Pravo i porezi 1/2025

Jedna od najvažnijih novosti u Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2025. godine, je povećanje praga za izlazak / ulazak u sustav PDV-a na svotu od 60.000,00 €. Uvedene su i nove odredbe u vezi s malim poreznim obveznicima, odnosno, porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici imaju pravo primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a u RH za promete koji su oporezivi u RH. To znači da uz zadovoljenje propisanih uvjeta mogu biti mali porezni obveznici u RH za određene isporuke dobara i usluga u RH, a jednako tako hrvatski obveznici mogu biti mali porezni obveznici u EU-u. No to je mogućnost, ali ne i obveza. Također se očekuje i objava izmjene Pravilnika o PDV-u (krajem siječnja 2025. godine) u kojoj će se detaljnije objasniti odredbe u vezi s navedenim Izmjenama Zakona o PDV-u, o čemu se može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Novi prag za ulazak / izlazak iz sustava PDV-a
3. Nove odredbe za male porezne obveznike
4. Ostale izmjene Zakona o PDV-u

Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima stupile su na snagu 1. siječnja 2025. godine. Objavljena je i nova svota minimalne bruto-plaće za 2025. godinu u svoti od 970,00 €. O promjenama pri obračunu plaće i ostalih primitaka koji su podložni obračunu poreza na dohodak u 2025. godine moguće je pročitati u nastavku.

1. Promjene na obračunu plaće koje se isplaćuju nakon 1. siječnja 2025. godine
2. Umjesto zaključka
3. Novosti vezane za utvrđivanje dohotka od imovine i imovinskih prava

Autorica u članku predstavlja novosti u Općem poreznom zakonu koje su uvedene Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona koji je objavljen u Nar. nov., br. 152/24. i koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine, a odnosi se na odredbe koje uređuju poreznu tajnu, odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava, obavljanje gospodarske djelatnosti, zabranu izvršenja platnih transakcija, dostavu poreznog akta, oblik i sadržaj porezne prijave, očevid, prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, poreznu zastaru, obvezu banaka, porezni nadzor, ovršni postupak, utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu, troškove postupka i porezne prekršaje. Ističe se da je njime propisana i obveza izdavanja računa u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, ali navedena odredba stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

1. Uvod
2. Novosti u OPZ-u

Nedavna presuda Suda EU-a u predmetu C-547/22 Ingsteel postavila je novu minimalnu razinu prava ponuditelja koji su nezakonito isključeni iz postupaka javne nabave, jamčeći im vrlo širok opseg naknade štete koju mogu potraživati kao posljedicu takva nezakonitog isključenja / odbijanja. Presudom se takvim ponuditeljima jamči pravo na naknadu štete radi gubitka prilike, uz do sada već uvriježenih vrsta šteta u obliku stvarne štete i izmakle dobiti. Ova presuda dodatno usmjerava nacionalna zakonodavstva i sudsku praksu zemalja članica u pogledu opsega prava na naknadu štete koje subjektima pripada zbog povrede pravila o javnoj nabavi.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Trenutačno normativno uređenje u RH
4. Praksa sudova u RH u pogledu naknade štete zbog nezakonitosti u postupcima javne nabave
5. Presuda Suda EU-a u predmetu C-547/22 Ingsteel
6. Pregled komparativne prakse u zemljama članicama
7. Umjesto zaključka

U članku se nastoje iznova sagledati rasprave koje se godinama vode na teorijskoj razini o mogućnosti da se ugovor o javnoj nabavi smatra upravnim ugovorom u smislu odredaba Zakona o općem upravnom postupku. Posebna je pozornost posvećena revizijskoj odluci Vrhovnoga suda RH iz 2023. godine, koju su pojedini autori već proglasili nepobitnim dokazom, da ugovor o javnoj nabavi predstavlja upravni ugovor. Ta će se stajališta podvrći kritičkoj analizi s motrišta trenutačno važećih zakonskih odredaba, oportuniteta, praktičnosti i zdravog razuma.

