Porezni aspekt djelatnosti i statusa fizičkih osoba kao povlaštenih proizvođača električne energije – samostalna obrtnička djelatnost

Datum: 29.01.2008, Utorak
Klasa: 410-01/08-01/82
Davatelj: Porezna uprava

Primili smo vaš upit Klasa: 310-02/08-01/04, Ur.broj: 526-04-01-02/01-08-1 od 11. siječnja 2008. godine, koji se odnosi na porezni aspekt djelatnosti i statusa fizičkih osoba kao povlaštenih proizvođača električne energije. U upitu ste naveli da je na temelju Zakona o energiji (Nar. nov., br. 68/01. i 177/04.) donesen niz podzakonskih akata kojima je propisano korištenje, prava i obveze, poticajne mjere te organizacija i institucije vezane uz implementaciju obnovljivih izvora energije. U skladu sa tim propisima povlašteni proizvođač električne energije ostvaruje pravo na poticajnu cijenu te sklapanje ugovora o otkupu električne energije. Na temelju prethodno provedenih i propisanih postupaka davanja suglasnosti i odobrenja, povlašteni proizvođači električne energije kod specifičnih proizvodnih postrojenja male snage (tzv. mikroelektrane) bit će, prema navodima iz upita, uglavnom fizičke osobe, koje će u svojstvu građana (inače radnika, umirovljenika i slično), a ne u okviru svoje registrirane samostalne djelatnosti (obrta, na primjer), proizvoditi električnu energiju iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili iz kogeneracijskih postrojenja. Prema dobivenim informacijama postrojenja će biti ili su instalirana u ili na osobnoj imovini tih građana (na primjer, kolektori za solarnu energiju na krovu obiteljske kuće). Nastavno odgovaramo.

Člancima 4. i 7. Zakona o tržištu električne energije (Nar. nov., br. 177/04.) propisano je da građevine koje će se koristiti za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, mogu graditi energetski subjekti koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, pod uvjetima propisanim drugim propisima (Zakonom o gradnji, Zakonom o energiji, Zakonom o zaštiti okoliša i drugima) te da energetski subjekti koji obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije imaju pravo u svojim proizvodnim objektima koristiti izvore energije koje smatraju najpovoljnijima, ugovarati prodaju vlastite proizvedene električne energije te pravo pristupa prijenosnoj i distribucijskoj mreži, pod uvjetima propisanim tim Zakonom i drugim propisima. Za prostore na kojima su građevine za proizvodnju električne energije, energetski subjekti vlasnici tih objekata plaćaju naknadu jedinicama lokalne samouprave na čijem su području objekti.

Člankom 8. Zakona o tržištu električne energije propisano je da energetski subjekt koji u pojedinačnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša, može steći status povlaštenog proizvođača električne energije i to na temelju rješenja Hrvatske energetske regulatorne agencije i to u skladu s Pravilnikom o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (Nar. nov., br. 67/07.). Povlašteni proizvođači, osim hidroelektrana snage veće od 10 MW, mogu steći pravo na poticajnu cijenu primjenom tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava dužan je osigurati preuzimanje ukupno proizvedene električne energije od povlaštenih proizvođača prema propisanim uvjetima. Operator tržišta prikuplja naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije od opskrbljivača tarifnih i povlaštenih kupaca, a razdioba tako prikupljenih sredstava poticajne naknade uređuje se tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Nar. nov., br. 33/07.) određeno je pravo povlaštenih proizvođača električne energije na poticajnu cijenu električne energije koju operator tržišta plaća za isporučenu električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, a pod uvjetima propisanim člankom 3. toga Tarifnog sustava. U skladu s člankom 2. toga Tarifnog sustava poticajna cijena je cijena koja se plaća proizvođaču električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijska postrojenja za vrijeme trajanja ugovora o otkupu električne energije, a iskazuje se u kunama/kWh. Člancima 8. do 13. Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije propisano je da povlašteni proizvođač električne energije svoje pravo na poticajnu cijenu ostvaruje ispunjenjem uvjeta iz ugovora o otkupu električne energije koji je sklopio s operatorom tržišta, a na određeni rok u trajanju 12 godina. U skladu s člancima 14. i 15. toga Tarifnog sustava obračun, prikupljanje i razdiobu sredstava prikupljenih od naknade za poticanje obavlja operator tržišta, koji povlaštenom proizvođaču električne energije s kojim je sklopio ugovor o otkupu električne energije, jednom mjesečno isplaćuje poticajnu cijenu za isporučenu električnu energiju.

Prema navedenim propisima fizičke osobe koje će kao povlašteni proizvođači električne energije (za tržište) ostvarivati pravo na poticajnu cijenu proizvedene i otkupljene električne energije, obavljat će samostalno gospodarstvenu djelatnost, koja se za svrhe oporezivanja smatra samostalnom djelatnošću obrta i s obrtom izjednačenom djelatnosti iz članka 18. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) te članka 19. stavak 1. i 20. stavci 1. i 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.). Naime, dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se, između ostalog i od obavljanja obrtničkih djelatnosti, kojima se za svrhe oporezivanja smatraju djelatnosti iz članka 1. Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 77/93. do 79/07. – ispravak) te sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima smatraju se djelatnosti koje fizičke osobe obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika.

Dohodak od samostalne djelatnosti fizičkih osoba utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, kao razlika između ostvarenih poslovnih primitaka i nastalih poslovnih izdataka u poreznom razdoblju, na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga. Fizičke osobe su dužne prijaviti se u registar obveznika poreza na dohodak u skladu sa člankom 62. Zakona o porezu na dohodak i člankom 91. Pravilnika o porezu na dohodak i to u roku od osam dana od dana početka obavljanja samostalne djelatnosti, tijekom poreznog razdoblja dužne su plaćati predujmove poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave u skladu s člankom 47. navedenog Zakona i s člankom 71. navedenog Pravilnika, po isteku poreznog razdoblja obvezne su podnijeti propisanu prijavu poreza na dohodak u skladu s člankom 39. stavak 1. točka 2. istoga Zakona te člancima 83. do 89. istoga Pravilnika, a imaju i druga propisana prava i obveze.

Povratak na mišljenja