Factoring je u svojoj biti alternativno financiranje, a ne kreditiranje. S obzirom na njegovu aktualnost u poslovnoj praksi, opširnije o tom institutu možete pročitati u nastavku teksta.
Novi Zakon o reviziji stupio je na snagu potkraj 2005. Donošenjem toga Zakona stavljene su izvan snage odredbe staroga Zakona o reviziji koji smo primjenjivali trinaest godina. Novi Zakon donio je određene promjene o kojima možete pročitati u nastavku članka.
Autor u ovome članku raspravlja o uporabi nazivlja za pravne subjekte u Pomorskom zakoniku RH. Naime, taj zakon uređuje raznovrsne pomorskoplovidbene pravne odnose imenujući subjekte koji stječu određena prava i preuzimaju obveze. Jezično i stručno pravilna uporaba naziva subjekata relevantna je za sadržaj i tumačenje određenog pravnog odnosa te za položaj i ulogu stranaka, vjerovnika i dužnika. Pomorski zakonik u pravilu ispravno rabi stručne izričaje za subjekte, ali ipak postoje i određeni propusti u tom smislu što autor primjećuje u svojem radu.
Već od samog početka rada na novom Zakonu o računovodstvu (to je razdoblje od nekoliko godina) nema jedinstvenog stajališta struke o tome što treba biti njegov sadržaj. Tako su jedni zagovarali tezu da nam Zakon o računovodstvu uopće ne treba, opisujući to riječima »sve je riješeno standardima« pa do drugih koji bi najradije sve propisali kako bi se »trebalo znati što se to unosi u koju poziciju propisanog obrasca računa dobitka i gubitka, odnosno bilance«. Ipak, Zakon koji je sad na snazi nije ni jedno od toga, kompromis je između tih dviju krajnosti. No, on nije uspio pomiriti sve u jednom, ostao je nedorečen (potpis dokumentacije) i manjkav (nema kazne za neobjavljivanje financijskih izvješća). Osobito bi mu se kao nedostatke moglo pripisati propuštanje uređenja sadržaja financijskih izvješća (bilance, računa dobitka i gubitka, izvješća o promjeni glavnice i dr.).
O novonastalim problemima s kojima se susreću računovođe i poreznici više u nastavku članka.
Ovaj članak će kroz razmatranje zakonskih odredaba o zastupanju po zakonu i prokuri, te analizu obvezno pravnog odnosa koji proizlazi iz ugovora o prokuri, odgovoriti koje su ovlasti zastupnika trgovačkog društva po zakonu, odnosno prokurista za radnje koje poduzimaju u ime i za račun društva koje zastupanju, te kakva je njihova odgovornost s obzirom na ovlasti koje imaju.
Za potrebe potpune usporedbe prokure i zastupanja po zakonu bit će potrebno posebno razmotriti zakonske odredbe koje se odnose na odgovornost prokurista, odnosno zastupnika po zakonu kao fizičkih osoba kada poduzimaju radnje u ime i za račun trgovačkog društva, te procijeniti je li njihova odgovornost razmjerna njihovim ovlastima. Također će se provesti analiza odnosa koji nastaje pri skupnom zastupanju prokurista i zastupnika po zakonu.
Autori: Doc. dr. sc. Hana HORAK, dipl. iur. Mr. spec. Kosjenka DUMANČIĆ, dipl. iur.
Posrednici u osiguranju i reosiguranju imaju glavnu ulogu u distribuciji osigurateljnih i reosigurateljnih proizvoda u Europskoj Uniji. Zato nije neobično što je Unija problematici posredovanja u osiguranju posvetila dvije smjernice i jednu preporuku. Prva smjernica iz 1977. i preporuka iz 1991. zamijenjene su smjernicom br. 2002/92 EC (Druga smjernica o posredovanju). Odredbe ove Smjernice, kao pozitivno pravo EU o posredovanju u osiguranju, važne su i za RH, jer je novi Zakon o osiguranju, koji uređuje i materiju posredovanja i zastupanja u osiguranju, morao biti usklađen s odredbama Druge smjernice.
U ovom članku razmatrat ćemo najosnovnije institute Druge smjernice i usporediti ih s odredbama Zakona o osiguranju.
Obavljajući odvjetničku i javnobilježničku djelatnost, te ostvarujući pritom određene prihode, odvjetnicima i javnim bilježnicima nameće se obveza plaćanja određenih javnih davanja koja su prihod državnog proračuna. Riječ je o nekoliko vrsta javnih davanja: porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak ili poreza na dobitak, te doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, porezu na dobitak, porezu na dodanu vrijednost te porezu na tvrtku.
Izmjene Zakona o parničnom postupku koje su počele primjenjivati 1. prosinca 2003. uvele su bitne izmjene glede pravila o teretu dokaza u sudskom postupku, a i glede pravila postupanja u postupcima pred trgovačkim sudovima, pa se u ovom članku daje prikaz postupka pred trgovačkim sudovima, pravila o teretu dokazivanja u sudskim postupcima, te posljedice koje nastaju za stranke koje se ne pridržavaju tih pravila.
Osnivanje i poslovanje investicijskih fondova u nas je bilo uređeno Zakonom o investicijskim fondovima iz 1995. i njegovima izmjenama i dopunama iz 1996. i 2001. Potreba za donošenjem novog Zakona uzrokovana je snažnim rastom ove industrije u posljednjih nekoliko godina, te zbog potrebe usklađivanja sa Smjernicama EU.
Prijedlog Zakona je nastao u Ministarstvu financija, a konačan oblik Zakona je rezultat suradnje Ministarstva s Udruženjem društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore. Tako je dobiven kvalitetan Zakon koji će pridonijeti daljnjem razvoju fondovske industrije u Republici Hrvatskoj.
S obzirom na to da se stupanjem na snagu svakog pojedinog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave mijenjao ustroj određenih središnjih tijela državne uprave te njihov djelokrug, tako da su preraspoređeni poslovi i konkretne ovlasti, u ovom članku iznijet ćemo prikaz središnjih tijela državne uprave, ujedinjujući sve izmjene i dopune Zakona.
Autorica u ovome članku razmatra presude Europskog suda o zlatnim dionicama. Uz to utvrđuje okolnosti u kojima su posebna prava država u privatiziranim društvima u skladu s odredbama europskoga prava o slobodnom kretanju kapitala.
Kad stečajni sudac donese odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka (zato što imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka), neće pozvati vjerovnike da prijave svoje tražbine
