Računovodstvo, revizija i financije 10/2025

Zakon o fiskalizaciji stupio je na snagu 1. rujna ove godine, ali najvažnije njegove odredbe koje se odnose na fiskalizaciju krajnje potrošnje te izdavanje i fiskalizaciju eRačuna stupit će na snagu početkom 2026. odnosno 2027. godine. Kako bi se obveznici primjene ovog propisa mogli na vrijeme pripremiti, pripremili smo odgovore na aktualna pitanja iz područja fiskalizacije i izdavanja eRačuna.

Odgovori na pitanja temelje se na odredbama Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.) i informacijama dostupnim na mrežnim stranicama porezne uprave (www.porezna-uprava.hr).

I. Pitanja i odgovori vezani za fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji

1. Tko je obvezan provoditi fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji (fiskalizacija 1.0)?
2. Koje su djelatnosti izuzete od fiskalizacije računa?
3. Kako postupa društvo koje obavlja različite djelatnosti – one koje podliježu fiskalizaciji i one koje su izuzete od fiskalizacije?
4. Trgovačko društvo se bavi veleprodajom, ali nekoliko puta godišnje pojavi se kao kupac fizička osoba. Hoće li biti dopušteno fizičkim osobama u 2026. godini izdavanje eRačuna jer društvo nema fiskalizaciju računa, već samo izdaje eRačune?
5. Je li onaj tko je obveznik fiskalizacije 1.0 automatski i obveznik fiskalizacije 2.0?
6. Trgovačko društvo bavi se prodajom krajnjim potrošačima, ali naplatu obavlja isključivo na transakcijski račun. Koje su njegove obveze vezano za fiskalizaciju računa?
7. Treba li prijaviti poslovne prostore Poreznoj upravi?
8. U kojem se trenutku izdaje i fiskalizira račun građaninu koji će biti naplaćen na transakcijski račun?
9. Kako postupiti u 2026. godini ako je izdan račun građaninu s načinom plaćanja na transakcijski račun, a on se naknadno predomisli i želi platiti gotovinom?
10. OPG se bavi proizvodnjom i prodajom cvijeća na tržnici (na otvorenom) i na samom OPG-u, obveznik je poreza na dohodak i pruža usluge smještaja gostima na OPG-u. Je li takav OPG obveznik fiskalizacije 1.0?
11. OPG je u sklopu tržnice otvorio kiosk i iz njega će prodavati jaja koje je sam proizveo. Je li on obveznik fiskalizacije računa?
12. Trgovačko društvo ima web-shop, prodaje građanima i često, osim karticama, obavlja naplatu i pouzećem. Je li naplata pouzećem i dalje izuzeta od fiskalizacije računa?
13. Komunalno društvo naplaćuje grobnu naknadu građanima koju oni mogu platiti gotovinom ili karticama u prostorijama komunalnog društva ili na transakcijski račun. Koje su obveze komunalnog društva od 1. siječnja 2026. godine u vezi s izdavanjem računa za grobnu naknadu?
14. Društvo jedanput godišnje organizira prodaju laptopa i mobitela svojim zaposlenicima te im izdaje račune za prodaju. Riječ je o rabljenim stvarima koje zaposlenici plaćaju na račun društva ili daju privolu da im se obustavi od plaće. Do sada se takvi računi nisu fiskalizirali. Kako postupiti u 2026. godini?
15. Tko treba donijeti interni akt, što mora sadržavati i treba li ga nekome dostaviti? Treba li donijeti novi interni akt ili može li i dalje vrijediti interni akt donesen prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom?
16. Treba li na računima koji se izdaju krajnjim potrošačima iskazati KPD oznaku?
17. Kako se određuje sljednost računa?
18. Obrt se bavi prodajom pekarskih proizvoda i često angažira studente i agencijske radnike za vrijeme sezone. Studenti i agencijski radnici izdaju račune kupcima u prodavaonici. Navodi li se na računu kao oznaka operatera njihov OIB ili ime ili ne?
19. Trgovačko društvo ima web-shop putem kojega prodaje građanima iz RH, ali i građanima iz drugih zemalja EU-a. Treba li strancima (građanima) izdavati račune i fiskalizirati ih?
20. Fizička osoba ima registrirano sporedno zanimanje i ispostavlja račune građanima. Do sada je račune naplaćivala na transakcijski račun i nije ih fiskalizirala. Treba li od 1. siječnja 2026. godine provoditi fiskalizaciju računa?
21. Fizička osoba iznajmljuje sobe i postelje turistima i plaća porez po krevetu. Postaje li obveznikom fiskalizacije računa od 1. siječnja 2026. godine?
22. Hoće li se od iduće godine napojnica moći primiti i na transakcijski račun?
23. Kada se primjenjuje ograničenje u naplati u gotovini do 10.000,00 €,

