Uvođenje novog slobodnog zanimanja u naš pravni sustav - zanimanja poreznog savjetništva koje obavljaju porezni savjetnici, nije izazvalo neki veći interes ni u široj javnosti, pa ni među stručnjacima. Može se reći da je taj događaj prošao gotovo nezapaženo.
U zemljama u kojima su se trgovačka društva neprekinuto razvijala stvoreni su sustavi pravno uređenih cjelina koje treba samo dograđivati i poboljšavati. To osobito vrijedi za dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću u čijem razvitku je prošlo nekoliko etapa prilagodbi koje se i dalje usavršavaju. U većini tako uređenih država broj se kapitalnih društava ustalio i ona se kao nova društva ne osnivaju u većem broju, zbog mogućnosti da se ciljevi radi kojih se osnivaju trgovačka društva uopće mogu zadovoljiti i drugim oblicima udruživanja (osnivanjem društava osoba, udrugama javnog prava, trgovca pojedinca, itd.) te preoblikovanjem već postojećih trgovaca pojedinaca, društava osoba, kao i drugih udruga javnog prava u kapitalna društva.
Kako su u suvremenom globalnom poslovnom svijetu glede kapitala karte uglavnom podijeljene, do koncentracije kapitala redovito ne dolazi više osnivanjem novih društava, već je učestaliji oblik koncentracije povezivanje postojećih društava.
Pitanje upravljanja i održavanja zgrada u etažnom vlasništvu ili, kazano u duhu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku: ZV), nekretnina na kojima je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine jedno je od onih pitanja koje za same suvlasnike, odnosno etažne vlasnike, ima veliko značenje. Naime, nakon što riješe temeljno pitanje, a to je uspostava etažnoga vlasništva, za suvlasnike se upravo pitanje održavanja i upravljanja javlja kao najvažnije jer ono donosi vrlo česte obveze, ali i određena prava, odnosno ovlasti, te je u svakodobnom prakticiranju etažnoga vlasništva svakako dominantno.
Značenje instituta dosjelosti veliko je bez obzira na to o kojim se razdobljima stvarnopravnog uređenja radilo, pri čemu se imaju na umu promjene zakonodavstva na području Republike Hrvatske o čemu će nastavno biti govora. To značenje rezultat je učinaka dosjelosti u građanskom pravu, pretvorbom činjeničnog u pravno stanje, omogućavanjem legalizacije onoga što u stvarnosti postoji dulje vrijeme, a ispunjava barem nužne uvjete da bude priznato pravnim poretkom što sve može izazvati važnu posljedicu, tj. gubitak prava vlasništva ili drugih stvarnih prava na jednoj ili stjecanja tih prava na drugoj strani.
Sloboda ugovaranja u području građanskog i trgovačkog prava nije ograničena samo čitavim nizom pravnih pravila i ustanova koji radi zaštite općeg interesa i temeljnih pravnih načela postavljaju okvire slobodnom artikuliranju individualne volje, nego u vrlo visokom stupnju i različitim ekonomskim, tržišnim ili čak psihološkim položajem ugovornih strana. Ali unatoč svim ograničenjima slobode ugovaranja, pojam građanskopravnog ugovora još uvijek označava sporazum u čijem nastanku sudjeluju relativno slobodne volje obiju ugovornih strana.
