Pravo i porezi 10/2023

Autorica u ovome članku na zanimljiv način razmatra aktualan i važan institut probnog rada s osobitim naglaskom na novosti koje nam kod toga rada donose zadnje izmjene i dopune Zakona o radu.

Poznata je činjenica da prilikom zasnivanja radnog odnosa, sklapanjem ugovora o radu, radnik i poslodavac mogu ugovoriti probni rad, čije ugovaranje može biti od koristi ugovornim stranama ugovora o radu.

1. Uvod
2. Ugovaranje probnog rada
3. Trajanje probnog rada
4. Mogućnost produljenja probnog rada
5. (Ne)mogućnost ponovnog ugovaranja probnog rada
6. Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu
7. (Ne)primjena ostalih zakonskih odredbi o otkazivanju
8. Zaključak

Kućne pomoćnice imaju status radnika kao što ga imaju i radnici zaposleni kod pravnih osoba ili obrtnika. Koje su obveze fizičke osobe – poslodavca prilikom zapošljavanja kućne pomoćnice i ostalih osoba, objasnit će se u ovom članku. Iako će se u nastavku spominjati isključivo kućne pomoćne, na potpuno jednak način u svim obrađenim segmentima tretiraju se i osobe koje obavljaju poslove kućepazitelja, održavatelja imanja, vozača, vrtlara i druge slične poslove po nalogu druge fizičke osobe.

1. Uvod
2. Obveza sklapanja ugovora o radu
3. Prijava kućne pomoćnice u mirovinsko i zdravstveno osiguranje
4. Obveza vođenja evidencija u području rada za kućnu pomoćnicu
5. Obračun plaće za kućne pomoćnice i JOPPD
6. Neoporezive isplate i davanja u naravi
7. Bolovanje kućne pomoćnice
8. Nepuno radno vrijeme
9. Olakšice kod zapošljavanja određenih mladih osoba i osoba koje se prvi put zapošljavaju

Autor u ovome članku tematizira porezni oblik koji je ostao izvan dosega predmetnih reformskih zahvata (porez na promet nekretnina). Time se dade zaključiti kako domaći nositelji porezne politike smatraju da su postojeća normativna rješenja na planu oporezivanja prometa nekretnina zadovoljavajuća te nema potrebe za njihovim izmjenama. Valja naglasiti kako je u posljednjem razdoblju (2016. – 2020.) došlo do važnih izmjena glede poreza na promet nekretnina, uključujući ukidanje oslobođenja za stjecanje nekretnine u svrhu rješavanja stambenog pitanja te postupno smanjenje porezne stope s 5 % na trenutno važećih 3 %.

U glavnom dijelu ovoga članka analiziraju se i preispituju porezno-politički temelji (opravdanja za ubiranje poreza na promet nekretnina u našem poreznom sustavu). Preciznije, polazeći od općeprihvaćenih načela porezne politike, pokušava se dati odgovor na pitanje u kojem smjeru, i kako, treba reformirati oporezivanje prometa nekretnina u nas. Pritom se u obzir uzimaju i iskustva drugih država, osobito onih članica EU-a koje su posljednjih godina poduzele reformske korake u vezi s porezom na promet nekretnina. Uzimajući u obzir teorijske nalaze te usporedne trendove, iznosi se teza kako bi domaći zakonodavac trebao ili potpuno ukinuti porez na promet nekretnina ili ga preoblikovati u „čisti lokalni porez“. U tom smislu porez na promet nekretnina predstavlja „zaboravljeni element“ aktualne reforme poreznog zakonodavstva.

1. Uvodne napomene
2. Porezna reforma ili nešto drugo - terminološke dvojbe
3. Glavne značajke poreza na promet nekretnina u Hrvatskoj
4. Porez na promet nekretnina u svjetlu temeljnih načela oporezivanja
5. Usporedni trendovi i prijedlozi reforme u Hrvatskoj
6. Zaključak

Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama donosi i nov model koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, model koncesija napokon usklađen i s europskom regulativom, ali i općim propisom o koncesijama. Dodatno, novi Zakon uvodi i bitno širu mogućnost davanja koncesija na zahtjev, što je izazvalo veliku pozornost stručne i opće javnosti. Novi Zakon bitno preciznije uređuje pomorsko dobro i aktivnosti na pomorskom dobru, a trebao bi omogućiti kvalitetnije gospodarsko iskorištavanje mora i morske obale. Također bi trebao zaštititi pomorsko dobro kao izniman strateški resurs RH od nepravilnosti i zloporaba koje su se pojavljivale u dosadašnjoj praksi. U ovome članku objašnjavamo novosti zakonske regulacije koncesija na pomorskom dobru.