Obveznici izdavanja eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.) trebaju do kraja 2025. godine povezati svoje proizvode, robu i usluge s odgovarajućom klasifikacijskom oznakom iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske (dalje: KPD). Razlog tomu je taj što KPD oznaka postaje obveznim elementom eRačuna i jedan od obveznih podataka koji se dostavljaju u Sustav za fiskalizaciju.

U članku se obrazlaže značenje i način određivanja KPD-a i daju odgovori na najčešća pitanja iz prakse.

1. Uvod
2. Povezanost KPD-a s europskim standardima
3. Određivanje odgovarajuće KPD oznake
4. Primjena KPD-a prema Zakonu o fiskalizaciji
5. Izdvojena pitanja i odgovori u vezi s KPD oznakom

Uzimanje u zakup stvari česta je poslovna praksa, osobito kod poduzetnika koji nemaju vlastitu imovinu potrebnu za obavljanje djelatnosti ili im nije isplativo ulagati u njihovu kupnju. Ulaganja u tuđu imovinu najčešće se javljaju u slučajevima zakupa poslovnih prostora. Zbog različitih potreba i zahtjeva djelatnosti koju zakupnik obavlja, često su nužna dodatna ulaganja – od građevinskih zahvata do modernizacije instalacija i opreme. Ta ulaganja predstavljaju specifičan računovodstveni izazov jer zakupnik ulaže u imovinu koja mu pravno ne pripada – nije u njegovu vlasništvu, pa se otvara niz pitanja od početnoga računovodstvenog praćenja samog ulaganja do prestanka njegova priznavanja. Osim toga, postavlja se pitanje i poreznog postupanja u vezi s takvim ulaganjima. Detaljnije o svemu tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Računovodstveno praćenje troškova ulaganja u imovinu u zakupu
3. Porezna problematika ulaganja u imovinu u vlasništvu fizičke osobe – građanina
4. Računovodstveno i porezno postupanje s neotpisanom vrijednošću ulaganja u tuđu imovinu u slučaju prestanka ugovora o zakupu

U poslovnoj praksi sve učestalije poslovne kombinacije predstavljaju podjele društava koje se uglavnom provode odvajanjem s preuzimanjem, pri čemu se najčešće određena djelatnost s društva koje se dijeli prenosi na društvo preuzimatelja kako bi to društvo nastavilo obavljati djelatnost društva koje se dijeli. Autorica u članku obrazlaže postupak podjele d.o.o.-a koji se provodi odvajanjem s preuzimanjem s pravnog i računovodstvenog motrišta. Uz to, objašnjava i porezno motrište navedenog prijenosa imovine s društva koje se dijeli na društvo preuzimatelja s motrišta poreza na dodanu vrijednost i motrišta poreza na dobitak. Na kraju članka daje i primjer provedbe podjele d.o.o.-a koji se provodi odvajanjem s preuzimanjem na društvo preuzimatelja koji je također d.o.o.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Sastavljanje ugovora o podjeli i preuzimanju
4. Sastavljanje izvješća o podjeli
5. Donošenje odluke o podjeli društva kapitala
6. Porezno motrište podjele društva
7. Primjer podjele d.o.o.-a – odvajanje s preuzimanjem
8. Upis podjele u sudski registar
9. Revizija financijskih izvješća društva preuzimatelja
10. Zaključak

Ulaganje u povezanog poduzetnika kojim se stječe od 20 do 50 % udjela u kapitalu čime se ostvaruje sudjelujući interes, početno i naknadno se vrednuje metodom udjela. Metoda udjela je računovodstvena metoda kojom se ulaganja početno vrednuju po trošku stjecanja (nabave), a naknadno se usklađuju za promjene ulagateljeva udjela u neto-imovini poduzetnika odnosno za udjel u dobitku ili gubitku. Riječ je o metodi vrednovanja čijom primjenom ulagatelj sudjeluje u dobitku ili gubitku poduzetnika u kojeg je izvršio ulaganje. O posebnostima primjene metode udjela kod obveznika primjene HSFI-ja može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Posebnosti vrednovanja ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom
3. Računovodstveno praćenje vrednovanja ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom
4. Zaključak

