U br. 8/04. časopisa Pravo i porezi objavljen je članak o statusnim promjenama dioničkog društva u kojemu su samo iznesene uvodne odrednice predmetnog instituta uz davanje pojma preoblikovanja. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove značajne tematike, na način da se na analitički, iscrpan i zanimljiv način razmatra pripajanje dioničkog društva drugom dioničkom društvu. Potom se daje prikaz pripajanja dioničkog društva društvu s ograničenom odgovornošću, te naposljetku prikaz spajanja dioničkih društava.
U ovom je članku izložen prikaz najvažnijih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji stupa na snagu 1. listopada 2004. Kao član radne skupine Ministarstva pravosuđa RH koja je sastavila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (srpanj 2004.), autor ukratko komentira pojedine odredbe posljednje novele Kaznenog zakona, koristeći se i dijelovima obrazloženja uz taj zakonski prijedlog.
Materija europskog međunarodnog privatnog i postupovnog prava prenosi se iz konvencijskih okvira u sekundarno europsko pravo, u uredbe. To je u znatnoj mjeri već učinjeno što se tiče raznih materija međunarodnog građanskog postupovnog prava, a na red će doći i Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. (dalje: Rimska konvencija). Ta konvencija sadrži suvremena i detaljna rješenja o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze. Stoga su njezina cjelokupna struktura ili pojedina pravila preuzeta od strane trećih država, pa tako i u Tezama za novi hrvatski zakon o međunarodnom privatnom pravu.
U RH, kao i u drugim državama pravomoćnost sudske odluke ne znači ujedno i njenu neizmjenjivost. Država očekuje da će sudovi što brže dovršiti postupak i da njihove odluke budu zakonite (što je veća mogućnost preispitivanja sudske odluke, to je i veća vjerojatnost da će to uroditi donošenjem zakonite odluke). S druge strane, omogućavanje beskonačnog parničenja pogoduje pravnoj nesigurnosti i nepovoljno utječe na autoritet sudova, pa se nastoji pronaći jedno razumno rješenje koje će s jedne strane dopustiti određeno provjeravanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke, ali će s druge strane jasno odrediti kad će tome konačno doći kraj, a to sve nije nimalo lako. Značajka parničnog postupka u nas je da pravomoćnost sudske odluke nastupa vrlo rano (po okončanju drugostupanjskog postupka) - pravomoćna postaje presuda koja se više ne može pobijati žalbom. Dobra strana takvog rješenja je što sudska odluka relativno brzo rađa učinke koje sa sobom nosi pravomoćnost. U njemu se međutim krije i velika opasnost, jer ako se dopusti opsežna kontrola tih odluka koje su već postale pravomoćne i s obzirom na to proizvele razne učinke, ugrožava se njihova stabilnost a time i pravna sigurnost. Preispitivanje pravomoćnih sudskih odluka provodi se povodom izvanrednih pravnih lijekova. U smislu odredaba ZPP koje su vrijedile prije ZIDZPP/03/ pravomoćne sudske odluke mogle su se pobijati tim lijekovima koji su bili brojni (revizija, zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka) i omogućavali široko provjeravanje pravilnosti pobijane pravomoćne odluke. No, i kad su iscrpljeni izvanredni pravni lijekovi (odnosno, kad su protekli rokovi za njihovo podnošenje), sudskoj odluci još nije bila posve osigurana neizmjenjivost. Odredbe o tome se nalaze u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu RH, te uređuju institut ustavne tužbe primjena kojeg može dovesti do ukidanja sudske odluke koja ne samo da je postala pravomoćna već u vezi s kojom je donesena i odluka povodom revizije.
ZIDZPP/03/ unio je dosta promjena u odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima, čime je posebno zahvaćen institut revizije, razmatranje kojih novina obuhvaća predmet ovoga članka (promjena kruga presuda protiv kojih se može izjaviti, drukčiji značaj koji se pridaje revizijskim razlozima, izmjena postupka u povodu revizije i dr.)