1. Uvod
2. Što Vrhovni sud RH nije, a što jest rekao u revizijskom predmetu Rev 139/2023?
3. Postoje li opravdani i uvjerljivi razlozi zašto bi ugovor o javnoj nabavi trebao imati status upravnog ugovora?
4. Umjesto zaključka

Gubitak prilike doktrina je u odštetnom pravu koja je razmjerno rijetka u europskom kontinentalnom pravu, a tek nešto poznatija u anglo-saksonskom običajnom pravu. Nije riječ o izmakloj dobiti, već o gubitku prilike da se dobit ostvari. Za sada je najjasnija u slučajevima nesavjesnog liječenja u medicini, iako se u novije vrijeme pojavljuje i u obveznom pravu, u sudskim predmetima povrede ugovora. U članku izlažemo doktrinu gubitka prilike i njezinu primjenu u praksi diljem svijeta.

1. Uvodno
2. Doktrina gubitka prilike
3. Razlike u odnosu na izmaklu dobit
4. Izgubljena prilika u običajnom i u kontinentalnom pravu
5. Primjena diljem svijeta
6. Vrednovanje gubitka prilike
7. Zaključno

Autori u ovom članku donose pregled novosti koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada koji je donesen još 2018. godine, a u svojoj je prvoj verziji stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine. Ovaj je zakon do sada prošao tri izmjene, a s 1. siječnja 2025. godine na snagu je stupila i četvrta izmjena i dopuna.

1. Uvod
2. Prava koja se ostvaruju na temelju ZTR-a
3. Povremeni rad redovitih učenika
4. Prijava nezaposlenih osoba u evidenciju HZZ-a
5. Obrazovanje (odraslih) za zapošljavanje
6. Mjere aktivne politike zapošljavanja
7. Novčana naknada za slučaj nezaposlenosti
8. Ostale novosti

U ovom se članku analizira prekovremeni rad, ali specifično glede osoba koje obavljaju rad do polovine punoga radnog vremena. Ovaj je članak rezultat niza opetovanih upita o tom pitanju koja se pojavljuju u nadležnim javnim i državnim čimbenicima. U članku se u praktičnome smislu ne iznosi tek puki pozitivan odgovor na to pitanje i odgovarajuće objašnjenje zašto te kategorije osoba mogu obavljati prekovremeni rad. Autorica ide i dalje te na primjeru toga pitanja nastoji teleološki i hermeneutički sagledati relevantna pravila nekolicine zakonskih akata te ponuditi holistički pristup razradi takvih radnopravnih, ali i socijalnih pitanja koja su adresirana na specifične, pa i osjetljive te ranjive kategorije radnika. Pravila radnog i socijalnog prava, kao i na ovome pitanju, počesto ne nude izravan i izričit normativni odgovor, ali se on precizno, određeno te bez i najmanje dvojbe može utvrditi razumnim, pravilnim i cjelovitim te napose teleološkim sagledavanjem odgovarajućih pravnih režima te njihovom kontekstualizacijom.

1. Uvod
2. Osobna svojstva adresata – tko su adresati pravila o radu do polovice punoga radnoga vremena
3. Pristup radnopravnoga zakonodavstva – radnopravna jednakost
4. Radnopravna jednakost prekovremenog rada kod rada do polovine punoga radnog vremena
5. Poslovno-EKONOMSKA argumentacija održivosti prekovremenoga rada kod rada do polovine punoga radnoga vremena
6. Je li potreban fleksibilniji pristup radu do polovine punoga radnog vremena?
7. Zaključak

Osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu predstavlja pravni institut koji je naizgled jasno i nedvosmisleno normiran, međutim u sudskoj praksi pojavljuju se određena nerazumijevanja sastavnih dijelova odnosnog instituta. Naime, dio sudske prakse ne prepoznaje dubinu sadržaja ovog instituta, što posljedično dovodi do zanemarivanja razlika između pojedinih konstitutivnih elemenata osobno uvjetovanog otkaza. Također, neuzimanje u obzir pravne prirode i značenja ovog instituta u praksi dovodi do miješanja osobno uvjetovanog otkaza i drugih vrsta otkaza ugovora o radu. U ovom članku autor prikazuje na koji način sudska praksa shvaća osobno uvjetovani otkaz te daje vlastiti komentar i prijedloge radi ispravnoga pravnog tretmana osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