1. Uvod
2. Pomorsko dobro kao opće dobro
3. Primjena drugih propisa
4. Koncesija na pomorskom dobru
5. Pripremne radnje za davanje koncesije
6. Rok davanja koncesije i drugi posebni uvjeti
7. Naknada za koncesiju
8. Izmjene ugovora o koncesiji
9. Potkoncesija i sporedna djelatnost

Zakon o izvanparničnom postupku stupio je na snagu 10. lipnja 2023. godine. Zakon ima značenje općeg izvora izvanparničnoga procesnog prava te među posebnim postupcima sadržava odredbe o osnivanju, upravljanju i likvidaciji sudskog i javnobilježničkog pologa. Rad sadržava analizu i raspravu odredaba Zakona o izvanparničnom postupku o sudskom i javnobilježničkom pologu.

1. Uvod
2. Predmet pologa
3. Nadležnost suda ili javnog bilježnika
4. Uvid u spis o sudskom pologu
5. Osnivanje sudskog pologa i pravni lijekovi
6. Postupanje javnog bilježnika
7. Prijedlog za osnivanje pologa
8. Uplate i slanje predmeta pologa prije podnošenja prijedloga
9. Odlučivanje o prijedlogu za osnivanje pologa

Autor u ovome članku iscrpno razmatra institut vlastitih dionica u svjetlu Zakona o trgovačkim društvima i stanovitih posebnih propisa. Dionička društva čije su dionice uvrštene na uređenom tržištu, a osobito kreditne institucije, moraju biti posebno oprezni pri stjecanju i raspolaganju vlastitim dionicama, a pogotovo kod količine vlastitih dionica koje drži dioničko društvo i koje se dodjeljuju članovima uprave te nadzornog odbora kroz isplatu varijabilnih primitaka. Naime, zbog osjetljivih ciljeva koji se mogu ostvariti stjecanjem vlastitih dionica, po prirodi stvari može se dogoditi da uprava društva stjecanjem vlastitih dionica ošteti društvo, druge dioničare ili vjerovnike društva. Kako bi se to spriječilo ili barem u znatnoj mjeri otežalo, zakonodavac je odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o tržištu kapitala i Zakona o preuzimanju dioničkih društava propisao nekoliko bitnih ograničenja i zabrana, o kojima je, između ostaloga, riječ ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Stjecanje vlastitih dionica
3. Pravne posljedice nezakonitog stjecanja vlastitih dionica
4. Usporedba s vlastitim poslovnim udjelima kod d.o.o.-a
5. Zaključak

Financiranje određenih trgovačkih društava putem kredita financijskih institucija ili zajma drugih pravnih ili fizičkih osoba nije neuobičajeno. No, kako se pretpostavlja da će financijske institucije i druge pravne ili fizičke osobe provjeriti kome daju zajam i osigurati povrat danog kredita / zajma, za pravila o povratu zajma koji daju članovi društva postoje dodatna pravila.

Stoga autorica u članku analizira pravila o povratu zajma koji nadomješta kapital te upućuje na posljedice kada član društva daje zajam tom trgovačkom društvu.

1. Uvod
2. Društva kapitala
3. Stečajni postupak
4. Umjesto zaključka

Posljednjih godina svjedočimo ubrzanom razvoju umjetne inteligencije i njezinoj primjeni u svijetu umjetnosti. To njezine korisnike dovodi u sukob s postojećim zakonodavstvom o vlasničkim pravima i postavlja brojna pitanja na koja zasad još nema odgovora. U ovom članku autor razmatra najvažnija pitanja povezana s umjetnom inteligencijom i vlasničkim pravima te daje pregled sudske prakse i zakonodavstava diljem svijeta koji predstavljaju prve pokušaje rješavanja te složene problematike.

