Zaprimili smo elektroničkim putem vaš upit vezano uz porezni tretman naknade štete koju društvo koje obavlja dostavu paketa plaća korisniku te usluge u određenim slučajevima. Navodite da se radi o društvu koje se bavi dostavom paketa unutar Republike Hrvatske, ali i unutar i izvan Europske unije (dalje: EU), u kojem slučaju integralnu uslugu pruža u suradnji s povezanim društvima grupe. Pitanja postavljate nastavno na dobiveni odgovor Središnjeg ureda od 12.12.2023. godine, KLASA: 410-19/22-02/159, URBROJ: 513-07-21-01-23-2, te navodite da se odnose na novu opciju u poslovanju čije se uvođenje planira i da se tiču samo jednog dijela prethodno postavljenog upita u dijelu naknade štete. Dalje navodite da društvo namjerava promijeniti prethodni način rada te s obzirom na nove okolnosti tražite potvrdu ispravnog poreznog tretmana transakcija vezanih uz naknadu štete. U slučaju nastanka štete, navodite da nastaje na dva osnovna načina:
U ovom slučaju navodite da je društvo dužno isporučiti paket kupcu. Pri takvoj isporuci dolazi do potpunog oštećenja paketa ili djelomičnog oštećenja paketa. U ovoj opciji sukladno općim uvjetima korisnik usluge tereti društvo, pri čemu se vrijednost paketa isplaćuje u cijelosti ili umanjuje za 20% ovisno o tome je li korisnik usluga dostavio na uvid račun s kojim je nabavljena roba koja je prodana. Oštećeni paketi ili djelomično oštećeni paketi se ne isporučuju društvu kao pružatelju usluga, nego ostaju kod korisnika usluga. Ukoliko je paket oštećen u transportu ili na samom depou društva, isporučuju se u takvom stanju korisniku usluga.
S obzirom da u oba slučaja (i potpunog i djelomičnog oštećenja paketa) on ostaje u vlasništvu korisnika usluga te se ne dostavlja društvu. te korisnik usluga tereti društvo za nastalu štetu (punu vrijednost paketa ili vrijednost umanjenu za 20%), smatrate da je u tom slučaju riječ o naknadi štete koja se ne smatra isporukom sukladno članku 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23, 35/24, 152/24, 52/25, 151/25, 32/26 i 48/26; dalje: Zakon o PDV-u) odnosno članku 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj: 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, 43/23, 1/24, 39/24, 16/25, 68/25, 11/26 i 35/26; dalje: Pravilnik o PDV-u). Smatrate da je riječ o ugovorenim odredbama odštete, te da korisnici usluga pri fakturiranju odštete društvu trebaju postupiti na sljedeći način:
- hrvatski porezni obveznici pri izdavanju računa društvu iskazuju oslobođenu isporuku prema članku 25. Pravilnika o PDV-u,
- porezni obveznici iz druge države članice EU iskazuju prijenos porezne obveze a društvo primitkom takvog računa isti ne iskazuje u poreznim evidencijama, temeljem odredbe članka 25. Pravilnika o PDV-u.
U ovom slučaju navodite da bi, prema općim uvjetima poslovanja, društvo trebalo biti terećeno za „stvarnu vrijednost oštećenog ili umanjenog sadržaja paketa” pri čemu bi korisnik usluge trebao priložiti ispravu s iskazanom nabavnom vrijednosti sadržaja izgubljenog ili djelomično izgubljenog paketa. U tom slučaju korisnik usluge izdaje društvu izlazni račun u visini nabavne vrijednosti uvećane za PDV (u slučaju nestalog paketa) ili komercijalne vrijednosti umanjene za 20% te uvećane za PDV (u slučaju djelomično nestalog paketa ili manjka iz paketa).