1. Uvod
2. Trajne osobine i sposobnosti
3. Nemogućnost urednog izvršavanja obveza
4. Razlika osobno uvjetovanog otkaza i otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika
5. Razlika između osobno uvjetovanog otkaza i izvanrednog otkaza
6. Koju vrstu otkaza primijeniti?
7. Zaključak

Dopust trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete izraz je osobite naklonosti hrvatskog ustavotvorca zaštiti materinstva, djece i mladeži te ostvarenju prava majki na osobitu zaštitu na radu. Regulacija pitanja vezanih za navedeno pravo raspršena je kroz mnoštvo propisa (nadnacionalnog – europskog, zakonskog i podzakonskog ranga), što može otežati snalaženje i postupanje poslodavaca u skladu s dužnostima koje mu nameću. Stoga se u ovom članku daje pregled obveza poslodavca na zaštitu trudnih radnica, radnica koje su rodile i radnica koje doje. Pritom se posebno skreće pozornost na činjenicu da ako nije u mogućnosti osigurati uvjete i organizaciju rada i/ili radnog vremena radnice na način koji će otkloniti rizike po njezin život i zdravlje, odnosno po život i zdravlje njezina ploda ili djeteta koje doji, poslodavac ne smije pod krinkom ponude drugih odgovarajućih poslova prikrivati nedopuštenu izmjenu ugovora o radu. Naime, karakterizacija drugih ponuđenih poslova zahtijeva medicinsku, ali i pravnu kvalifikaciju te, u slučaju da ponuđeni poslovi ne udovoljavaju jednom od navedenih kriterija – poslodavac mora priznati radnici pravo na korištenje dopusta trudne radnice, radnice koja je rodila odnosno radnice koja doji dijete.

1. Uvod
2. Zakonska definicija trudne radnice, radnice koja je rodila i radnice koja doji dijete
3. Posebna zaštita na radu trudne radnice, radnice koja je rodila i radnice koja doji dijete
4. Premještaj trudne radnice, radnice koja je rodila odnosno radnice koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove
5. Utvrđenje odgovarajućih drugih poslova kao medicinsko pitanje
6. Utvrđenje odgovarajućih drugih poslova kao pravno pitanje
7. Dopust trudne radnice, radnice koja je rodila odnosno radnice koja doji dijete
8. Zaključak

Sabor je 6. prosinca 2024. godine donio ZID Zakona o građevinskoj inspekciji. Pri donošenju ministar je izrekao da je bespravna gradnja sveprisutna te da će se silom zakona i 882 komunalna redara uključiti u njezino sprječavanje i zaustavljanje. Zakonom se komunalnim redarima daju određene ovlasti da mogu odmah intervenirati, zaustaviti gradnju i naplatiti kaznu. Novela Zakona o građevinskoj inspekciji novi je pokušaj rješavanja problema kroz delegiranje poslova i ovlasti na komunalno redarstvo odnosno lokalnu vlast. Izmjenama zakona resorno je ministarstvo priznalo da ne vidi način da državni inspektorat prevlada problem brojčane potkapacitiranosti i organizacijski dosegne zadovoljavajuću razinu funkcionalnosti i učinkovitosti u rješavanju problema „divlje“ gradnje. Zakon je rješavanje problema aktualne „divlje“ gradnje, dakle bespravne gradnje koja se događa u realnom vremenu, prebacio na lokalnu vlast koja će identificirati, provjeriti i sankcionirati bespravnu gradnju, spriječiti nastavak radova, ali nije riješio ono što svih ovih godina predstavlja najveći problem – sankcioniranje silne bespravne gradnje koja je dovršena u dosadašnjem razdoblju i koja se kontinuirano eksploatira u gospodarske svrhe, a onda i stambene svrhe. Zakon još uvijek ne daje odgovor na osnovno pitanje: Može li hrvatska država svojim građanima jamčiti red u prostoru?