Dana 1. siječnja ove godine stupio je na snagu novi Zakon o gradnji, ali već je u srpnju ove godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji. Prema ocjeni stanja u području graditeljstva koju je predlagatelj Zakona, Vlada RH, dala uz prijedlog Zakona, razlog za tako brzo donošenje novele Zakona o gradnji i to po hitnom postupku jest taj što je tijekom izravne primjene Zakona, osiguravanja njegove provedbe i praćenja stanja s tim u vezi, uočeno da pojedine njegove odredbe u praksi nisu provedive, da određene odredbe nepotrebno otežavaju i poskupljuju provedbu propisanih postupaka i izdavanja akata, te da pojedini instituti toga Zakona nisu dovoljno jasno propisani, tako da njihova provedba nije ujednačena, pa zahtijeva dodatna tumačenja i objašnjenja u mjeri koja nije uobičajena. Zaključeno je da je posljedica takvog stanja stvari sporo i teško izdavanje dozvola i drugih akata propisanih Zakonom, te pravna nesigurnost građana i drugih pravnih subjekata s tim u vezi. Nadalje, nazive ministarstava u Zakonu o gradnji bilo je potrebno uskladiti s nazivima ministarstava određenih Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave. Također, u samom tekstu Zakona uočene su greške koje dodatno otežavaju njegovu provedbu. S tim u vezi posebno je istaknuto da je Zakon u primjeni relativno kratko (tek nekoliko mjeseci) te da navedeni nedostatci za sada još nisu uzeli maha i proizveli velike poremećaje i štete u gospodarstvu. No, ako se hitno ne poduzmu odgovarajuće mjere nedostatci bi mogli rezultirati znatnim poremećajima u gospodarstvu RH. Ti poremećaji prvenstveno bi se očitovali u zaustavljanju investiranja u području građenja ili u najboljem slučaju u smanjivanju i usporavanju financiranja i obrta kapitala u tom području, te bi rezultirali povećanjem bespravne gradnje.
Predmet ovoga članka je razmatranje jednog od ključnih aspekata oporezivanja, ciljeva oporezivanja koji presudno utječu prilikom izbora i uvođenja nekog poreza, kao i određivanje njegovih osnovnih odrednica.
Ciljeve oporezivanja okvirno je moguće podijeliti na fiskalne i nefikskalne. Fiskalni ciljevi oporezivanja imaju zadaću namaknuti državi što je moguće više novca. Nefiskalni ciljevi oporezivanja služe provođenju raznih drugih politika od državnog interesa (ekonomske, socijalne, demografske, turističke, ekološke). Iako je prošlo stoljeće proteklo u znaku jačanja nefiskalnih ciljeva oporezivanja, ipak je glavni cilj oporezivanja fiskalne prirode.
Općim poreznim zakonom je propisano da se porezni akt dostavlja sudionicima poreznog postupka, a ako postoji osoba koja zastupa sudionika u okviru dane punomoći - opunomoćenika, porezni se akt dostavlja samo opunomoćeniku. S obzirom na značenje ove tematike, u članku se ukazuje na pojedine specifičnosti kod dostave poreznih akata koji se pojavljuju u praksi poreznih tijela.
U Hrvatskoj je zaštita osobnih podataka uređena Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Taj Zakon na nov način uređuje ovu materiju. Međutim, zaštita osobnih podataka u mirovinskom osiguranju uređena je još nekim drugim propisima.
Stoga se u ovome članku razmatra zaštita osobnih podataka u mirovinskom osiguranju, a s aspekta primjene svih propisa kojima je uređena predmetna zaštita u tome osiguranju.
Autor problematici vezanoj uz prisilnu naplatu plaće prilazi prema stanju važeće zakonske regulative kojom je uređen obračun plaće i njezina isplata odnosno naplata potraživanja po toj osnovi, dakle razmatrajući taj problem s radnopravnog, ovršnog, stečajnog i mirovinskog aspekta. Promatranja su dakle de lege lata, prema sada važećim propisima.
U ovome članku govorit ćemo o promjeni subjekta obveznopravnoga odnosa i to na strani dužnika. Zakon o obveznim odnosima je promjene na strani dužnika svrstao u tri grupe, i to: preuzimanje duga (čl. 446. do 450.), potom pristupanje dugu (čl. 451. i 452.), te preuzimanje ispunjenja (čl. 453.).
Donošenjem Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine u najvećem dijelu su izvršena približavanja i usklađivanja s odgovarajućim propisima EZ, posebno Uredbom o carinskim oslobođenjima - Council Regulation - EEC No 918/83. No, još uvijek postoje neka odstupanja, uzrokovana dijelom specifičnom gospodarskom situacijom naše države kao zemlje u tranziciji, a dijelom ograničenjima koje postavljaju važeći zakoni (posebice Carinski zakon, te Zakon o porezu na dodanu vrijednost). Dobivanje statusa kandidata za punopravno članstvo u EZ, u carinskom dijelu pravnoga sustava RH čini dodatni zamašnjak koji će osigurati još žurnije uklanjanje preostalih razlika, čime će se osigurati potpuno neprimjetan prelazak na institute olakšica koje primjenjuju zemlje članice EZ. Trenutkom uključenja u carinski sustav EZ u potpunosti prestaju s primjenom nacionalni propisi koji uređuju ovaj sustav, te se izravno primjenjuju propisi EZ.
Za pretpostaviti je da će se spomenute razlike eliminirati u sljedećem dvogodišnjem razdoblju (a neke i znatno ranije) kako bi ostalo dovoljno vremena da se kroz praksu carinskih postupanja u cijelosti preuzme način rada koji će biti identičan europskome.