U ovom se članku obrađuje tema namijenjena računovođama proizvodnih trgovačkih društava i obrta – obveznika poreza na dobitak koji svoje gotove proizvode prodaju u okviru vlastitih prodavaonica. Riječ je o temi koja se podjednako odnosi na sve proizvođače, neovisno o tome je li riječ o tekstilnoj, drvoprerađivačkoj, prehrambenoj ili drugoj vrsti proizvodnje. Iako se naizgled čini sličnom prodaji trgovačke robe u maloprodaji, o kojoj smo pisali u RRiF-u br. 7/25., kod prodaje gotovih proizvoda s računovodstvenog motrišta postoje razlike: od zaprimanja proizvoda u vlastitu prodavaonicu, sastavljanja kalkulacije do prodaje i razduženja prodavaonice. Posebno velika razlika javlja se pri sastavljanju Računa dobiti i gubitka jer za proizvođače ne postoji posebna pozicija za trošak proizvodnje prodanih gotovih proizvoda, već se on utvrđuje kao razlika vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda na početku i na kraju razdoblja za koje se ovaj financijski izvještaj sastavlja.

1. Uvod
2. Kalkulacija maloprodajne cijene gotovih proizvoda
3. Računovodstveno bilježenje prijenosa gotovih proizvoda u vlastitu prodavaonicu
4. Prodaja gotovih proizvoda iz vlastite prodavaonice
5. Kako uključiti trošak zaliha prodanih proizvoda u poslovne rashode u Računu dobiti i gubitka

Iako se prilikom odluke o kupnji imovine s temeljnim motivom očuvanja i rasta njezine unovčive vrijednosti najčešće razmatraju instrumenti tržišta kapitala i nekretnine, umjetnine i kolekcionarski predmeti mogu biti zanimljiva supstitutivna, ali i komplementarna ulaganja koja često sadržavaju značajku bezvremenske vrijednosti. Ovim se člankom objašnjava računovodstveno i porezno motrište umjetnina i kolekcionarskih predmeta u imovini društva nabavljenih s motivima investiranja i očuvanja vrijednosti uloženih sredstava te se skreće pozornost na posebnosti koje se pojavljuju pri nabavi, raspolaganju i prodaji takvih dobara.

1. Uvod
2. Računovodstveno određenje umjetnina i kolekcionarskih predmeta
3. Porezno motrište umjetnina i kolekcionarskih predmeta kao imovine društva
4. Primjeri nabave, držanja i prodaje umjetnina i kolekcionarskih predmeta u trgovačkom društvu
5. Zaključak

U Narodnim novinama br. 107/25. objavljen je novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja. Navedeni se Pravilnik primjenjuje pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za izvještajna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma. Danom stupanja na snagu novog Pravilnika prestao se primjenjivati Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja iz 2016. s izmjenama i dopunama u 2023. godini (Nar. nov., br. 95/16., 144/20. i 158/23.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2016. godine.

1. Uvod
2. Pregled novih odredaba

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju knjiženja kupnje nefinancijske imovine koja ima obilježje sitnog inventara i prihoda od imovine kod proračuna. Sitnim inventarom može se, prema odluci čelnika, smatrati i sva proizvedena materijalna imovina male vrijednosti. Ako jedinca lokane i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) daje u zakup svoju nefinancijsku imovinu, odobravaju se prihodi od imovine, a ne od pružanja usluga. Pri tome nije bitno je li JLP(R)S obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

1. Sitni inventar
2. Prihodi od davanja u zakup kod JLP(R)S-a

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se prijeboj obveza i potraživanja te pribavljanje koncesijskih prava. U svoti prijeboja za potraživanja koja su povezana s nerecipročnim prihodima može se odobriti prihod razdoblja. Različito se priznaje ovo ulaganje, ovisno o tome je li riječ o njegovoj stalnoj ili promjenjivoj svoti.