Unatoč načelno svakako poželjnoj kreativnosti sudske prakse i u kontinentalnoeuropskom pravnom krugu kojemu pripadamo, ipak treba biti svjestan opasnosti koja prijeti od drastičnih promjena stajališta (koja su načelno dopuštena) iako nije došlo do promjene pravne norme, posebno za slučaj izostanka jasnog razloga za takvu promjenu i argumentiranja takve promjene prakse. Takav postupak jedna je od najvećih opasnosti za pravnu državu i načela vladavine prava i pravne sigurnosti uopće kao stupove/temelje svake pravne države, pa tako i naše. Ovaj je tekst nastao povodom jednog takvog slučaja. Naime, jedan od najvećih županijskih sudova u državi je, postupajući kao žalbeni sud u postupcima koje je u prvom stupnju vodio isti općinski sud, donio dvije odluke2 iz obrazloženja kojih se vidi potpuno različito tumačenje pravne norme3 u svezi sa slučajevima naknadno pronađene imovine i nesuglasja oko toga je li pravni put prekid ostavinskog postupka i upućivanje u parnicu ili pak ne. Posebno je značajno što se radi o području nasljednog prava koje se po naravi stvari odnosi apsolutno na sve fizičke osobe, za razliku od nekih drugih pravnih područja za koja je svojstveno da nisu predmetom interesa širokog kruga adresata.
Prema našem mišljenju, koje u tekstu potanko argumentiramo, takvo nesuglasje već samo po sebi izuzetno negativno djeluje na pravnu sigurnost i vladavinu prava uopće, neovisno o tome koje je pravno stajalište od navedena dva (odnosno dvije odluke) ispravno, dakle utemeljeno na pozitivnim propisima. Naravno, u tekstu smo se odredili i u odnosu na svaku od navedene dvije odluke, uz navođenje primjedaba na postupanje sudova razvidno iz samih odluka, neovisno o tome na kojim se pravnim stajalištima temelje.
Za potrebe izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, često je potrebno izvršiti izvlaštenje nekretnina, kada je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema prostornoplanskim dokumentima predviđena na nekretninama u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba.
Prvi Zakon Republike Hrvatske o poljoprivrednom zemljištu stupio je na snagu 23. srpnja 1991. i nije sadržavao odredbe o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Stoga se tom imovinom moglo raspolagati samo prema općim propisima o raspolaganju nekretninama.
U takvoj situaciji Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 54/94., 48/95., 19/98. i 105/99.) propisano je raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u poglavlju V. i preciznije je uređen postupak za davanje koncesija, darovanje, prodaju, zakup i služnost plodouživanja poljoprivrednog zemljišta, te promijenjena razina odlučivanja kod ovih pravnih instituta raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Primjena spomenutih zakonskih vrela odnosno njihovih odredaba koje su se odnosile na poljoprivredno zemljište rezultirala je potrebom da se raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države uredi zakonom na novi način. To je učinjeno donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 66/01. - u nastavku: Zakon).
Izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave normiran je Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01.). Ovaj Zakon treba analogno primijeniti i u postupku izbora članova vijeća mjesnih odbora.
Slijedom ustavne obveze da se gospodarski i pravni odnosi kao i ustrojstvo državne uprave u Republici Hrvatskoj urede zakonom, Zakonom o carinskoj službi Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 53/91. i 106/93.) uređene su posebnosti ustroja i djelovanja, te ovlasti, dužnosti i odgovornosti carinske službe, potom prava, obveze i odgovornosti njezinih djelatnika u svezi s obavljanjem službe.
Zahtjevi koje pred Hrvatsku postavlja Svjetska carinska organizacija (WCO), visoki zahtjevi koje također postavlja Svjetska trgovačka organizacija (WTO) nalažu potrebu adekvatnog ustrojstva službe i ovlasti carinskih službenika na način i na razini razvijenih europskih zemalja i naprednijih tranzicijskih zemalja. Ovi i drugi formalnopravni i razlozi ekonomske odnosno političke prirode, uvjetovali su potrebu donošenja novog Zakona o carinskoj službi.
U posljednje vrijeme aktualna su pitanja odgovornosti i naplate carine za robu nerazduženu u provoznom postupku. Riječ je o rješenjima carinarnica kojima se obračunavaju davanja za robu za koju je nastao uvozni carinski dug neispunjavanjem obveze podnošenja robe odredišnoj carinarnici, a koja proizlazi iz carinskog postupka provoza u koji je roba bila stavljena.
