Fiducijarno (sudsko i javnobilježničko) osiguranje (prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava), kao značajan instrument osiguranja tražbina ponovno je izmijenjeno novelama Ovršnog zakona, o čemu pišemo u nastavku članka.
Autonomija volje stranaka u parničnom postupku u povijesno-usporednoj perspektivi svoj je poseban izraz pronašla u mogućnosti prorogacije određenih oblika nadležnosti. Strankama se priznaje pravo da uz određene pretpostavke prije pokretanja postupka svojim sporazumom utvrde sud koji će biti nadležan za određene njihove sporove, i to umjesto suda koji bi inače prema zakonu bio nadležan. Pritom sadržaj takve njihove ovlasti može varirati u vremenu i prostoru i može se ticati (samo nekih oblika) mjesne nadležnosti i/ili međunarodne nadležnosti, stvarne nadležnosti i interne jurisdikcije.
U hrvatskom parničnom procesnom pravu stranke su ovlaštene u načelu prorogirati mjesnu i međunarodnu nadležnost (eksplicitna prorogacija); one su ovlaštene ugovoriti arbitražu kao medij za rješavanje određenih njihovih sporova (ugovaranje arbitraže). U određenim slučajevima stranke posredno, podnošenjem tužbe nenadležnom sudu (tužitelj) i propuštanjem pravodobno prigovoriti da sud pred kojim je postupak pokrenut nije mjesno, stvarno ili međunarodno nadležan (tuženik), stvaraju uvjete da taj sud postane nadležan za rješavanje njihova spora (prešutna prorogacija).
U članku se objašnjava vrlo čest slučaj: dužnik ne ispuni obvezu na koju se ugovorom obvezao, a ne ispuni je niti u naknadnom roku. Protiv zahtjeva za isplatu naknade štete zbog neispunjenja dužnik prigovara kako je vjerovnik imao mogućnost, štoviše obvezu na drugi način ishoditi ispunjenje obveze dužnika i time spriječiti odnosno smanjiti štetu.
Sveučilišni profesor dr. Koziol iz Beča opisuje austrijsku pravnu praksu glede naslovljene problematike.
U ovom se članku razmatra sustav poreznih pogodnosti namijenjenih regionalnom razvoju pojedinih dijelova RH, točnije, područjima posebne državne skrbi kao područjima koja su izravno ili neizravno zbog velikosrpske agresije stradala u Domovinskom ratu odnosno brdsko-planinskim područjima. Uglavnom je riječ o područjima koja su slabo naseljena i čije je gospodarstvo nedovoljno razvijeno te se stoga malo vjerojatnim čini njihov željeni razvoj u budućnosti. Kako bi se potaknula demografska obnova i gospodarski razvitak područja posebne državne skrbi, odnosno brdsko-planinskih područja, u hrvatskom poreznom sustavu predviđene su određene porezne pogodnosti koje se u nastavku razrađuju.
U građanskom pravu jamstvo se može odrediti kao ugovor kojim se jamac obvezuje prema tuđem vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ovaj ne učini. To je dragovoljno jamstvo, koje u privatnopravnom odnosu mora biti u pisanom obliku da bi proizvelo pravni učinak.
U poreznom pravu kao javnopravnom odnosu jamstvo je prisilno, tj. ono je u pravilu zakonsko što znači nametanje obveze vraćanja tuđeg poreznog duga za slučaj da porezni dug ne podmiri porezni dužnik. No, i porezno jamstvo može biti ugovorno, odnosno da se preuzme obveza plaćanja tuđeg poreznog duga temeljem ZOO-a. Porezno jamstvo se može dati za svaku obvezu za poreze i obvezne doprinose koja je evidentirana kao obveza u evidencijama Porezne uprave.
Dakle, pravna osnova za porezno jamstvo može biti zakon (što je najčešći slučaj) i ugovor.
Opći porezni zakon porezno jamstvo propisuje odredbama čl. 25. do 32. u poglavlju o odgovornosti.
Posebni porezi su potrošački porezi te je načelo potrošnje na kojoj su zakoni utemeljeni.
Porezno trošarinsko pravo sadrži osam zakona o posebnim porezima. Svaki pojedini zakon sadrži određene posebnosti. Osim posebnosti zakoni sadrže i brojne zajedničke odredbe jednakoga značenja. Zajedničke odredbe omogućuju poopćivanje određenih područja te sistematizaciju glavnih instituta hrvatskoga trošarinskog prava i njegove osnovne strukture.
Do 15. listopada 2005., sukladno čl. 14. Zakona o posebnom porezu na kavu (Nar. nov., br. 87/05: dalje Zakon o kavi) i čl. 10. i 11. Pravilnika o posebnom porezu na kavu i rukovanju markicama za označavanje kave (Nar. nov., br. 92/05: dalje Pravilnik o kavi), porezni obveznici i obveznici označavanja kave koji stavljaju kavu u promet na carinsko područje RH obvezni su dostaviti nova izvješća nadležnoj carinarnici. U članku dajemo ogledni primjer obilježavajuće samoljepive markice i markice za označavanje kave pakirane u vrećama, te primjer popunjavanja obrazaca Z-KA-OM, P-KA-OM, I-KA i I-KA-OM.
Radi praćenja i evidentiranja pojava i činjenica iz područja rada, zapošljavanja i socijalnog osiguranja u zemlji kao i zbog obveza koje država treba ispunjavati prema Međunarodnoj organizaciji rada kao njezina članica, propisano je vođenje određenih evidencija na području rada.