1. Uvodne napomene
2. Komunalno redarstvo i građevinska inspekcija – jaz između očekivanja i objektivnih mogućnosti
3. Širenje ovlasti komunalnog redarstva – može li donijeti napredak?
4. Poslovi komunalnog redarstva – pregled dosadašnjih ovlasti
5. Zakonska novost: obustava građenja zgrade – može li nova mjera napraviti razliku?
6. Usporedba ovlasti građevinskog inspektora i komunalnog redara
7. Zaključak

Ugovor o darovanju specifičan je ugovor ZOO-a, mnogo specifičniji negoli se otprve misli. Može se sklapati konsenzualno i realno, besplatan je, mora sadržavati namjeru darovatelja za darovanjem. Njime se razmjerno jednostavno stvara pravni temelj za prijenos imovinskih dobara s otuđivatelja na stjecatelja. Zbog toga je i atraktivan. Međutim, taj je ugovor i opoziv, u pogledu oblika podosta specifičan ovisno o tome o kojoj je inačici i predmetu darovanja riječ. Naposljetku, riječ je o čestom ugovoru u građanskim odnosima među fizičkim osobama, a nepoznatom u praksi trgovačkog prava. Međutim, u RH se pod nazivom ugovora o darovanju počesto susreću ugovorni odnosi koji nisu darovanja, zatim takvi koji se prikrivaju darovanjem, a nije nepoznata ni praksa da je ugovor o darovanju samo prividan ugovor. Često se u RH ugovor o darovanju koristi za uređivanje imovinskih odnosa među dvama ili više subjekta, prilikom čega ta situacija nema nikakvu poveznicu s ugovorom o darovanju premda se oni tako nazivaju. Posljedica svega toga je da u hrvatskom pravnom poretku postoji niz ugovora koji nisu ugovori o darovanju, takvih ugovora o darovanju koji su nepostojeći ili opterećeni nevaljanošću, ali i velik broj ugovora koji su zbog nedostataka u obliku također nevaljani. Sve u svemu, u RH postoji jako velik broj ugovora prozvanih ugovorima o darovanju koji u svojoj biti ne predstavljaju darovanje jer se počesto tome ugovoru pribjegava za sve osim za autentično darovanje. U ovom se članku analizira navedena pojava i najčešći razlozi koji takve ugovore o darovanju čine neodrživima.

1. Uvodna polazišta
2. Ugovor o darovanju je besplatan i sadržava namjeru za darovanjem
3. Pobuda kod ugovora o darovanju i animus donandi
4. Uređivanje međusobnih imovinskih odnosa korištenjem ugovora o darovanju
5. Pribjegavanje ugovoru o darovanju radi simulacije
6. Specifičnosti oblika ugovora o darovanju kojemu je predmet nekretnina
7. Zaključak

U članku se obrađuju ustavnopravni vidovi činjenice da je Ustavni sud Republike Hrvatske na nenajavljenoj izvanrednoj nejavnoj sjednici 6. prosinca 2024. odredio da do neodređenoga datuma produljuje mandat desetorici ustavnih sudaca. Riječ je o nezapamćenu udaru na Ustav, ustavnopravni poredak i vladavinu prava, o nečuvenoj samovlasti, kršenju nadležnosti i mjerodavnih ustavnih normi, sukobu interesa, o primjeru diktature nezabilježenu u suvremenoj hrvatskoj državi i o postupanju nespojivu s načelima na kojima počiva ustroj Republike Hrvatske i njezina pripadnost slobodnim zapadnim ustavnim demokracijama.