1. Uvodno
2. Dva ključna aspekta i pitanje autorstva
3. U Europskoj uniji
4. U SAD-u
5. Dodatni primjeri zakonodavstva i sudske prakse u svijetu
6. Ublažavanje rizika
7. Zaključno

Predmet su ovog članka izjave (očitovanja) volje prilikom sklapanja ugovora (ponuda i prihvat ponude) i pravni režim koji ih uređuje u hrvatskom obveznom pravu. Kako ta pravila uglavnom potječu otprije gotovo pola stoljeća, tj. iz 1978. godine – kada je prvi put donesen Zakon o obveznim odnosima, postavlja se pitanje njihove primjene u kontekstu suvremenih oblika komunikacije. Osim što se analiziraju izjave volje, u ovom se članku specifično propituje i upotreba emojija, emotikona, smajlija i dr. u poslovnoj komunikaciji, a posebno kada ona zađe u područje prava, tj. kada poslovna komunikacija dovodi do nužne potrebe vođenja pregovora i sklapanja ugovora. Osnovno pitanje koje se nameće je mogu li se oni podvesti pod izjave volje u smislu Zakona o obveznim odnosima, tj. mogu li ispuniti pretpostavke za pravno relevantnu izjavu volje (ozbiljnost, određenost, odgovarajući oblik – uobičajeni znaci i dr.). Naposljetku, osim u području materijalnoga (obveznog) prava, propituje se i značenje emojija kao dokaznog sredstva.

1. Uvod
2. Izjava (očitovanje) volje
3. Sklapanje ugovora među prisutnima i među odsutnima u kontekstu suvremenih načina komunikacije
4. Prihvat ponude emojijima i emotikonima?
5. Zaključne napomene

Autor će u dvama člancima obraditi osnovna obilježja obveznopravnog instituta cesije, odnosno ustupa potraživanja, s time da će u prvom članku poseban naglasak biti na osnovnim obilježjima ugovora o cesiji (ugovora o ustupu potraživanja) te položaju i odnosu involviranih (i ugovornih) strana.

U narednom broju obradit će se oblici cesije i obračunsko plaćanje.

1. Uvod
2. Cesija – općenito
3. Ugovorna cesija
4. Položaj cesusa u odnosu na cedenta i cesionara
5. Notifikacija cesusa
6. Odgovornost cedenta za ustupljeno potraživanje
7. Predmet ugovora o cesiji
8. Ustup kamate i predaja založene stvari
9. Oblici cesije

Republika Hrvatska desetljećima ima ozbiljne probleme s neuređenošću zemljišnih knjiga i katastra. Ti se problemi očituju kroz mnogo različitih elemenata: nepoznati vlasnici nekretnina, neuređeno poljoprivredno zemljište, neraspodijeljeno društveno vlasništvo, veliki broj suvlasnika, netočni podatci o površini zemljišta, netočni podatci o kulturi zemljišta itd. Rješavanju tih problema pridružuje se i porazna činjenica da ni javnopravna tijela nisu provela ucrtavanje vodotoka i prometnica, čak ni one koje su izgrađene ili uređene u recentnom razdoblju. U praksi je moguće vidjeti niz slučajeva koji odudaraju od opće percepcije precizno određenih podataka, tako da možemo vidjeti zemljišne čestice koje se nalaze na trima različitim zemljišnoknjižnim ulošcima s trima različitim vlasnicima u punom vlasništvu, zatim postoje zemljišne čestice koje nemaju vlasnički list ili posjedovni list, zemljišne čestice koje imaju i vlasnički i posjedovni list, ali ne postoje u grafičkom pregledu katastra. Dugo se govori o potrebi konačnog usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga, da bi vlasnici bili sigurni u svoje neosporivo vlasništvo, kako bi upis nekretnine u vlasništvo bio bi brz i jednostavan te kako bi se olakšao proces kupoprodaje nekretnina. Od studenoga 2022. godine izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama omogućeno je povjeravanje poslova osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige javnim bilježnicima kao povjerenicima suda. Pitanje koje se postavlja je može li prenošenje poslova drugoj službi riješiti dugogodišnje nagomilane probleme.

1. O stanju zemljišnoknjižnih i katastarskih evidencija nekretnina
2. Javni bilježnik kao povjerenik suda
3. Javni bilježnik kao povjerenik suda u zemljišnoknjižnom postupku
4. Zaključak

Biračko pravo (uređeno člankom 45. Ustava RH) pripada u osobne i političke slobode i ljudska prava (razrađene glavom II. naslovom 2. Ustava RH) pa je zakon kojim se prostorno razrađuje obnavljanje predstavničkoga tijela građanâ i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, tj. podjela mjestâ u Saboru na izborne jedinice – organski zakon (čl. 83. st. 2. Ustava RH). No, u ovom se članku ne razmatraju njegove meritorne odredbe, nego činjenica da je novi zakon stupio na snagu 1. listopada 2023., prije negoli je proglašen, prije negoli je objavljen i bez dana legisvakacije. Nije li to pojava neustavnosti? Ne izlazi li izvan okvira ustavnih odredaba o stupanju zakona na snagu i zabrani povratnoga djelovanja? Nije li im suprotna? Može li takav zakon opstati u pravnom poretku? Postoji li alternativa tomu da njegovo donošenje treba ponoviti?

1. Kako je došlo do formalne neustavnosti?
2. Protuustavna odredba koja cijeli zakon čini neustavnim
3. Kako se neustavnost zakona mogla izbjeći?
4. Nedopustiva „rješenja“
5. Obvezujuća pravna shvaćanja Ustavnoga suda RH
6. Dosadašnja praksa Ustavnoga suda RH

U Narodnim novinama broj 97/23. objavljena je nova Uredba o područjima matičnih ureda. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Predmet uređenja Uredbe je u bitnome jednak kao i njezine prethodnice – određuju se matični uredi i njihova matična područja. Novom je Uredbom broj matičnih ureda smanjen za 40.

1. Razlozi donošenja nove Uredbe o područjima matičnih ureda
2. Nova Uredba o područjima matičnih ureda
3. Uredovni dani
4. Pripreme za primjenu nove Uredbe

U kolovozu 2023. godine donesen je Pravilnik o institucijama za medijaciju. Pravilnik je donesen na temelju odredbe čl. 7. st. 9. novog Zakona o mirnom rješavanju sporova te je stupio na snagu 7. rujna 2023. godine. Pravilnikom o institucijama za medijaciju propisuju se, među ostalima, uvjeti za davanje suglasnosti institucijama za medijaciju za provođenje obuke za medijatora i trenera te za provođenje medijacije. Uz to, određuje se sadržaj i način dostave informacija Centru za mirno rješavanje sporova o postupcima mirnog rješavanja sporova, njihovu trajanju te ishodu. Osnivanje Centra predstavlja bitnu novost u sustavu mirnog rješavanja sporova. Njegova je zadaća u poticanju razvoja kulture mirnog rješavanja sporova. Centar je dobio i značajne javne ovlasti. Pravilnikom se određuje i način vođenja i oblik registra institucija za medijaciju te način upisa u Registar institucija za medijaciju. U radu se raspravlja o rješenjima Pravilnika o institucijama za medijaciju.

1. Uvodne napomene
2. Uvjeti za davanje suglasnosti Centra
3. Provođenje osnovne i dodatne obuke za medijatora te obuke za trenera
4. Dostava informacija o medijacijama
5. Registar institucija za medijaciju
6. Zaključne napomene

1. Bail-OUT i bail-in
2. Amicus curiae
3. Međunarodni ugovor
4. Mjesto objave općih akata u RH

• I. Porez na dodanu vrijednost

PDV – odbitak pretporeza za račune smještaja radnika na službenom putu ili radu na terenu

PDV – priznavanja pretporeza za uslugu smještaja zaposlenika koji su upućeni na službeni put i za zaposlenike koji rade na terenu

• III. Porez na dohodak

Izmjene poreznih propisa – dohodak, PDV i dobitak

Porezni položaj primitaka u okviru PEPP-a

• Evidencija o radnicima i radnom vremenu u razdobljima godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad
• Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
• Tjedni odmor nedjeljom i blagdanom
• Prekovremeni rad kao redovna stimulacija
• Dostava potvrde i izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad
• Obvezni sadržaj isplatne liste
• Prenošenje ugovora na novog poslodavca
• Smjenski rad i raspored radnog vremena
• Troškovi zdravstvenog pregleda radnika
• Ugovor o radu

• OBVEZNO PRAVO

Stjecanje bez osnove / kunski krediti (čl. 1115. ZOO-a)

• Pravna zaštita u odnosu na ugovor o kreditu u kunama (bez ugovorene valutne klauzule) isključuje primjenu odredbe članka 502.c Zakona o parničnom postupku o pravu potrošača da se u pojedinačnoj parnici poziva na pravna utvrđenja iz presude donesene u postupku radi zaštite kolektivnih interesa potrošača.

Poslovodstvo bez naloga (čl. 223. st. 1. ZOO-a)

• Poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od onoga čiji je posao obavljao da preuzme sve obveze što ih je zaključio u njegovo ime te da mu naknadi sve nužne i korisne troškove.
• PARNIČNI POSTUPAK

Sklapanje sudske nagodbe nakon donošenja presude (čl. 321. st. 8. ZPP-a)

• Sud pred kojim je sklopljena nagodba rješenjem će ukinuti donesenu prvostupanjsku presudu i utvrditi da je tužba povučena u slučaju kada stranke zaključe nagodbu nakon donošenja prvostupanjske odluke, a prije donošenja drugostupanjske odluke u povodu žalbe.

Pravni slijednici / materijalno pravna sukcesija (čl. 212. i čl. 215. ZPP-a)

• Oporučna nasljednica isključuje zakonske nasljednike.

Privremeni zastupnik (čl. 85. st. 3 ZPP-a)

• Sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika dužan je predujmiti tužitelj.
• ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO

Ispravak pogrešnog upisa / prijepis zemljišne knjige (čl. 117. st. 3. ZZK-a)

• Greške nastale prijepisom zemljišne knjige u elektronički oblik moguće je ispraviti u parnici na koju je stranka upućena od strane zemljišnoknjižnog suda.

Oznaka nekretnine u tabularnoj ispravi (čl. 99. ZZK-a)

• Prijedlog za upis treba sadržavati oznaku broja čestica i oznake etažnog dijela nekretnine. Prijedlog je uredan i kada nije naznačena površina zemljišnoknjižne čestice.

Opravdanje predbilježbe (čl. 66. ZZK-a)

• Predbilježba nije prepreka za otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.

Brisanje zabilježbe tužbe (čl. 117. st. 1. ZZK-a)

• Dopušten je upis brisanje zabilježbe tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji na prijedlog osobe koja je zahtijevala upis zabilježbe tužbe.
• STVARNO PRAVO

Pravo na dom / smetanje posjeda (čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a u svezi s čl. 441. ZPP-a i čl. 22. ZVDSP-a)

• U parničnom postupku koji se vodi zbog smetanja posjeda nije dopušteno isticati prigovor prava na dom.

Postavljanje fasade s vanjskom toplinskom energijom / susjedska prava (čl. 107. st. 1. ZVDSP-a)

• Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje, može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi postavljanja skele, ali samo zbog izvođenja radova na svojoj nekretnini i na svojoj čestici.

Pošteni/nepošteni posjednik nekretnine (čl. 18. st. 3. u svezi s čl. 165. ZVDSP-a)

• Kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika.

Sporazum o osiguranju novčane tražbine / bračna stečevina, načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige (čl. 122. i čl. 124. ZVDSP-a)

• Kada su dva sudionika navedenog pravnog odnosa savjesna, odnosno kada je jedan od njih treća osoba - stjecatelj u dobroj vjeri, a druga je bračni drug koji nije bio sudionik pravnog posla (koji je za posljedicu imao opterećenje hipotekom i njegovog suvlasničkog dijela nekretnine), polazeći od svrhe i značaja odredbi o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige, prednost u zaštiti stečenog prava ima treća savjesna osoba koja se poziva na načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige.

Posjedovna zaštita / reklamni pano, nadležnost (čl. 35. st. 4. i 8. u vezi s čl. 3. st. 2. ZVDSP-a)

• Reklamni pano može biti objekt posjedovne zaštite. Općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima zbog smetanja posjeda.
• OVRŠNO PRAVO

Zajednička pričuva (čl. 39. stavak 4. OZ-a)

• Ako prijedlog za ovrhu ne

Porezno pravo – porez na dohodak

• Razvojna potpora i porez na dohodak

Porezno pravo – PDV

• Previsoka (umjesto snižena) stopa PDV-a na računu o kupnji

Zaštita potrošača

• Komercijalno jamstvo – nepoštena poslovna praksa

• Povrat PDV-a hrvatskom poreznom obvezniku iz Srbije
• Obračun PDV-a pri stjecanju promidžbenih usluga iz treće zemlje
• Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a iz RH
• Radno vrijeme prodavaonica na benzinskim postajama
• Radno vrijeme prodajnih objekata koji se nalaze unutar vjerskih ustanova
• Otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda i prodaja poljoprivrednih proizvoda
• Podrška prijaviteljima nepravilnosti
• Ustega isplate dijela plaće radnika zbog pogrešne isplate prethodne plaće u većoj svoti