1. Prijeboj obveza i potraživanja
2. Pribavljanje koncesijskih prava

Jubilarne nagrade imaju poseban porezni status koji omogućuje poslodavcima neoporezivo isplaćivanje određenih svota zaposlenicima kao priznanje za dugogodišnji radni staž. Dugogodišnji radni staž na temelju kojeg se ostvaruje jubilarna nagrada utvrđuje se prema nekom izvoru prava, za rad kod točno određenog poslodavca ili za rad kod svih poslodavaca. Na što poslodavac mora obratiti pozornost pri isplati jubilarne nagrade, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. (Ne)oporeziva isplata jubilarne nagrade
3. Vjerodostojne isprave za isplatu jubilarne nagrade
4. Može li se jubilarna nagrada isplatiti neoporezivo i nakon isteka godine u kojoj je radnik ostvario pravo na isplatu
5. Mogućnost isplate neoporezive jubilarne nagrade bivšem radniku
6. Dodjela jubilarne nagrade u naravi
7. Pravo na jubilarnu nagradu radnika koji radi nepuno radno vrijeme
8. Može li se zaposlenom umirovljeniku isplatiti jubilarna nagrada

Kada je zdravstveno stanje majke takvo da može potencijalno ugroziti trudnoću, liječnik će „otvoriti“ vrstu bolovanja pod nazivom: privremena nesposobnost za rad zbog komplikacija u trudnoći. Majke će za to vrijeme privremene nesposobnosti ostvariti pravo na naknadu plaće prema pravilima objašnjenim u članku, a najviše do limita propisanog Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Svota limita se od 1. kolovoza 2025. godine povećala s 565,04 € na 995,45 €. Više o svemu u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Naknade za vrijeme „komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom“
3. Dokumentacija za ishođenje prava na naknadu plaće zbog komplikacija u trudnoći
4. Koje su obveze poslodavca za vrijeme komplikacija u trudnoći
5. Oporezivanje i prikazivanje naknade u JOPPD-u
6. Primjeri popunjavanja potvrde o plaći, prikazivanja u JOPPD-u i izračuna svote naknade
7. Kako postupiti kada se prekine radni odnos za vrijeme spriječenosti za rad zbog komplikacija
8. Dopust trudne radnice zbog štetnosti utjecaja njezina radnog mjesta
9. Nastavak rodiljnog dopusta nakon komplikacija u trudnoći
10. Postupanje kada radnica radi za vrijeme korištenja prava na naknadu zbog „komplikacija u trudnoći“
11. Zaključak

Zaposlenicima u zdravstvenoj djelatnosti radi specifičnosti njihova posla, radnog vremena te posebnih uvjetima rada njihova su materijalna prava propisana odredbama više kolektivnih ugovora, dok su kod obračuna plaće koeficijenti radnih mjesta zdravstvenih radnika za određeno radno mjesto uređeni odredbama Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a osnovica se određuje za određena razdoblja na temelju Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama.

1. Uvod
2. Materijalna prava zdravstvenih radnika
3. Plaće radnika u zdravstvenoj djelatnosti
4. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o oporezivanju usluga prijevoza dobara PDV-om. Međutim, kriteriji određivanja poreznog položaja usluge prijevoza u putničkom prometu znatno se razlikuju od kriterija koji se odnose na usluge prijevoza dobara. Tako se usluga prijevoza putnika uvijek oporezuje prema mjestu gdje se obavlja prijevoz, odnosno razmjerno prijeđenim udaljenostima, a to znači u skladu s poreznim propisima one zemlje gdje je putnički prijevoz obavljen, i to neovisno o tome kome se prijevoz obavlja. Za prijevoz putnika koji će hrvatski porezni obveznik zaračunati drugom poreznom obvezniku u EU-u, na relaciji izvan RH, moguće je primijeniti i tzv. pojednostavljenje, što isključivo ovisi o nacionalnom propisu svake zemlje.

U nastavku članka može se pročitati o poreznom položaju usluga prijevoza putnika u tuzemstvu, u zemljama članicama EU-a ili trećim zemljama, međunarodnom zračnom prijevozu, posredovanju pri navedenim uslugama i dr. kada ih obavljaju tuzemni ili inozemni porezni obveznici.