1. Javno dostupne isprave
2. Nejavnost sjednice
3. Kada je predmet U-X-5162/2024 dobio broj i izvjestitelja?
4. Kršenje članka 125. retka 5. Ustava
5. Kršenje članka 104. Ustavnoga zakona
6. Zloraba izvješća za normativno određivanje
7. Nenadležnost za produljenje mandata
8. Kršenje članka 8. Ustavnoga zakona
9. Preuzetnost i protuustavnost

U ovom se članku razjašnjava jedinstvenost nekretnine u izvornom značenju toga koncepta s obzirom na rimsko shvaćanje da površina pripada zemljištu (lat. superficies solo cedit). U biti je riječ o pravnoj definiciji nekretnine koja je oblikovana u doktrini građanskoga prava s obzirom na baš taj rimski praktični postulat. Autorica razlaže mogućnosti i načine razdvajanja režima zemljišta od režima onoga što se nalazi razmjerno trajno spojeno na njegovoj površini ili ispod nje u hrvatskome stvarnom pravu. Premda stvarno pravo u RH poznaje niz mogućnosti i primjera odstupanja od jedinstvenosti nekretnine, čini se da je specifično uređenje prava građenja u hrvatskome stvarnom pravu najočitiji i najdalekosežniji primjer toga. U ovom se članku pruža uvid i u nekadašnje stvarnopravne režime u hrvatskim zemljama i njihov pristup ovoj pravnoj materiji, tj. takve kojima se afirmirao postulat o jedinstvenosti nekretnine, ali i takve kojima su se režimi na nekretnini multiplicirali pravno je razdvajajući, odnosno razbijajući njezino jedinstvo.

1. Pojam jedinstvenosti nekretnine
2. Razbijanje jedinstvenosti nekretnine
3. ABGB (odnosno OGZ) i jedinstvenost nekretnine
4. Pravo građenja u ABGB-u i Baurechtgesetz
5. Pravo građenja u ZV-u
6. Zgrada i/ili građevina kao predmet prava građenja u RH?
7. Naknada vlasniku zemljišta
8. Zaključak

U ovom se članku iznose i obrađuju odlučna pitanja povezana s formuliranjem naziva općeg akta. Naziv općeg akta njegova je identifikacijska i razlikovna značajka pa postoji niz pravila kako se on sastavlja da bi bio održiv i da bi u praktičnome pravnom životu postigao svoju svrhu. Pri izražavanju naziva treba uzeti u obzir niz čimbenika: o kojoj je vrsti akta riječ, o tome kakve je pravne snage, je li riječ o temeljnom nazivu ili nazivu akata kojima se mijenja neki postojeći akt, je li riječ o domaćemu ili stranom općem aktu, prihvaća li se neki strani opći akt u domaći pravi poredak i dr. U ovom se članku jednostavno i pregledno iznosi niz pravila, dobrih nomotehničkih praksi, ali i preporuka kako bi se na održivi način trebao izrađivati naziv općeg akta.

1. Općenito o nazivu općeg akta i njegovim dijelovima
2. Izričaj naziva općeg akta
3. Nazivi općih akta kojima se mijenjaju i dopunjuju drugi opći akti
4. Naziv ispravka općeg akta
5. Pokrate naziva općih akata
6. Nazivi općih akata Europske unije
7. Zaključak

1. Pripadak i pripadnost
2. Redovno i redovito
3. Neprava služnost
4. Prefiksoidi i sufiksoidi
5. Položaj enklitika

Porez na dodanu vrijednost

• Porezne obveze stranog obveznika pri prodaji dobara u Republici Hrvatskoj gdje je registriran za potrebe PDV-a
• Izlazak iz PDV-a od 1. siječnja 2025. i utjecaj na paušalno oporezivanje djelatnosti
• Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike od 1. siječnja 2025.

Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike – domaća shema

Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike – prekogranična shema

Posebni postupak oporezivanja za porezne obveznike iz drugih država članica koji taj postupak primjenjuju u Republici Hrvatskoj

Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike i posebni postupak oporezivanja za usluge i prodaju dobara na daljinu (eng. One-STOP Shop – OSS)

Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike i posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja (eng. Import One-STOP Shop - IOSS)

• OBVEZNO PRAVO

Potraživanja preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu (čl. 19.a ZPK-a)

• Sklapanjem sporazuma o konverziji potrošač i korisnik kredita u CHF nije izgubio pravo potraživati stečeno bez osnove temeljem nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu za razdoblje važenja ugovora o kreditu u CHF do dana sklapanja ugovora o konverziji.