Zakonom o trgovini (Nar. nov., br. 16/96. i 75/99. - u nastavku: ZOT) izražena su nastojanja da se rješenja u području trgovine u Republici Hrvatskoj prilagode suvremenim kretanjima svjetske trgovine. Ovaj se cilj, dakako, nije mogao ostvariti do sada učinjenim normativnim zahvatima, što znači da su nužna i daljnja noveliranja ovog zakonodavnog akta.
Novelom ZOT iz 1999. godine uređeni su, između ostalog, i posebni oblici trgovanja, ali s propustom potanje razrade njihovih bitnih obilježja.
Oblik ugovora prema općim pravilima obveznog prava može biti jedan od bitnih uvjeta za njegovo valjano sklapanje.
Kada se govori o obliku ugovora kao mogućem bitnom uvjetu za njegov nastanak, imaju se na umu samo neki ugovori, tj. ugovori koji imaju značajke formalnih ugovora. Kada je poseban oblik za pojedini ugovor propisan, ili od ugovornih strana određen, takav ugovor u pravilu ne može nastati dok se taj oblik ne ostvari.
U ovom se članku govori o nacionalnom programu reforme zemljišnih knjiga i katastra, u sklopu kojeg će se pristupiti radu na projektu o vlasničkim pravima. Kao korisnici navedenog projekta zajednički se pojavljuju Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske i Državna geodetska uprava.
Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 77/93. i 90/96.) nakon višekratnih najava doživio je određene izmjene i dopune Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 64/01.) koji je stupio na snagu 24. srpnja 2001.
Intencija zakonodavca glede sadržaja ovog zakonodavnog akta bila je usmjerena na liberalizaciju uvjeta za stjecanje statusa obrtnika, pojednostavnjenje i ubrzanje postupka ishođenja obrtnice, te na osiguranje njegove efikasnije primjene s pomoću novih rješenja.
Postupak provedbe carinskog i poreznog oslobođenja propisan u čl. 39., st. 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Foto monografija se oporezuje sa 0% PDV-a
Evidentiranje prometa što ga ostvari automobilska autopraonica putem automata i brojčanika
Oporezivanje inozemnih usluga - najam pokretnih dobara i ustupanje radne snage
PDV treba obračunati samo na izvozne isporuke dobara koje nisu naplaćene u zakonskom roku, ali ne i izvozne usluge
Sud čija je presuda ukinuta odlukom Ustavnog suda, dužan je, umjesto ukinute presude donijeti drugu, pri čemu je vezan odlukom Ustavnog suda o povredi Ustavom utvrđenih sloboda i prava podnositelja ustavne tužbe
Ustavno jamstvo jednakosti povrijeđeno je, u materijalnopravnom smislu, ako se osporeni akt može smatrati samovoljnim ili arbitrarnim
Ustavno pravo na učinkovitu žalbu ne može se ostvariti bez navođenja razloga temeljem kojih je doneseno rješenje tijela državne uprave
U obitelji je zabranjeno nasilničko ponašanje bračnog druga ili bilo kojeg punoljetnog člana obitelji
Zastarni rokovi pokretanja i vođenja prekršajnog postupka zbog prekršaja iz čl. 105., st. 1., t. 12. Zakona o bankama počinju teći od dospijeća obveze
Nepoštenim tržišnim natjecanjem smatra se pored ostaloga, i prodaja robe s oznakama ili podatcima koji stvaraju, ili bi mogli izazvati zbrku glede izvora, načina proizvodnje, količine, kakvoće ili drugih osobina robe
Pod prometom sredstava za zaštitu bilja podrazumijeva se i uskladištenje tih sredstava
Učin prekršaja nepružanja informacije iz djelokruga tijela javne ovlasti novinaru ostvaruje se propuštanjem primjerenog roka za priopćenje informacije
Mogućnost kažnjavanja pravne osobe postoji samo u slučaju ako je određenu radnju ili propuštanje s obilježjem prekršaja počinila njena odgovorna osoba i ako se odgovornoj osobi takvo postupanje može pripisati u krivnju