Nakon rješavanja problema s korisnikom usluge, problem s paketom društvo bi rješavalo na jedan od slijedećih načina te bi u tom slučaju porezni tretman prema vašem mišljenju bio sljedeći:
- U slučaju nestanka paketa ili djelomičnog nestanka ili manjka iz paketa koji je nastao prilikom dopreme od strane povezanog društva (dopreme iz inozemstva) za štetu bi se teretilo to povezano društvo. Izdavao bi se izlazni račun uvećan za PDV, neovisno o tome što će se faktura izdavati društvu iz druge države članice/treće zemlje.
- U slučaju nestanka paketa ili djelomičnog nestanka paketa ili manjka iz paketa koji će se dogoditi prilikom dostave paketa korisniku usluge, a prouzročio ga je podvozar za takvu štetu će se teretiti podvozar. Izdavat će se izlazni račun uvećan za PDV, temeljem nabavne vrijednosti koju je platio korisnik usluge uvećane za PDV (u slučaju nestanka) ili nabavne vrijednosti umanjene za 20% te uvećane za PDV (u slučaju djelomičnog nestanka ili manjka iz paketa).
- U slučaju nestanka paketa ili djelomičnog nestanka paketa ili manjka iz paketa pri čemu se ne može utvrditi odgovornost, teretit će se osiguravatelj do visine za koju društvo tereti korisnik usluga. U tom slučaju se neće izdavati račun osiguravatelju, nego će se PDV zaduživati temeljem internog obračuna.
Vezano uz navedeno u nastavku odgovaramo.
Predmet oporezivanja PDV-om, prema odredbama članka 4. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23, 35/24, 152/24, 52/25, 151/25, 32/26 i 48/26; dalje: Zakon o PDV-u), je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar EU te uvoz dobara.
Transakcijama koje su predmet oporezivanja, sukladno odredbama članka 8. stavaka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj: 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, 43/23, 1/24, 39/24, 16/25, 68/25, 11/26 i 35/26; dalje: Pravilnik o PDV-u), razumijevaju se sve transakcije čije je oporezivanje propisano Zakonom, a mogu biti oporezive ili oslobođene plaćanja poreza. Bitno obilježje oporezive transakcije je međusobna uzročna veza između transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.
Porezni tretman u slučaju odštete propisan je odredbama članka 25. Pravilnika o PDV-u, sukladno kojim se isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom.
O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja.
Za procjenu da li se radi o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. toga članka.
Odštetom se ne smatra isporuka koja u cijelosti ili u dijelu predstavlja novu isporuku.
Zatezne kamate koje porezni obveznik naplaćuje od svojih dužnika, do visine propisane zatezne kamate i troškovi opomena, predstavljaju odštetu i ne oporezuju se.
Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe oporezivanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge. Ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju.
Slijedom navedenog, naknada štete koju korisnik usluge dostave paketa naplaćuje društvu koje mu pruža tu uslugu, u slučaju kada paket nestane ili je oštećen ili je manjkav i u okolnostima kada taj paket ostaje kod korisnika usluge ili mu se vraća odnosno nije u posjedu društva koje mu obavlja uslugu dostave, ne predstavlja naknadu za oporezivu uslugu. Naime, u smislu odredbi Zakona o PDV-u smatra se da društvo koje obavlja uslugu dostave paketa za naknadu štete plaćenu korisniku te usluge, zbog nestanka, oštećenja ili manjkavosti paketa, nije primilo uslugu od potonjeg, stoga, ta naknada nije predmet oporezivanja PDV-om.
U slučaju kada društvo naplaćuje naknadu štete od povezanog društva ili podvozara koji su odgovorni za nestanak, oštećenja ili manjkavost paketa, a ne raspolažu ti paketom, ne smatra se da je potonjima obavilo isporuku dobra ili usluge. Stoga ta naknada nije predmet oporezivanja PDV-om.
Također, napominjemo da se u slučaju naknade štete u okolnostima navedenim u upitu ne radi o odšteti u smislu odredbi članka 25. Pravilnika o PDV-u.