Konverzija kredita (čl. 19.a ZPK-a)

• Obveza kreditora na povrat više plaćenih iznosa (utužene glavnice) po ništetnoj ugovornoj odredbi o načinu promjene ugovorne kamatne stope iz izvornog ugovora o kreditu prestala je sklapanjem sporazuma o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. ZID ZPK/15, ali je ostala nadalje obveza plaćanja nepodmirenih pripadajućih zateznih kamata na te pojedinačne iznose obračunatih od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do dana prestanka obveze (izvršenom konverzijom).

Povrat nepripadne koristi (čl. 1115. ZOO-a)

• Nema pravo zahtijevati vraćanje onaj tko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta.

Tijek zastarnog roka kod zadužnice (čl. 225. ZOO-a)

• Na zadužnicu, kao sredstvo osiguranja tražbine, koja je privatna isprava s javno ovjerenim potpisom izdavatelja primjenjuje se opći zastarni rok od pet godina.

• TRGOVAČKO PRAVO

Odgovornost člana trgovačkog društva (čl. 252. ZTD-a)

• Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva, ali samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

• STVARNO PRAVO

Isključenje suvlasnika iz suvlasničke zajednice (čl. 97. ZV-a)

• Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom dužan je prigodom izvršavanja svog prava postupati osobito obzirno prema ostalima, u protivnom njegovi suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice.

Uznemiravanje prava vlasništva (čl. 167. ZV-a)

• Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

Nedopuštenost ovrhe (čl. 122. ZV-a)

• Pravo vlasništva bračnog druga stečenog na temelju zakona (u ovoj pravnoj stvari zajedničkog vlasništva) na imovini koja je bračna stečevina s upisanim pravom vlasništva u zemljišnim knjigama na drugog bračnog druga, ne uživa jaču pravnu zaštitu i ne proizvodi pravne učinke erga omnes u odnosu na pravo ovrhovoditelja koji je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i nije bio dužan istraživati izvanknjižno stanje, i koji je u dobroj vjeri ishodio zabilježbu ovrhe.

Namirenje tražbine vjerovnika (čl. 366. ZV-a)

• Radi namirenja tražbine iz zaloga tužitelj zahtijeva tužbenim zahtjevom da zalogodavac trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari.

Smetanje posjeda - samopomoć (čl. 27. ZV-a)

• Posjedovna zaštita ostvarena putem dopuštene samopomoći ne dokida pravo i na sudsku zaštitu kao potpuniji oblik posjedovne zaštite.

• RADNO PRAVO

Diskriminacija (čl. 17. ZSD-a)

• Svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacija povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu tog prava u posebnom postupku.

• Porezno pravo - PDV

Ugovor o djelu za izvođenje građevinskog projekta – pdv samo na vrijednost obavljene usluge

• Pravo društava / odvjetničko pravo

Udio isključivo financijskog ulagatelja u kapitalu odvjetničkog društva

• Radno pravo

Tuširanje radi održavanja osobne higijene može biti obuhvaćeno radnim vremenom

• Hrana koja se stavlja na tržište u nepretpakiranom stanju mora biti označena prema pravilniku o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani, a pojedina kategorija hrane i dodatnim podatcima ako su za tu hranu propisani.
• Nutritivna deklaracija obvezno se navodi na pretpakiranoj hrani u tabličnom obliku, a ako to prostorno nije moguće, tada u linearnom obliku. kod nepretpakirane hrane, ako se nutritivna deklaracija navodi na dobrovoljnoj osnovi, dovoljno je navesti samo energetsku vrijednost hrane.
• Sastojci i tvari koje izazivaju alergiju ili intoleranciju na hranu u popisu sastojaka moraju se navoditi naglašeno, odnosno različito od ostalog teksta kojim se označava hrana.