Više propisa sadrži odredbe o novčanim kaznama koje se izriču u postupcima koje provodi sud. Izrečene kazne su prihod Državnog proračuna.
U ovom članku autor piše o načinu naplate tih kazni kad osoba koja je osuđena na plaćanje takve kazne u parničnom, kaznenom ili prekršajnom postupku odbije dragovoljno ispuniti tu svoju obvezu. Isto se odnosi i na troškove kaznenih ili prekršajnih postupaka koji su također prihod proračuna.
Zadužnica je ušla u hrvatsku poslovnu praksu praktički nakon noveliranja Ovršnog zakona 1999., svojim ovršnopravnim redizajnom, uz istodobnu ekskomunikaciju akceptnog naloga kao sredstva osiguranja plaćanja. U novom sustavu platnog prometa u Hrvatskoj (primjenom Zakona o platnom prometu u zemlji, od proljeća 2002.) praktički je iščezao ček, a najnoviji bankarski tretman mjenice učinio je i taj komercijalni vrijednosni papir malo uporabljivim u svojstvu instrumenta osiguranja plaćanja. Te su okolnosti naglasile značenje zadužnice, toga endemskoga hrvatskog ovršnopravnog instituta. No, sinergijski učinak dvaju zakona proizveo je u platnome prometu dvojbe oko nekih rješenja u fazi naplate s računa dužnika, glavnoga dužnika i jamaca. Čini se da je novela Ovršnog zakona 2003. to razriješila. Autor u ovome članku prikazuje zadužnicu kao sredstvo osiguranja novčanih tražbina, značaj te isprave i njezino funkcioniranje, posebno nakon spomenute novele Ovršnog zakona.
Zakonom o radu propisano je da se ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predvi đena ugovorom. Ako ona nije ugovorena ali su ugovoreni samo otkazni rokovi, to je pitanje koje je dvojbeno u praksi, ali i na teorijskoj razini. Argumentiran odgovor na to iznosi se u ovome članku.
Radi utvrđivanja općinskih ili gradskih poreza, pravne i fizičke osobe trebaju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o imovini - vlasništvu kuća za odmor, neobrađenog obradivog poljoprivrednog zemljišta, nekorištenih poduzetničkih nekretnina te neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Porezna prijava predaje se do kraja ožujka 2004., a obvezni su je podnijeti svi oni porezni obveznici kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave došlo do promjene stanja glede podataka mjerodavnih za utvrđivanje poreza, te pravne i fizičke osobe koji su postali novi obveznici poreza.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Pravilno proveden postupak prilikom rješavanja poreznih stvari pretpostavka je formalne zakonitosti. U ovome članku, autorica analizira neke nedostatke toga postupka, odnosno preispituje oportunost nekih instituta, te predlaže mogućnosti zahvata radi njegove učinkovitije primjene u praksi.
Protiv poreznog akta, odnosno poreznog rješenja i zaključka kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa može se podnijeti žalba. Ona se može podnijeti i onda kada žalitelj istakne kako o njegovu zahtjevu za donošenjem navedenog akta nije donesena odluka u propisanom roku. Žalbu je na taj akt ovlašten podnijeti svatko o čijim se pravima ili obvezama odlučivalo u poreznom postupku prvog stupnja, te onaj tko ima pravni interes. O svemu, na detaljan i transparentan način autor piše u ovome članku.
posljedica neispunjenja ili zakašnjenja s ispunjenjem ugovorne obveze od strane dužnika. Nakon uvodnih terminoloških napomena i kratko raspravljenog strukturiranja ove teme u literaturi, iznose se opće pretpostavke raskida zbog neispunjenja ili zakašnjenja, a to su postojanje ugovorne obveze da se ne radi o neznatnom dijelu obveze te postojanje neispunjenja ili zakašnjenja. Posljednji pojmovi - i njihov međusobni odnos - obrađeni su i definirani posebice podrobno.
U ovome se članku na transparentan i zanimljiv način razmatra problematika vezana uz šutnju kod sklapanja trgovačkih ugovora, i to za šutnju na ponudu i šutnju na tzv. trgovačko pismo potvrde. Autor u ovome članku materiju raščlanjuje poredbenom metodom prikazujući je kroz propise više zemalja i odredbe međunarodnog unifikacijskog prava.
osoba koja raspolaže brodom, daje zakupoprimatelju određeni brod na uporabu uz plaćanje zakupnine, radi obavljanja plovidbene djelatnosti.