Autor u ovome članku, uz prikaz relevantnih odredaba zakona, ukazuje na dvojbe vezane uz pravo i postupke ostvarivanja prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja, te iznosi svoja mišljenja o pojedinim dvojbenim pitanjima.
Nedavna ratna zbivanja u Republici Hrvatskoj prouzročila su teške posljedice, osobito u područjima u kojima su se ona odvijala. U tim područjima došlo je do znatnog zaostajanja u demografskom i gospodarskom razvitku u odnosu na druga područja RH.
Ratne posljedice nametnule su hrvatskom zakonodavcu potrebu donošenja zakona koji bi utvrdio područja o kojima RH posebno skrbi, i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Taj je zakon donesen, a riječ je o Zakonu o područjima posebne državne skrbi, koji je doživio nekoliko izmjena i dopuna.1 Ovaj je Zakon u prvobitnoj odredbi čl. 2. naglasio da se područja posebne državne skrbi utvrđuju radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka prognanika i izbjeglica, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Hrvatske. Odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi iz 2000. godine2 djelomice je izmijenjena prvobitna odredba čl. 2. ZPPDS-a tako da su riječi "prognanika" i "izbjeglica" zamijenjene riječima "stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije Domovinskog rata".
Pravo se u okviru razvitka informacijskog društva najopćenitije javlja (u dvjema temeljnim ulogama) kao regulator ostalih aspekata informacijskog društva (ekonomskoga, tehnološkog i dr.), nadziratelj provedbe navedene regulacije, te "rezervoar vrijednosnih kriterija" pri odlučivanju koje pravce razvitka i u kojem obliku dopuštati, odnosno poticati.
U ovome se članku nakon kratkih teorijskih naznaka o pojmu "informacijsko društvo", e-upravi, novoj funkciji javne vlasti u informacijskom društvu te tržišnome i organizacijskom aspektu informacija, na primjerima dvaju akcijskih planova EU (eEurope 2002 i eEurope 2005 - "Informacijsko društvo za sve") razmatra uloga prava u razvitku informacijskog društva.
Zaključno su sistematizirani glavni elementi koji čine okvir te uloge: pravna relevantnost (ne)znanja; tri vrste ljudske okoline; tržište i javna intervencija; konkurentnost; globalizacija; kultura, uključujući jezik; involvirane pravne grane (napose upravno i ustavno pravo).
Cjelokupno zakonodavstvo EZ-a obuhvaćeno je korpusom, tzv. aquis communautaire koje obuhvaća primarno i sekundarno zakonodavstvo Zajednice. Svaka država koja ulazi u članstvo EZ-a obvezna je inkorporirati cjelokupni aquis.
U ovom članku osvrnut ćemo se na dio aquisa koji se odnosi na državne potpore i kao takvog ga je RH obvezna prihvatiti u svoje zakonodavstvo, što je već uvelike i učinila.
Način oporezivanja isplata fizičkim osobama kojima je radni odnos u mirovanju
Utvrđivanje drugog dohotka i plaćanje predujma poreza na dohodak na povremene usluge turističkog vodiča
Porezni tretman plaćanja premije osiguranja od odgovornosti
Pravo na korištenje uvećanog osobnog odbitka na područjima posebne državne skrbi po godišnjoj prijavi poreza na dohodak za 2004. godinu
Porezni položaj stipendija koje isplaćuje zaklada
Promjena načina oporezivanja drugog dohotka u tijeku godine
Obračun poreza na dohodak i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje - naknade za rad sa skraćenim radnim vremenom zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
Iako su konačna rješenja koja su bila predmet ocjene u upravnom sporu, donesena uglavnom temeljem prijašnjega Zakona o zdravstvenom osiguranju i pratećih provedbenih propisa, a od 1. siječnja 2002. primjenjuje se Zakon o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01.), koji je nakon toga šest puta noveliran, držimo da primjeri iz novije sudske prakse mogu biti korisni i za primjenu (tumačenje) sada važećega prava iz područja zdravstvenog osiguranja.
Pravne i fizičke osobe dužne su, na pisano traženje inspektora Državnog inspektorata, dostaviti inspektoru samo one podatke koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora
Brat obrtnika ne može, kao član obiteljskog domaćinstva, pomagati obrtniku u obavljanju obrta
Nitko ne može biti kažnjen za prekršaj, ako djelo prije nego što je bilo počinjeno nije bilo zakonom, ili na zakonu utemeljenom propisu, određeno kao prekršaj
Nije nepotpun podnesak koji nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka
Zahtjev za izvanredno preispitivanje odluke o prekršajnom postupku može podnijeti samo okrivljenik koji je rješenjem o prekršaju kažnjen bezuvjetnom kaznom zatvora
Pogrešnom uputom suda prvog stupnja nije moguće steći neko pravo koje stranka u postupku nema prema zakonu
Samo potvrda pošte mjerodavna je za datum preporučene predaje podneska upućenih sudu i tijelu uprave koje vodi prekršajni postupak
Kad je podnesak upućen sudu običnom pošiljkom, danom predaje sudu smatra se dan kad je primljen u sudu
Novčanom kaznom zbog neopravdanog neodazivanja pozivu suda može se kazniti samo svjedok koji je uredno pozvan radi ispitivanja
Arbitrabilnost spora o odgovornosti stjecatelja poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću za neplaćena potraživanja s osnove uplate temeljnog uloga
