Otvaranjem stečajnog postupka pravni se položaj stečajnoga dužnika, ali i određenih kategorija njegovih vjerovnika bitno mijenja; postupci u tijeku se prekidaju, stvaraju se uvjeti za atrakciju nadležnosti sudova, mijenja se dopušteni put pravne zaštite, neki se postupci obustavljaju; formira se stečajna masa, dolazi do aktualizacije i aderacije tražbina stečajnih vjerovnika, mijenjaju se status (nekih) oblika osiguranja tražbina i način njihova ostvarivanja, tzv. relativne zabrane disponiranja imovinom dužnika gube pravnu snagu, ograničava se pravo vjerovnika da odvojeno ostvaruju neka prava prema trećima, modificira se mogućnost prijeboja tražbina; uspostavlja se poseban režim za ispunjavanje pravnih poslova zasnovanih prije otvaranja stečajnoga postupka; nastaje mogućnost pobijanja pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se oštećuju vjerovnici. U ovom se radu nastoji sustavno i u usporedbi s novim njemačkim insolvencijskim pravom obraditi segment tzv. osnovnih procesnopravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka.
U jednom od sljedećih brojeva časopisa Pravo i porezi objavit ćemo članak istog autora o osnovnim materijalnopravnim posljedicama otvaranja stečajnoga postupka.
Oporezivanje nasljedstva i darova u Hrvatskoj je uređeno na način koji odstupa od rješenja koja se pritom rabe u većini suvremenih država.
S jedne strane oporezivanje nasljedstva i darova uređeno je u dva posebna zakona. Ne samo da je takav pristup neuobičajen nego je u potpunoj suprotnosti s principima transparentnosti poreznog sustava. S druge strane, pri oporezivanju nasljedstva i darova u nas se odustaje od primjene principa plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi pri utvrđivanju visine poreznog opterećenja, a ne uzima se u obzir ni veličina (vrijednost) darovane odnosno naslijeđene imovine i blizina srodstva između darovatelja/ ostavitelja i daroprimatelja/nasljednika.
U ovom se članku obrađuju slučajevi u kojima se plaća porez na dodanu vrijednost (u nastavku: PDV) na manjkove, kalo, rastep, lom i krađu, te na tehnološki manjak s obzirom na priznavanje manjkova u trgovini prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 73/00.), odnosno Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 109/00.) i priznavanje tehnološkog manjka za proizvode koji podliježu oporezivanju posebnim porezima prema zakonima o posebnim porezima.
Osim navedenih propisa potrebno je spomenuti i Pravilnik o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini, što ga je Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore donio 16. travnja 1998. (Nar. nov., br. 57/98.) a koji je stupio na snagu 29. travnja 1998. godine. Ovaj Pravilnik sadrži i odredbe o dopuštenoj krađi, koje pak ovi porezni propisi ne priznaju kao besporezne, o čemu će više riječi biti u nastavku ovoga članka.
Pomak na području jačanja položaja rada u odnosu prema kapitalu učinjen je donošenjem Zakona o radu 1995. godine. Njime su propisani načini sudjelovanja zaposlenika u odlučivanju. Time nije uvedeno sudjelovanje zaposlenika u organima trgovačkog društva, nego se omogućilo da oni sudjeluju u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 17/01.) krenuo je i dalje od toga. Propisivanjem obveze, u zakonom propisanim slučajevima, da u nadzornom odboru trgovačkog društva mora najmanje jedan član biti predstavnik radnika, radnici su u nas prvi put nakon pretvorbe društvenih poduzeća i osnivanja trgovačkih društava u pravom smislu riječi dobili pravo sudjelovanja u nekom organu društva, osim kada je to određeno nekim posebnim propisom za pojedina društva koja se njime uređuju.
Brodom se prevoze razni tereti (kruti, tekući, plinoviti, u rasutom stanju, u koletima ili komadima). Neki od njih spadaju u posebnu kategoriju tzv. opasnih tereta koji su takvih prirodnih osobina da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i ostalog tereta (imovine) na brodu.