1. Uvod
2. Cestovni i željeznički prijevoz putnika
3. Međunarodni zračni, pomorski i riječni prijevoz putnika i posredovanje u prijevozu
4. Obveze stranih obveznika za uslugu prijevoza putnika na teritoriju RH

U suvremenom poslovnom svijetu gdje su znanje, vještine i poslovne informacije ključni čimbenici konkurentnosti, poslodavci nastoje zaštititi svoje interese. Klauzula o zabrani natjecanja je ugovorna odredba kojom se radnik obvezuje da nakon prestanka radnog odnosa neće obavljati djelatnost koja je u izravnom natjecanju s poslodavcem. U nastavku donosimo pregled zakonskih odredaba i poreznog položaja isplate takve naknade.

1. Uvod
2. Zabrana tržišnog natjecanja radnika s poslodavcem
3. Zaključak

Autorica u ovom članku predstavlja najčešće porezne akte koji se sastavljaju u postupku poreznog nadzora te objašnjava njihovu ulogu u postupku poreznog nadzora. Porezni akti propisani su Općim poreznim zakonom i Zakonom o općem upravnom postupku, a predstavljaju akte kojima se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u poreznom postupku.

1. Uvod
2. Porezni nadzor
3. Pojam poreznog akta
4. Najčešći porezni akti u poreznom nadzoru
5. Zaključak

Za svrhe obavljanja revizije u skladu s MRevS-ovima, značajnost za financijske izvještaje kao cjelinu znači granična svota ispod kojeg revizor smatra sve iznose neznačajnim za stjecanje razumnog uvjerenja da nema pogrešnog prikazivanja zbog pogreške ili prijevare. U našoj se praksi značajnost najčešće određuje na razini financijskih izvještaja kao cjeline u visini od 1 % do 2 % od ukupne imovine revidiranog subjekta. Stoga se od revizora traži da zadrži stav profesionalnog skepticizma kroz cijelu reviziju, priznajući i mogućnost da može postojati značajna pogrešna prikazivanja zbog prijevare, bez obzira na revizorovo prošlo iskustvo.

Budući da prije u MRevS-ovima prijevara nije bila tako naglašena, značajnost određena na razini financijskih izvještaja kao cjeline smatrala se primjerenom za provedbu cjelokupne revizije. Međutim, uzimanjem u obzir zahtjeva iz MRevS-a 240 revizor sada mora procijeniti treba li značajnost odrediti i na nižim razinama od onih utvrđenih za financijske izvještaje kao cjelinu. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Moguće vrste značajnosti koje utvrđuje revizor
3. Mjerila za utvrđivanje praga značajnosti prema MRevS-u 320 i tekućoj praksi
4. Određivanje značajnosti za provedbu (performance materiality)
5. Određivanje praga trivijalne značajnosti (clearly trivial threshold) i tretiranje pogrešaka u rasponu do opće značajnosti ili značajnosti za provedbu
6. Utjecaj zahtjeva iz MRevS-a 240 na određivanje praga značajnosti u reviziji
7. Kategorije pogrešnih prikaza i njihov utjecaj na značajnost
8. Praktičan primjer koji objašnjava način određivanja značajnosti za financijske izvještaje
9. Zaključak

1. Na snazi stroža pravila za međunarodni EU cestovni transport
2. EU razmatra porezno oslobođenje za mlazna i brodska goriva
3. Njemačka uvela pravila za zaštitu kritične infrastrukture
4. Italija u konzultacijama s bankama oko većih poreznih davanja
5. Javno savjetovanje o smjernicama za sanaciju i restrukturiranje

U upravljanju poslovanjem sve se češće susrećemo s izazovima brzih promjena, sveobuhvatnog planiranja i potrebe za donošenjem odluka temeljenih na provjerenim podatcima. U tom kontekstu, ključni pokazatelji uspješnosti predstavljaju alat koji pomaže poduzećima da mjere, razumiju i upravljaju vlastitim rezultatima, učinkovitosti i napretkom prema strateškim ciljevima.

U ovom članku autorica daje pregled vrsta ključnih pokazatelja uspješnosti, njihovu metodološka razrada, podjelu po segmentima poslovanja, prikaz čestih pogrešaka u praksi te izazove i preporuke u implementaciji.

