Dostavili ste nam upit u kojem postavljate pitanje koji su rokovi čuvanja eRačuna te hoće li se infrastruktura i format za B2G transakcije promijeniti ili će ostati kao i do sada. U nastavku odgovaramo.
Rokovi čuvanja računa propisani su Općim poreznim zakonom i Zakonom o računovodstvu.
Prema članku 66. stavku 18. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, 152/24) evidencije i isprave o dnevnom gotovinskom prometu, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave te druge evidencije čuvaju se deset godina od početka tijeka zastare, ako posebnim propisom nisu propisani dulji rokovi.
U članku 10. stavku 2. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 85/24, 145/24) propisano je da se knjigovodstvene isprave čuvaju:
1. Isplatne liste – najmanje šest godina
2. Analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno
3. Isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje 11 godina
4. Isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje 11 godina.
Prema članku 35. Zakona o fiskalizaciji (Narodne novine, br. 89/25) porezni obveznik čuva izdane i zaprimljene eRačune u izvornom obliku u roku od šest godina od isteka godine u kojoj su eRačuni izdani, pod uvjetom da je za njih proveo postupak fiskalizacije eRačuna. Nakon isteka roka podaci iz Sustava za fiskalizaciju sadržani u člancima 48., 51., 52. i 53. Zakona o fiskalizaciji čuvaju se u Poreznoj upravi u skladu s rokom propisanim posebnim propisom kojim se uređuje računovodstvo.
Dakle, iz odredbi Zakona o računovodstvu proizlazi obveza čuvanja svih knjigovodstvenih isprava u razdoblju od 11 godina, međutim ovim člankom mijenja se navedeni rok kao lex specialis za područje eRačuna. Propisano je da će se podaci dostavljeni u Sustav za fiskalizaciju čuvati unutar roka propisanog Zakonom o računovodstvu. Podaci će i dalje biti dostupni 11 godina, ali na način da se unutar šest godina eRačuni čuvaju kod poreznog obveznika u izvornom obliku, do roka od 11 godina čuvaju se fiskalizacijske poruke o razmijenjenim eRačunima u Poreznoj upravi.
Što se tiče izdavanja eRačuna u B2G segmentu, isto je propisano Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (Narodne novine, br. 94/18), dok je u B2B segmentu izdavanje i zaprimanje eRačuna propisano Zakonom o fiskalizaciji. Glede fiskalizacije i eIzvještavanja eRačuna, Zakon o fiskalizaciji odnosi se i na B2B i B2G segment.
Dakle, obveznici izdavanja eRačuna prema Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi i dalje izdaju eRačune prema navedenom Zakonu, a ne prema Zakonu o fiskalizaciji, ali su prema Zakonu o fiskalizaciji dužni tako izdane i/ili primljene eRačune fiskalizirati.