Novim izmjenama Općega poreznog zakona (OPZ) uvode se mjere za poboljšanje odnosa između poreznih obveznika i poreznih tijela na način da se poreznim obveznicima olakšava izvršavanje obveza prema Poreznoj upravi s jedne strane te se rasterećuje rad poreznih tijela (osobito drugostupanjskog tijela pri Ministarstvu financija) s druge strane.
U ovom se članku autor osvrće na najbitnije izmjene i dopune te donosi ocjene pojedinih instituta prema noveliranom OPZ-u.
1. Uvod
2. Porezna tajna
3. Obvezujuća mišljenja
4. Upravni ugovor
5. Porezna nagodba
6. Vođenje poslovnih knjiga
7. Elektronički certifikati
8. Ispravak porezne prijave
9. Dostava podataka o novčanim prometima
10. Dostava poreznih akata
11. Provedba ovrhe
12. Ostale odredbe
13. Prekršajne odredbe
14. Zaključak
Autorica u članku iscrpno objašnjava i problematizira institut zastare u radnim odnosima. S tim u vezi navodi brojne primjere iz sudske prakse u kojima se pojavilo pitanje instituta zastare. Jednako tako, objašnjava kako je institut zastare uređen u drugim relevantnim zakonima.
1. Uvodno
2. Odnos zastare prema Zakonu o radu i Zakonu o obveznim odnosima
3. Zastara naknade štete prouzročene kaznenim djelom
4. Članak 186.a Zakona o parničnom postupku
5. Dospijeće i zastara
6. Zastara naknade plaće i drugih novčanih tražbina iz radnog odnosa nakon nedopuštenog otkaza
7. Zastara naknade štete
U časopisu Pravo i porezi, br. 3/15. objavili smo prvi dio članka o aktualnostima u pravnom uređenju ovrhe na novčanoj tražbini po računu. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom te značajne tematike, na način da se razmatraju sva značajna pitanja u vezi s izvršenjem zadužnice i izjave o zapljeni po pristanku dužnika te izravne naplate.
7. Izvršenje zadužnice
8. Izjava o zapljeni po pristanku dužnika
9. Izravna naplata
10. Zaključak
Ovaj je članak iniciran jednim rješenjem Ustavnog suda RH kojim je pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH jedne odredbe novela Stečajnog zakona, a primjena norme odgođena je do donošenja konačne odluke o njezinoj (ne)ustavnosti.
Autorica uzima u obzir i činjenicu da je s procesnog aspekta riječ o oborivoj zakonskoj presumpciji ili predmnjevi (praesumptio), ali čije propisivanje ugrožava načelo vladavine prava i pravne sigurnosti s obzirom na pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka i samog stečaja dužnika u situaciji kada tražbina vjerovnika još nije niti pravomoćno utvrđena.
1. Uvodno
2. Sporno normativno uređenje
3. Ustavnosudski postupak
4. Ustavnosudsko rješenje
5. Zaključne napomene
U članku se analizira slučaj iz sudske prakse u primjeni prije važećeg Zakona o obveznim odnosima u kojem se električni kabel pod naponom, koji služi za napajanje električnom energijom električnog uređaja za varenje, može smatrati opasnom stvari, a da za štetu nastalu zbog nje odgovara njezin vlasnik po načelu uzročnosti, te način rješavanja sudskog spora, uz osvrt na sudske odluke.
1. Uvod
2. Primjer iz sudske prakse
3. Zaključak
Porezno tijelo po službenoj dužnosti postavlja zastupnika poreznom obvezniku koji ima nepoznato sjedište, prebivalište ili boravište, ili nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreznog postupka. Kod poreznih obveznika koji nisu poslovno sposobni i nemaju zakonskog zastupnika, porezno tijelo podnosi zahtjev nadležnom općinskom sudu za postavljanje zastupnika po službenoj dužnost. Visina nagrade zastupniku po službenoj dužnosti za pojedine radnje koje poduzima u postupcima pred poreznim tijelima utvrđuje se u bodovima prema Tarifi Pravilnika o utvrđivanju visine nagrada i naknada troškova zastupniku po službenoj dužnosti koji donosi ministar financija. Smatramo da je Tarifa nagrade za rad zastupnika po službenoj dužnosti preniska, kao i vrijednost boda, te bi je trebalo podići za 2 - 3 puta.
1. Uvodna razmatranja
2. Pravilnik o utvrđivanju visine nagrada i naknada troškova zastupniku po službenoj dužnosti
3. Postavljanje zastupnika po službenoj dužnosti
4. Razrješenje zastupnika po službenoj dužnosti
5. Visina nagrade po službenoj dužnosti
6. Tarifa za utvrđivanje visine nagrada
7. Opunomoćenik, pomagatelj i porezni savjetnik
8. Zakonski zastupnik fizičke i pravne osobe
9. Primjer iz prakse u vezi s naknadom troškova i nagrade zastupniku po službenoj dužnosti
10. Zaključna razmatranja
U ovom članku autor, nakon prikaza mjerodavnih propisa odnosno materijalnog prava koji u našem pravnom poretku reguliraju prava na slobodu mišljenja i izražavanja, detaljno pojašnjava na koji su način navedena prava tim propisima ograničena. Nakon toga, autor navodi relevantne dijelove jedne recentne Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske utemeljene na pozitivnim propisima RH, ali i na relevantnoj judikaturi Europskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
1. Uvod
2. Normativna ograničenja prava na slobodu mišljenja i izražavanja misli
3. Ograničenja prava na slobodu mišljenja i izražavanja misli u ustavnosudskoj praksi
4. Odluka Ustavnog suda donesena u predmetu broj U-III-1142/2013
5. Zaključak