U ovome je članku riječ o aktualnim razlikama i detaljima koje treba izmijeniti ili dopuniti.
Između ostalih zakona s područja industrijske zaštite, u mjesecu listopadu 2003. donesen je Zakon o žigu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2004. U tom su zakonu uređena i pitanja registracije žiga kao oblika upravnopravne zaštite žiga, te problematika građanskopravne i prekršajnopravne zaštite žiga.
U sklopu novosti na ovom području, pozornost se u ovome članku zadržava na području zaštite od povrede žiga, i to na onim oblicima zaštite koji nisu izravno uređeni Zakonom o žigu, već proizlaze iz drugih propisa koji su primjenjivi u sklopu upravnopravne zaštite žiga, a kojima se može postići brza i učinkovita zaštita titulara i njihovih ugroženih, tj. povrije đenih prava. To se prvenstveno odnosi na carinske mjere u svezi s robom kojom se povrjeđuje žig.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji propisana je mogućnost osnivanja neprofitne pravne osobe (zakonski termin - napomena autora) za društveno poticanu stanogradnju u jedinici lokalne samouprave. To je bitna novost u odnosu na ranije uređenje i čini mogućnost izravnijeg sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u investitorskim poslovima u svezi s izgradnjom i prodajom stanova u okviru društveno poticane stanogradnje na njihovom području.
Ovim se člankom ukazuje na odgovarajuće zakonsko uređenje, na moguće dvojbe u tumačenju i primjeni odgovarajućih zakonskih odredaba, te na postupak osnivanja neprofitne pravne osobe (ustanove) za društveno poticanu stanogradnju u jedinici lokalne samouprave, za što se daju i ogledni primjeri odgovarajućih akata predstavničkog tijela.
Pitanje zaštite potrošača je u RH predmet mnogih rasprava potaknutih preuzimanjem obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i donošenjem novog Zakona o zaštiti potrošača. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je RH potpisala traži usklađivanje hrvatskog prava s europskim pravom, a usvojeni Zakon o zaštiti potrošača je prvi cjeloviti propis koji omogućuje stvaranje sustava aktivne politike zaštite potrošača.
U ovome članku autorica daje pregled stanja zaštite potrošača u nas, te uspoređuje i kritizira pojedine odredbe Zakona o zaštiti potrošača. Svrha je ukazati na pojedina rješenja hrvatskog prava i naznačiti moguće pravce kretanja hrvatskog zakonodavca.
Stavljanje službenika na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske odnosno primjena članka 103. i 104. Zakona o državnim službenicima i namještenicima
Obveza polaganja državnog stručnog ispita odnosno zakonitost rješenja o oslobađanju od obveze polaganja državnog stručnog ispita
Premještaj namještenika raspoređenog na radno mjesto za koje ne ispunjava propisani uvjet stručne spreme
Primjena odredbi zakona o imenovanju pročelnika jedinstvenog upravnog odjela i nespojivosti obavljanja dužnosti direktora trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave
Uračunavanje konvalidiranog staža u radni staž
Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta ekonoma
Odgovornost za povredu službene dužnosti i podnošenje žalbe protiv rješenja na udaljenje iz službe
Učinci rješenja koje nije osobno uručeno poreznom obvezniku (čl. 87. ZUP)
Potpisivanje rješenja u upravnim stvarima (čl. 211. ZUP)
Donošenje presude na temelju činjenica utvrđenih u upravnom postupku (čl. 39. ZUS)
Učinci dijela rješenja drugostupanjskog tijela kojim se prvostupanjsko rješenje u "ostalom dijelu potvrđuje" (čl. 62. ZUS)
Svojstvo stranke - građenje (čl. 49. ZUP-a)
Nedostatak pečata na podnesku poreznog obveznika (čl. 68. ZUP)
Upravna stvar u kojoj treba odlučiti jednim upravnim aktom (čl. 202. ZUP)
Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo - čl. 53. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Odgovornost člana uprave d.o.o.-a zbog prosljeđivanja Poreznoj upravi dugovane porezne svote koju je ovisno društvo platilo d.o.o.-u (vladajućem društvu) u slučaju prijetećeg stečaja d.o.o.-a.
Kod promjene vlasnika posla trajanje zaposlenja se uračunava kada identitet društva ostaje očuvan - nastavak prema Saveznom sudu za radne odnose od 20. 8. 1998.
Izvanredni otkaz zbog konkurentske djelatnosti
Otkaz iz poslovnih razloga zbog brisanja hijerarhijske razine
Pravo na zaposlenje teškog invalida protiv poslodavca - Uvažavanje prava suodlučivanja radničkog vijeća iz § 99. Zakona o pravima radnika na radnom mjestu.
Ispitivanje opravdanosti kod premještaja - obrazloženje kod odluke o zaposlenju