Opasni tereti mogu izazvati štetne posljedice i trećim osobama te morskom okolišu. Takav se teret (stvari) prevozi brodom uz poseban oprez i pozornost, pa stoga postoje međunarodni i nacionalni propisi koji uređuju pitanja prijevoza opasnih stvari.
Vlasništvo posebnog dijela nekretnine uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u daljnjem tekstu: ZV).1 ZV u čl. 66. do 99. uređuje pojam vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine, izvršavanje ovlasti na posebnom dijelu nekretnine i na cijeloj nekretnini, dužnosti i ovlasti zajedničkog upravitelja nekretnine, prestanak vlasništva posebnog dijela nekretnine. Za uređenje vlasništva posebnog dijela nekretnine važne su i odredbe ZV o nekretnini i pravnom jedinstvu nekretnine (čl. 3., 9. ZV), te odredbe o suvlasništvu (čl. 36. do 56. ZV) i dr. Pravila o suvlasništvu se podredno primjenjuju na vlasništvo posebnog dijela nekretnine (čl. 66/4. ZV). U prijelaznim i završnim odredbama ZV uređeno je usklađivanje dotadašnjeg vlasništva posebnog dijela zgrade s novim pravilima o vlasništvu posebnog dijela nekretnine (čl. 370. do 373.), tj. povezivanje vlasništva posebnog dijela zgrade sa suvlasništvom cijele nekretnine. U čl. 374. do 387. ZV uređeno je izvršavanje ovlasti na nekretnini u prijelaznom razdoblju dok suvlasnici svoje međusobne odnose glede upravljanja nekretninom ne urede suglasno odredbama iz čl. 66. do 99. ZV.
Pravna regulativa odštetne odgovornosti proizvođača za štetu od proizvoda pojavila se u europskom građanskom pravu u drugoj polovici 20. stoljeća (iza 1960. godine). Stoga je bivši federalni zakonodavac od kojeg je u hrvatsko pravo preuzet i Zakon o obveznim odnosima (u nastavku: ZOO) odredbom članka 179. u osnovi slijedio takve tendencije. Taj propis ipak nije izrazio sve pravne probleme s time povezane. Poseban problem jest činjenica da se u međuvremenu znatno izmijenilo europsko pravo o odgovornosti proizvođača za štetu od proizvoda.
Domaće pravo (na svim razinama: teorijskoj, praktičnoj i zakonodavnoj), barem u bitnome prati opće težnje na ovom pravnom području. Sada su u tome potrebni dodatni napori.
Ispitivanje dokumenata jedno je od najvažnijih i najosjetljivijih područja kod dokumentarnih akreditiva. Obveza akreditivnih i potvrđujućih banaka uvijek je uvjetovana pravodobnim podnošenjem dokumenata koji su u skladu s uvjetima i uslovima iz akreditiva. Ako ti uvjeti i uslovi nisu ispunjeni, banke imaju pravo odbiti isplatu. Pitanje "sukladnosti" je veoma osjetljivo, jer traženje neke idealne ili potpune sukladnosti moglo bi ugroziti čitav sustav dokumentarnih akreditiva kao načina osiguranja plaćanja. S druge strane, preširoko tumačenje pojma sukladnosti moglo bi ugroziti interese kupaca i sigurnosti dokumentarnog akreditiva kao instrumenta osiguranja plaćanja. Traženje prave mjere u ocjeni sukladnosti, u nedavnoj je prošlosti već dovelo do krize dokumentarnog akreditiva. Do takve je krize došlo prije posljednje izmjene Jednoobraznih pravila i običaja za dokumentarne akreditive. U stvari, jedan od osnovnih ciljeva te revizije bio je da se učvrste kriteriji za ocjenu sukladnosti dokumenata u poslovanju s dokumentarnim akreditivima.
Teške društvene prilike u Republici Hrvatskoj tijekom 1991., a i nekoliko godina iza te godine izazvane ratnim zbivanjima i gospodarskim teškoćama zahtijevale su od našeg zakonodavca donošenje posebnih propisa o režimu deviznih depozita građana kod banaka koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske. Ti su propisi bili sadržani u Uredbi o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske i Uredbi o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske , a sada su sadržani u Zakonu o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 17/01. - u daljnjem tekstu: Novela) obuhvaćene su dijelom i odredbe izvornog Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95., 54/95. i 65/95. - u daljnjem tekstu: ZOR) koje uređuju položaj radnika glede prava na godišnji odmor.