Na odnose koji iz ovog ugovora proistječu primjenjuju se pravila Pomorskog zakonika uz podrednu primjenu Zakona o obveznim odnosima, odnosno specijalnih propisa.
U meksičkoj Meridi 9. prosinca 2003. na diplomatskoj konferenciji, otvorena je za potpisivanje Konvencija protiv korupcije UN koju je dosad potpisalo 99 država među kojima i RH. Riječ je o prvom globalnom međunarodnopravnom instrumentu koji je pravno obvezujući za države stranke i koji, za razliku od regionalnih i sektorskih konvencija (npr. Kaznenopravne konvencije o korupciji Vijeća Europe) propisuje sveobuhvatne mjere (preventivne, edukativne i represivne) koje su države dužne provesti u sprječavanju i suzbijanju korupcije. Za sve države koje su potpisale Konvenciju i koje namjeravaju postati njezinim strankama (30 ratifikacija je uvjet za stupanje na snagu), važno je usuglasiti nacionalna zakonodavstva, ali i postojeću praksu s konvencijskim odredbama koje uređuju aspekte kriminalizacije određenih korupcijskih ponašanja (davanje i primanje mita, protuzakonito poslovanje, zloporaba položaja i ovlasti, prikrivanje itd.), obvezu država na suradnju s civilnim društvom i medijima, provedbu preventivnih mjera u privatnom sektoru, afirmaciju uređenja sukoba interesa i dr. S obzirom na to da je među potpisnicama Konvencije i RH, koja je od samog početka antikorupcijskih nastojanja međunarodne zajednice sudjelovala u antikorupcijskoj koaliciji i koja je postala strankom nekih već donesenih regionalnih konvencija (Kaznenopravne konvencije o korupciji i Građanskopravne konvencije o korupciji Vijeća Europe), izražavanje spremnosti da postane strankom prve globalne antikorupcijske konvencije otvara niz zanimljivih pitanja vezanih uz sadržaj i dinamiku usklađivanja nacionalnog zakonodavstva i relevantne prakse s međunarodnim standardima. Neki od odgovora na postavljena pitanja sadržajem su ovoga prikaza, tematski podijeljenog u četiri poglavlja (mjere za sprječavanje korupcije, kaznene odredbe, međunarodna suradnja, usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Konvencijom). Tema prvog poglavlja je analiza mjera za sprječavanje korupcije (čl. 5. do 14. Konvencije).
Donošenjem Zakona o elektroničkoj trgovini u nas je zakonodavno uređeno područje elektroničke trgovine. Ovim se Zakonom uređuje pružanje usluga informacijskog društva, odgovornost davatelja usluga informacijskog društva, te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektroničkom obliku.
Zakon o elektroničkoj trgovini kompatibilan je Zakonu o elektroničkom potpisu koji je donesen početkom 2002.
S obzirom na materiju koja je uređena Zakonom o elektroničkoj trgovini, autor je ovaj članak podijelio u dvije cjeline - prvu, koja se bavi sklapanjem ugovora o elektroničkom obliku i drugu, koja je posvećena uslugama informacijskog društva i davatelju tih usluga.
Autorica u ovome članku iznosi osnove europskog sustava tehničkog zakonodavstva, kratak prikaz ostvarenih i planiranih zakonodavnih aktivnosti RH u tom području, te naznaku svih promjena koje se planiraju na razini EU u ovom segmentu, a koje RH mora uzeti u obzir prilikom usklađivanja tehničkog zakonodavstva, koje je bitno područje za postizanje učinkovitog funkcioniranja tržišta EU. Usklađivanje tehničkog zakonodavstva obuhvaća usklađivanje nacionalnih tehničkih propisa s europskim, preuzimanje i primjenu europskih normi kao nacionalnih, te usklađivanje nacionalnih postupaka ocjene sukladnosti, akreditacije i nacionalnog mjeriteljskog sustava.
Koji se propisi primjenjuju na radno-pravni status službenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a posebno u odnosu na obvezu polaganja državnog stručnog ispita
Rad po ugovoru o djelu i radni staž u struci
Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne predviđa mogućnost oslobađanja od obveze polaganja državnog stručnog ispita, osim državnih službenika s položenim pravosudnim ispitom
Nespojivost člana poglavarstva i ravnatelja ustanove ili direktora trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave
Pravo na izbor kandidata prema natječaju u upravni odjel jedinice lokalne samouprave
Stjecanje vlasništva na imovini trgovačkog društva od strane jedinice lokalne samouprave
Mišljenje o nadležnosti županijskog ureda odnosno ureda državne uprave u županijama
