Prijenos dionica manjinskih dioničara, priključenje trgovačkog društva i preuzimanje dioničkih društava, među inima, čine institute kojima se štite interesi samoga društva, interesi njegovih članova, kao i manjinskih dioničara. S obzirom na njihovu učestalost u aktualnoj poslovnoj praksi, u ovom se članku, uz ostalo, prikazuju odnosi među tim institutima
Javne službe čine gospodarske djelatnosti koje se obavljaju u javnom interesu, radi zadovoljenja potreba šire društvene zajednice i uz snažnu nazočnost države u uređenju, ostvarivanju i nadzoru nad obavljanjem takvih gospodarskih djelatnosti. Pritom je moguće da država putem javnih poduzeća sudjeluje u obavljanju djelatnosti javnih službi. Tijekom 80-ih i 90-ih godina 20. st. otpočinje postupak privatizacije javnih poduzeća radi povećanja učinkovitosti obavljanja djelatnosti javnih službi i rasterećivanja državnog proračuna od troškova obavljanja tih djelatnosti. Postupak privatizacije nije polučio željene rezultate pa se kao alternativa i korektiv ulaska privatnih trgovačkih društava u javni sektor pojavljuju neovisna i samostalna regulatorna tijela, javno-privatno partnerstvo i uključivanje krajnjih korisnika u djelatnosti javnih službi.
Nakon dvije i pol godine odgode primjene počele su se primjenjivati i odredbe novoga Zakona o obveznim odnosima o visini ugovornih i zateznih kamata. Detaljniji komentar novih odredbi, autor je obradio i u članku pod naslovom "Nove kamate ante portas" (RRiF, br. 11/07.)U ovome članku daje se sumarna informacija o toj normativno kratkom, ali pitanjima i praktičnim problemima obilatom uređenju čija je primjena već počela. Ukazuje se i na vremensko razgraničenje u primjeni starih i novih odredaba, te na neke dvojbe koje izviru iz novih odredaba. Iznosi se stajalište o metodologiji kamatnog izračuna kada razdoblje obuhvaća vrijeme složenoga (konformnog) i jednostavnog računa te se sugerira način izražavanja tužbenih zahtjeva u sustavu novoga Zakona.
Zakonom o posredovanju u prometu nekretninama detaljno je, između ostalog, uređen i Ugovor o posredovanju u prometu nekretnina U ovome se članku detaljno obrađuje ta vrsta ugovora, kojim se točno uređuju pitanja prava i obveza stranaka, pitanje provizije te trajanje i oblik tog ugovora.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2003. pravni institut odgovora na tužbu doživio je određene izmjene nakon kojih se u praksi pojavilo sporno pitanje je li tuženik prema ovim izmijenjenim odredbama dužan platiti sudsku pristojbu na odgovor na tužbu ili ne. Autor u ovom članku razlaže oba oprečna stajališta te zaključno daje odgovor na spomenuto pitanje
Shvaćanje prema kojem tuženik nije dužan platiti sudsku pristojbu na odgovor na tužbu
Shvaćanje prema kojem je tuženik dužan platiti sudsku pristojbu na odgovor na tužbu
Tuženikova dužnost plaćanja sudske pristojbe na odgovor na tužbu
Od 1. siječnja 2008. na snazi je novi Zakon o javnoj nabavi u sklopu reforme hrvatskog sustava javne nabave. Opravdano se postavlja pitanje u kojoj mjeri će ta reforma uspjeti postići svoje ciljeve te zadovoljavajući stupanj fleksibilnosti i "razmjene vrijednosti za novac”. Po pitanju fleksibilnosti, novi Zakon o javnoj nabavi uvodi bitne promjene i njihov učinak ne treba podcjenjivati. Sustav javnih nabava treba omogućiti ostvarivanje niza gospodarskih koristi u javnom i privatnom sektoru te određenih društvenih koristi. Među njima treba istaknuti unaprjeđenje upravljanja javnim financijama, poticanje tržišnog natjecanja, smanjenje administrativnog opterećenja, sprječavanje korupcije i kriminala, očuvanje okoliša i promicanje izvrsnosti.
U ovome članku autor prikazuje nove odredbe Zakona o strancima koje se odnose na rad stranaca u Republici Hrvatskoj, uspoređujući ih s dotadašnjim zakonskim rješenjima toga pravnog područja, zanemarujući pritom prikaz onih odredaba Zakona o strancima koje se ne odnose na rad stranaca.