1. Uvod
2. Uloga ključnih pokazatelja uspješnosti u upravljanju poslovanjem
3. Ključni pokazatelji uspješnosti po poslovnim funkcijama
4. Najčešće pogreške pri definiranju i korištenju ključnih pokazatelja uspješnosti
5. Izazovi i preporuke prilikom uvođenja sustava ključnih pokazatelja uspješnosti
6. Umjesto zaključka

Kod obrtnika, OPG-a i drugih samostalnih djelatnosti koje plaćaju porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga, najzastupljenija prijevozna sredstva su i dalje osobni automobili. Međutim, u praksi se nerijetko koriste i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz kao što su motocikli, četverocikli i sl. U poreznom smislu ta prijevozna sredstva nisu u potpunosti izjednačena s osobnim automobilima. Autor u ovome članku piše o poreznom položaju motocikala i četverocikala kod samostalnih djelatnosti koje vode poslovne knjige i obveznici su poreza na dohodak.

1. Uvodne napomene
2. Kupnja motocikala i četverocikala kod samostalnih djelatnosti
3. Porezni položaj izdataka s osnove uporabe motocikala i četverocikala

Novi Zakon o logopedskoj djelatnosti predstavlja prvo cjelovito i sustavno normativno uređenje logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Zakonom se uređuju sadržaj, organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje djelatnosti, standard obrazovanja, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije, stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad obavljanjem logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Cilj je ovog članka prikazati novosti u obavljanju logopedske djelatnosti i uvjete koje moraju ispuniti subjekti koji pružaju takve usluge.

1. Uvod
2. Što je predmet Zakona o logopedskoj djelatnosti
3. Zaključak
4. Što je logopedska djelatnost i tko ju može obavljati
5. Na koji način magistri logopedije stječu odobrenje za samostalan rad
6. Organizacijski oblici logopedske djelatnosti prema novom zakonodavnom okviru
7. Što nakon stupanja na snagu Zakona
8. Zaključak

Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju,1 koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. godine, proširene su mogućnosti rada umirovljenika bez posljedice obustave isplate mirovine, a odredbe koje to uređuju stupaju na snagu od 1. siječnja 2026. godine. U članku pišemo o pravnim posljedicama zapošljavanja umirovljenika u sustavu mirovinskog osiguranja, s naglaskom na obveze poslodavca pri prijavi za vođenje matične evidencije Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), u skladu s Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.2

1. Uvod
2. Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine – u osiguranju
3. Korisnici starosne mirovine prema posebnom propisima – djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe i zaposlenici na poslovima razminiranja – u osiguranju
4. Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti – u osiguranju
5. Korisnici mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u – u osiguranju
6. Korisnik koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi
7. Korisnik mirovine koji ostvaruje drugi dohodak odnosno obavlja drugu djelatnost

U posljednje vrijeme uočava se porast broja studenata koji uz studij žele zasnovati radni odnos, osnovati trgovačko društvo ili obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugoga slobodnog zanimanja. Pritom se postavlja pitanje utječu li navedeni oblici obavljanja poslova na prava koja studentima pripadaju u skladu s važećim propisima. Autorice u članku iznose prava iz studentskog standarda (pravo na subvencionirano stanovanje, državnu stipendiju, obavljanje studentskih poslova (tzv. rad putem studentskih ugovora), zdravstveno osiguranje i dr.) te utjecaj zasnivanja radnog odnosa, osnivanja trgovačkog društva i obavljanja samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja na navedena prava.

1. Uvodne napomene
2. Prava iz studentskog standarda
3. Zaključak

Iz ugovorne prirode radnog odnosa jasno je da ugovor o radu mogu otkazati i poslodavac i radnik, no s obzirom na praktične probleme vezane za dostavu odluke o otkazu koju je donio poslodavac, u ovom se članku ponajprije razmatra to pitanje. Također, dostava svih pismena između poslodavca i radnika obostran je odnosno dvosmjeran proces, no fokus ovog članka je na načinu dostave pismena koje radniku upućuje poslodavac.

1. Otkazivanje ugovora o radu i dostava odluka i drugih pismena radniku
2. Osobna dostava
3. Dostava poštom
4. Može li se otkazati e-poštom
5. Pisani sporazum o dostavi
6. Malo sudske prakse
7. Utjecaj novog Zakona o dostavi sudskih pismena
8. Zaključak

Obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj je, kao što kaže i sam naziv, obveza. Hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te stranci s odobrenim stalnim boravkom, dugotrajnim boravištem ili privremenim boravkom obvezni su se osigurati prema jednoj od utvrđenih osnova osiguranja za koju ispunjavaju propisane uvjete. Koji se uvjeti propisuju za utvrđivanje statusa prema osnovi nezaposlenosti te što je potrebno da bi se isti zadržao, tema je koja se objašnjava ovim člankom.

1. Stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. Prestanak statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
3. Utvrđivanje statusa prema osnovi nezaposlenosti
4. Obveza osobnog pristupa HZZO-u za učenike i studente koji su izgubili status redovitog učenika ili studenta
5. Posljedica neizvršavanja obveze osobnog pristupa HZZO-u
6. Iznimke od osobnog pristupa HZZO-u
7. Ponovno stjecanje statusa učenika i studenata koji su propustili rok za osobni pristup
8. Zaključak

U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i u onima među građanima, temeljni postulat upravo leži u dužnosti podmirenja novčanih obveza i na taj način okončanja dužničko-vjerovničkog odnosa.

Tako je jedan od spomenutih načina podmirenja novčanih obveza njezino ispunjenje, koji ga je pod takvim nazivom ustanovio opći propisi obveznog prava. U našoj svakodnevnoj aktualnoj praksi, za ispunjenje učestalo koristimo pojmove podmirenje novčanih obveza, plaćanje, snošenje troška i dr.

U ovom se članku sažeto razmataju neka aktualna i praktična motrišta ispunjenja novčanih obveza.

1. Uvod
2. Načelo dužnosti ispunjenja obveze
3. Pojam ispunjenja
4. Ostali načini prestanka obveze
5. Zastara nije način prestanka obveze
6. Rokovi ispunjenja novčanih obveza (plaćanja)
7. Prisilna naplata

Neprofitna organizacija koja ne obavlja gospodarsku djelatnost po kojoj je obveznik poreza na dobitak i nije obveznik PDV-a, nije ni obveznik primjene odredaba Zakona o fiskalizaciji čije će najznačajnije odredbe stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Međutim, u poslovnoj praksi sve je više neprofitnih organizacija koje zbog obavljanja gospodarske djelatnosti ulaze u sustav PDV-a i postaju obveznicima poreza na dobitak te se na njih primjenjuju odredbe Zakona o fiskalizaciji. Koje se obveze u vezi s fiskalizacijom odnose na neprofitne organizacije, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Fiskalizacija 1.0 kod neprofitnih organizacija od 1. siječnja 2026. godine
3. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna – fiskalizacija 2.0
4. Zaključak

Već nekoliko godina osobama u javnom području koje su obveznici primjene sustava javne nabave eRačun nije novost. Njime je različito postavljena obveza u odnosu na zaprimanje odnosno izdavanje eRačuna.

Novim sustavom fiskalizacije objedinit će se eRačun iz javne nabave i eRačun iz fiskalizacije. No kako su osobe iz javnog područja obveznici, između ostaloga, i izdavanja eRačuna iz fiskalizacije, bitno se proširio krug onih osoba kojima one moraju obvezno izdavati eRačune. Pri tome se svakako mora znati za koje isporuke dobara odnosno za koja pružanja usluga te osobe trebaju prema posebnim propisima izdavati račune (bez obzira na njihov oblik), a za koje ih ne trebaju izdavati. Jednako tako, mora se uzeti u obzir i činjenica je li primatelj računa obveznik zaprimanja eRačuna (ili iz sustava javne nabave ili iz sustava fiskalizacije).

1. Uvod
2. eRačuni iz javne nabave
3. Fiskalizacija

Temeljni normativni akt kojim se uređuju sustav, načela i mjere zdravstvene zaštite te prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva te nadzor, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti predstavlja Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Cilj je ovog članka prikazati novosti koje donose zadnje promjene ovog zakona.

1. Uvod
2. Što je cilj izmjena i dopuna Zakona
3. Zaključak

Hrvatski sustav javne nabave propisuje da su naručitelji u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezni poštovati načela javne nabave. S obzirom na to da načela javne nabave proizlaze iz primarnog zakonodavstva EU-a, ona su obvezujuća ne samo za naručitelje nego i za sve ostale sudionike javne nabave: ponuditelje i sudionike u kontrolnim tijelima, Državnoj komisiji i VUS-u RH.

1. Uvod
2. Pravni okvir načela javne nabave
3. Načela javne nabave i tržišne slobode
4. Načelo tržišnog natjecanja
5. Načelo jednakog tretmana
6. Načelo zabrane diskriminacije
7. Načelo uzajamnog priznavanja
8. Načelo razmjernosti
9. Načelo transparentnosti
10. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
11. