Temelj za izračunavanje visine zateznih kamata jest kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja. Već treće polugodište zaredom dolazi do povećanja stopa zateznih kamata. Od 1. siječnja 2024. godine dolazi do rasta stopa zateznih kamata za 0,5 postotnih poena u odnosu na prethodno polugodište odnosno na drugo polugodište 2023. godine. To povećanje rezultira povećanjem ugovornih kamata čija se visina utvrđuje na temelju stopa zateznih kamata. U ovome članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju u od 1. siječnja 2024. godine.
Autor u članku obrađuje institut zastare u obveznom pravu. Također, izlaže pojedine zastarne rokove prema vrstama tražbina iz obveznih odnosa i sudsku praksu koja rješava pojedina sporna pitanja primjene i tijeka zastarnih rokova, a sve prema odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Uvod
Dospjelost
Zastara
Zastarni rok (rokovi)
Opći zastarni rok
Zastarni rok kod povremenih tražbina
Zastarni rok za međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu roba i usluga
Krajem 2023. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 155/23). Jedan od glavnih razloga noveliranja Zakona o obveznim odnosima bile su normativne intervencije u uređenje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Oba ta ugovora razmjerno su nova u području obveznog prava (ugovor o doživotnom uzdržavanju bio je nasljednopravni ugovor do 1. siječnja 2006. godine, dok ugovor o dosmrtnom do tada nije postojao kao tipičan ugovor), a od stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima uređenje tih ugovora bilo je nepromijenjeno. Glavni razlog intervencija u tim dvama ugovorima zakonodavac opravdava pravnom sigurnošću i potrebom zaštite osoba starije životne dobi koje su počesto izložene prijevarama u svezi sa sklapanjem baš tih ugovora. U ovom se članku izlaže nastanak tih ugovora, njihov status i tretman u hrvatskom pravu te, naposljetku, ovdje se razlaže prikaz svih novosti koje u režimu tih ugovora donose izmjene i dopune Zakona o obveznim donosima.
Razvoj i obilježja doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja
Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kao simulirani (prividni) ugovori
Zašto se u 2023. godini uopće pribjeglo izmjenama ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju
Uredbom o stranim subvencijama utvrđuju se pravila i postupci za istraživanje stranih subvencija kojima se stvarno ili moguće narušava unutarnje tržište kao i mjere koje stoje na raspolaganju Europskoj komisiji kako bi se otklonili učinci utvrđenih narušavanja. U kontekstu javne nabave ta uredba predviđa istraživanje stranih subvencija u postupcima javne nabave koji su u tijeku i stranih subvencija koje se utjecale na već dodijeljene ugovore o javnoj nabavi. Donošenjem ove uredbe nastoji se zatvoriti regulatorna praznina u pogledu subvencija koje gospodarski subjekti primaju od zemalja izvan EU-a.
Uvod
Strana subvencija
Narušavanje na unutarnjem tržištu
Postupanje Komisije glede stranih subvencija u javnoj nabavi
Na zanimljiv i transparentan način autorica razmatra najčešće dvojbe vezane za institut otkaza ugovora o radu. U tom kontekstu, imajući u vidu kompleksnost postupka otkazivanja ugovora o radu te razlike između vrsta otkaza na koje treba paziti, ovim se člankom daje pregled relevantnoga zakonskog uređenja i upućuje na najčešće dvojbe te se o tome daje stručno mišljenje.
Porezno motrište isporuka dobara s motrišta poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) propisuje Direktiva o PDV-u. Odredbe navedene Direktive ugrađene su u nacionalne zakone o oporezivanju PDV-om u svih 27 zemalja članica Europske unije (dalje: EU). Autorica u članku obrazlaže porezno motrište isporuka dobara bez prijevoza unutar EU-a, isporuka dobara s prijevozom unutar EU-a, isporuka dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem te prodaje dobara na sajmovima.
Mjesto isporuke dobara bez prijevoza
Mjesto isporuke dobara s prijevozom
Mjesto isporuke dobara koja se sastavljaju ili postavljaju
Prodaja dobara na sajmovima
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
U studenome 2023. godine objavljen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Taj je Prijedlog i prihvatio Hrvatski sabor u prvom čitanju. Njime se, u prvom redu, namjerava propisati obveza javne objave svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava, na posebnoj mrežnoj stranici. Prijedlogom Zakona određuju se i posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji. Uvode se i novosti u uređenju instituta zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Tako će se u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odrediti rok, u pravilu od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac mora riješiti predmet te će se odmah odrediti i primjerena naknada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Uz provođenje mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., tom Novelom Zakona o sudovima određeno je usklađivanje svota određenih u kunama u skladu s rješenjima Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Novosti su unesene i u odredbe o uvjetima za status pravosudnih inspektora te o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima.
U studenome 2023. godine ušao je u proceduru prvog čitanja Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena. Namjera je da se tim Zakonom cjelovito uredi dostava sudskih pismena, koja je za pojedine postupke propisana osnovnim zakonima kojima se uređuju ti postupci (Zakon o parničnom postupku, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o upravnim sporovima, Prekršajni zakon). Uz to, namjera je i da se standardiziraju, pojednostave i ujednače pravila o dostavi relevantna za sudske postupke. Pravila Zakona trebala bi se primjenjivati na odgovarajući način i na dostavu pismena državnog odvjetništva u prethodnom kaznenom postupku te kaznenom postupku. Kao dan stupanja na snagu odredaba Zakona o dostavi sudskih pismena određen je 1. siječnja 2025. godine.
Pravila o oglašavanju, odnosno reklamiranju odvjetnika strogo su propisana i ograničena te mogu prouzročiti težu povreda dužnosti i ugleda odvjetništva, a ta povreda postoji i ako se postupa suprotno odredbama pravilnika kojim je uređena materija reklamiranja, oglašavanja i web-stranica odvjetnika.
Uvod i pravni izvori
Reklamiranje i oglašavanje na mrežnim stranicama odvjetnika
Upravljanje javnom imovinom u zemlji u kojoj je ona sveprisutna (kao u RH) jedan je od najboljih indikatora učinkovitosti javne uprave. Ako se želi učinkovito upravljati imovinom, nužno je poznati svaku nekretninu, pokretninu, poslovni udio i dr., gdje se nalazi, čemu služi, koja je njegova vrijednost, a nakon toga odrediti optimalni način raspolaganja tom imovinom. Najbolji pregled imovine omogućuje pregled imovine na jednom mjestu – baza podataka, evidencija, registar i sl. Njihovo ustrojavanje u RH često je neuspješno. Primjerice, evidencije o stanovništvu još uvijek ne postoje, pa se popis stanovništva još uvijek provodi obilaženjem domova građana, evidencije o popisima birača jednako su neuređene i predmet stalnih prijepora, a evidencije o zemljištu još uvijek razapete između dvostoljetne katastarske i zemljišnoknjižne evidencije. Jednakom metodom državna se imovina popisuje još od 1993. godine, središnji registar državne imovine prvi je put javno objavljen 2014. godine, ali podatci su nepotpuni. RH ne zna što ima u vlasništvu ni koliko vrijedi državna imovina. Opća je ocjena javnosti da je upravljanje državnom imovinom neučinkovito, nepredvidljivo, bez kriterija i racionalnog modela te kao takvo potiče korupciju. Krajem 2023. godine donesen je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. On donosi neke promjene u načinu raspolaganja državnim nekretninama. Može li on omogućiti prijeko potreban uspjeh?
Uvodno o upravljanju državnom imovinom
Tijela zadužena za upravljanje državnom imovinom od 1992. godine do danas
Nezakoniti grafiti kao oblik vandalizma raširena su pojava, koja je posebno uočljiva u većim gradovima, dodatno pojačana nerazmjerom između lakoće počinjenja takva djela i identificiranja odnosno kažnjavanja počinitelja te uklanjanja grafita. Zbog mnogih oblika koje mogu poprimiti, grafiti u mnogim državama mogu potpadati i pod prekršajno i pod kazneno zakonodavstvo. Donosimo pregled mjerodavnog zakonodavstva u RH, različite primjere zakonodavne prakse iz svijeta i mjere zaštite protiv grafita.
Slijedeći rimsku pravnu predaju majčinstvo je kao pravno priznata biološka veza majke i djeteta rijetko dvojbeno – mater semper certa est. Stoga, a sukladno zdravomu razumu, državni javni poredci vezuju utvrđivanje majčinstva uz činjenicu biološkoga prokreativnoga djelovanja, pa se predmnijeva da je djetetova majka žena koja ga je rodila. No, Ustavni sud RH ukinuo je 18. travnja 2023. odredbu koja je sadržavala tu pravnu predmjevu, a novelirani Obiteljski zakon od 31. prosinca 2023. omogućio je priznavanje majčinstva na temelju puke izjave majke (ili „majke“: nije propisao ni spol „osobe koja priznaje majčinstvo“, ni da bi ta osoba doista morala biti biološka majka). U članku se proučava proklamirane i stvarne razloge takve iznenađujuće pravne „evolucije“.
U članku se pokušava pronaći odgovor na pitanje kada i zašto donosimo odnosno mijenjamo zakone u Republici Hrvatskoj. Cilj je kroz pregled i analizu zakonodavne aktivnosti tijekom petogodišnjeg razdoblja utvrditi i sagledati najčešće razloge pokretanja zakonodavne inicijative. Posebno se daje osvrt na učestalost i motive za izmjenu jednih te istih zakona, kroz navođenje konkretnih primjera. Radi cjelovite obrade teme, članak sadržava i kratak prikaz zakonodavne procedure, s naglaskom na pojedine instrumente politike boljih propisa. Završno se iznose rezultati analize i zaključci u pogledu kvantitete i kvalitete zakonodavnog procesa, uz osvrt na prostor za napredak.
Uvod u problematiku zakonodavne aktivnosti
Zakonodavna procedura – od ideje do realizacije
Analiza zakonodavne aktivnosti od 2015. do 2019. godine
Ovim se člankom pruža pregledni uvid u razvoj sustava strateškog planiranja i upravljanja u RH. Zakon o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 123/17) usvojen je u Hrvatskome saboru 11. prosinca 2017. godine, čime se i formalno započelo sa sustavnim upravljanjem, praćenjem i izvještavanjem. Iz zakona je proizišla Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (Nar. nov., br. 13/21). Dvadeset mjeseci nakon usvajanja Nacionalne razvojne strategije i pet godina nakon donošenja spomenutog zakona donesene su izmjene i dopune Zakona o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 151/22). Novelirani Zakon o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske predstavlja značajan iskorak ka kvalitetnijem upravljanju resursima u radu javne uprave i stvaranju preduvjeta za ravnomjerniji društveno-gospodarski razvoj čitave zemlje. Tim su pravnim okvirom uređeni postupci pripreme, izrade, provedbe, izvješćivanja, praćenja provedbe i učinaka te vrjednovanja akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje, u skladu sa svojim nadležnostima, izrađuju, donose i provode javna tijela.
Pregled razvoja kulture strateškoga planiranja u RH
Uspostava sustava strateškoga planiranja i upravljanja razvojem u RH
Izmjene i dopune Zakona o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem RH
Usporedna analiza osnovnog zakona i njegove novele
Zaključak
Autori: Dr. sc. Jasminka BULJAN CULEJ Luka NOVOSEL , dipl. ing. el.
U ovome će se članku predstaviti daljnje odredbe EU Uredbe 2022/1925 - Akta o digitalnim tržištima, kao nastavak na stručni članak objavljen u časopisu Pravo i porezi br. 12/23. U provedbi Uredbe posebno je značajno da njezina primjena ne utječe na primjenu prava tržišnog natjecanja, odnosno na čl. 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju EU. Stoga je poseban naglasak u ovom dijelu članka stavljen na odnos ove Uredbe s propisima o pravu tržišnog natjecanja, na suradnju i koordinaciju s nacionalnim tijelima nadležnim za provedbu prava tržišnog natjecanja i suradnju s nacionalnim sudovima. Na kraju članka daje se pregled trenutačnog stanja u primjeni Uredbe i poduzetnika koji su dobili status nadzornika pristupa i koji će imati obveze propisane ovom Uredbom. Predstavljene odredbe Uredbe i koordinacija njezine provedbe stavljaju se u kontekst nacionalnog prava.
Odnos Uredbe – Akta o digitalnim tržištima i EU prava tržišnog natjecanja
Ovlasti Europske komisije u provedbi Akta o digitalnim tržištima
Suradnja s državama članicama u provedbi Uredbe – Akta o digitalnim tržištima
Trenutačno stanje stvari u provedbi Uredbe – Akta o digitalnim tržištima: utvrđeni nadzornici pristupa
Nadogradnja stambenog objekta / prenamjena tavanskog prostora (čl. 15. st. 4. i 25. st. 1. ZV-a u vezi s čl. 292. st. 2. i 3. ZOO-a)
Suvlasnik može tužbom tražiti sudsku zaštitu protiv drugog suvlasnika, ako mu građenjem na suvlasničkom zemljištu (odnosno izvršenom nadogradnjom), onemogućava ili bitno ograničava obavljanje suvlasničkih ovlaštenja ili dogovoreni način obavljanja faktične vlasti i suvlasničkih ovlaštenja.
Dosjelost / vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. (čl. 30. ZV-a)
U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću / stanovi na kojima je postojalo stanarsko pravo (čl. 159. ZV-a)
Nositelj stanarskog prava kojem je stan dodijeljen na korištenja stekao je stanarsko pravo i pravo da mu se ta nekretnina proda u postupku propisanom Zakonom o prodaji stanova, te nije postao samostalni posjednik, a niti je posjedujući stan na temelju stanarskog prava bio savjestan posjednik i pošteni posjednik te ne može stjecati pravo vlasništva dosjelošću.
Stjecanje vlasništva ulaganjem, djelomična ništetnost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (& 418. Austrijskog općeg građanskog zakonika u svezi s čl. čl. 388. ZV-a)
Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, pa ga nije odmah zabranio poštenom graditelju, zemljište sa zgradom koja je na njemu izgrađena pripada graditelju.
Zahtjev za izdavanje tabularne isprave (čl. 66. ZV-a)
Na temelju pravnog posla kojim su stranke ugovorile kupoprodaju točno određenog fizičkog dijela nekretnine, stana koji se nalazi u stambenoj neetažiranoj građevini, i prema kojem, neovisno je li ili nije u ugovoru naveden i suvlasnički dio cijele nekretnine s kojim je povezan taj posebni dio, ne može osnovano zahtijevati da prodavatelj stana izda tabularnu ispravu za uknjižbu prava vlasništva na suvlasničkom dijelu cijele nekretnine, što bi u slučaju neizdavanja zamijenila presuda.