Boravak stranaca
Rad stranaca
Na koje se strance ne primjenjuju odredbe o radu stranaca
Bavljenje igrama na sreću, pa bilo to u funkciji zakonodavca, priređivača ili igrača svugdje u svijetu izaziva oprečna stajališta okoline. Dozvola priređivanja igara na sreću, kao monopol države ili putem privatnih trgovačkih društava, različito se tumači. Od stajališta da je to samo jedan od načina korištenja slobodnoga radnog vremena ljudi, do čiste ekonomske opravdanosti priređivanja (to stajalište osobito zagovaraju države koje igru na sreću tretiraju kao uobičajenu gospodarsku djelatnost) te stajališta da je riječ o aktivnosti koja prednjači među posljedicama današnje ere globalizacije. Komunikacijski napredak je prešao državne granice i omogućio ljudima igranje igara na sreću i izvan svoga grada, pokrajine i države, što stvara dodatne probleme pravnom uređenju.Intrigantnost same teme, kao i činjenica da u ovom trenutku u cijelom svijetu, pa tako i na području naše države, postoji veliko zanimanje za sve oblike igara na sreću, kako na strani priređivača koji se u sve većem broju žele baviti ovom djelatnošću, tako i na strani onih koji u njoj sudjeluju kao aktivni igrači, dovoljan je razlog da u ovom prilogu damo određena objašnjenja vezana za jednu od najzanimljivijih igara na sreću koja se priređuje na automatima za igre na sreću, popularno od igrača zvanih slot mašine. U prilog ovoj tezi svakako govori i činjenica da je u ovom trenutku na tržištu države u uporabi gotovo 9.500 automata koje igra ne tako mali i ne baš zanemariv broj igrača.
U ovome članku prikazuju se pitanja vezana za carinska oslobođenja za ustanove i neprofitne organizacije. U okviru tog područja već su sada, nakon posljednjih izmjena i dopuna Carinskog zakona i Uredbe, u okviru područja djelovanja raznih neprofitnih ustanova i organizacija, hrvatski propisi gotovo potpuno istovjetni europskima, pa smatramo da bi bilo zanimljivo potanko opisati pojedine specifične oblike oslobođenja koja se primjenjuju primjerice na znanstvene, kulturne, obrazovne, socijalne, humanitarne, športske i slične ustanove i organizacije. Pritom treba naglasiti da se za spomenute korisnike oslobođenja mogu razlikovati kada se određena roba kupuje u inozemstvu od situacija kada se roba besplatno dobiva iz inozemstva, ili pak besplatno dodjeljuje putem posebnog Povjerenstva Vlade RH za besplatnu dodjelu strane robe.
Oslobođenja od plaćanja carine za robu koja je predmet kupoprodaje
Propisi Europske zajednice o oslobođenjima od plaćanja carine na predmete za znanstvene, obrazovne i kulturne svrhe, te znanstvena i medicinska istraživanja
Oslobođenja od plaćanja carine na inozemne donacije
Ogledni primjerci akata
Besplatna dodjela robe putem povjerenstva Vlade RH
Pojam "carina" se u današnje vrijeme koristi za davanja koja se naplaćuju u slučaju određenih kretanja robe preko državne granice a da pritom nije riječ o naknadi za neku protuuslugu te domaća roba pritom nije opterećena davanjima iste vrste. Prema ciljevima WTO-a carine mogu biti dopuštene još samo određeno razdoblje, i s vremenom bi se trebale postupno ukidati, čime bi se otvorio put slobodnoj i nesmetanoj trgovini.
Pojam carine i teorija o carinama
Pravni izvori europskog carinskog prava
Međunarodno pravo kao osnova europskog carinskog prava
Objavljivanjem devetog izdanja udžbenika "Osnove austrijskog poreznog prava" austrijska poreznopravna literatura ponovno je obogaćena. Uz poreznopravne propise, njihova tumačenja i praktične primjene prikazan je i najnoviji razvoj austrijskog poreznog prava u posljednje četiri godine. Autori tog djela su prof. DDr. Hans Georg Ruppe, s Pravnog fakulteta u Grazu i prof. dr. Werner Doralt, s Pravnog fakulteta u Beču. Javnost ih, kako ona s europskog područja, tako i ona izvan njega, poznaje već dugi niz godina kao plodne poreznopravne teoretičare. Studenti kojima su prije svega njihova djela i namijenjena mogu u tom djelu naći, uz opis i objašnjenje svakog pojma vezanog ne samo za poreze nego i uz druga javna davanja u austrijskom sustavu, još i detaljnu analizu poreznopravnih instituta.