Novela sadrži dvije najznačajnije promjene u ZORu. U odnosu na prijašnje radno zakonodavstvo više nije ograničeno najduže trajanje godišnjeg odmora. Druga promjena odnosi se na uračunavanje neradnih subota u godišnji odmor. Nakon stupanja na snagu Novele, neradne subote se više ne uračunavaju obvezatno u godišnji odmor, odnosno ne smatra se da se radi šest dana u tjednu i kad se stvarno tako ne radi, jer je dopušteno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu to pitanje i drukčije urediti.
Značajna novost u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01.) jest pravilo njegova čl. 77. prema kojem se pojedinačni akt kojim se rješava o obvezi razreza lokalnih poreza, doprinosa i naknada, odnosno poreza, doprinosa i naknada što čine prihod jedinica područne (regionalne) samouprave, donosi po skraćenom upravnom postupku.
U sklopu mjera za sigurnost prometa na cestama Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 59/96. - pročišćeni tekst, u nastavku: Zakon) normira i pitanje parkirališnih površina, načina parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja.
Plaćanje upravnih pristojbi na području prava intelektualnog vlasništva uređeno je Zakonom o upravnim pristojbama u području intelektualnog vlasništva (Nar. nov., br. 64/00.), o čemu je autor pisao u našem časopisu Pravo i porezi br. 1/2001. Ovim zakonom regulirana je obveza stranaka u svezi s plaćanjem pristojbi za određene njihove radnje pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo radi ostvarivanja prava u području intelektualnog vlasništva.
Međutim, uz upravne pristojbe stranke su obvezne i platiti naknadu za angažman Državnog zavoda, odnosno za svaku radnju tog tijela u postupku stjecanja, održavanja i prestanka prava u području intelektualnog vlasništva, te za druge, posebno naznačene poslove.
Ponovni uvoz osobnoga automobila uz carinsku povlasticu zbog pretrpljene totalne štete
Ostvarivanje carinske povlastice pri preseljenju predmeta kućanstva i gospodarskog inventara
Osnovanost ostvarivanja carinske povlastice pri uvozu opreme po osnovi čl. 29. Carinskog zakona
Obročna otplata poreza na dodanu vrijednost
Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz pograničnog područja
Privremeni izvoz ambalaže radi uvoza gotovog proizvoda
Osiguranje carinskog duga u postupcima smještaja opreme u slobodnu zonu
Naknadni obračun uvoznih davanja na opremu uvezenu uz povlasticu hrvatskog branitelja
Carinski status privremeno uvezene robe
Pravo na ostvarivanje carinske povlastice pri uvozu gospodarske opreme temeljem čl. 40. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Suglasnost pojedinačnih akata državne uprave sa zakonom
O prijedlogu za povrat u prijašnje stanje treba odlučiti ono tijelo upravnog postupka kod kojega je trebalo izvršiti propuštenu radnju
Nije dopuštena ustavna tužba podnesena u općem interesu
Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod državnog tijela, ustanove ili druge pravne osobe koja ima ovlasti za rješavanje u upravnim stvarima, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije ju uspjela pribaviti, tijelo koje vodi postupak pribavit će tu ispravu po službenoj dužnosti
Bude li d.o.o. od strane bliskog rođaka člana društva koji ima značajan udio u društvu dodijeljen zajam i društvo taj zajam ne bude moglo vraćati zbog neposjedovanja imovine, ne može se uzeti u obzir gubitak vrijednosti potraživanja iz zajma kod prijavljivanja dobiti od likvidacije člana društva sa značajnim udjelom kao naknadne nabavne troškove udjela
Ako je d.o.o. I, koje posjeduje supružnik većinskog člana jednog drugog društva (d.o.o. II) prepustilo društvu d.o.o. II kao "zajam", označene svote koje su kod kontrolirajućeg člana društva d.o.o. I oporezovani kao skrivena isplata dobitka, davanje "zajma" kao posredni skriveni ulog povećava nabavne troškove većinskog člana društva d.o.o. II na svoj značajan udio.
