U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve češćih i brojnijih članaka, priloga i apela u tisku i drugim sredstvima javnog priopćavanja koji se odnose na neracionalno ili neprihvatljivo korištenje prostora izvan građevinskog prodručja i u naseljima, komunalnu neuređenost građevinskog zamljišta i njegovu neadekvatnu izgrađenost u kvantitativnom i sadržajnom smislu, visoku cijenu uređenja građevinskog zemljišta, velik broj potrebnih dokumenata za početak gradnje odnosno ishođenje građevne dozvole te dugotrajnost i složenost postupaka za ishođenje tih dokumenata odnosno dozvole; samovolju, upitnu nepristranost i neažurnost pojedinih državnih službenika pa čak i službi, pravnih osoba s javnim ovlastima, te lokalne i regionalne samouprave i veliku pravnu nesigurnost s tim u vezi; bujanje bespravne gradnje i sve njezine brojne posljedice. Ovi nedostatci, kao i nedostatci i slaba usklađenost posebnih zakona i drugih propisa značajnih za sustav prostornog uređenja i sustav gradnje sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji i međusobna neusklađenost tih posebnih zakona, te brojne pravne praznine u tim sustavima (naročito sustavu prostornog uređenja), znatno otežavaju, a u pojedinim segmentima odnosno slučajevima i onemogućuju provedbu smislene i racionalne politike uređivanja i korištenja prostora i gradnje građevina na svim razinama (državnoj, regionalnoj i lokalnoj).
U tom smislu izrađen je Konačni prijedlog novog Zakona o prostornom uređenju koji se nalazi u drugom čitanju pred Hrvatskim saborom te Nacrti prijedloga novoga Zakona o gradnji i Zakona o sanaciji bespravne izgradnje čije se upućivanje u saborsku proceduru očekuje do kraja lipnja.
U nastavku se daje sažeti pregled utvrđenih nedostataka vrijedećeg Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji koji su poslužili za izradu tekstova novih zakona, pregled osnovnih novosti koje donose novi zakoni, te sažeti prikaz Zakona o sanaciji bespravne gradnje.
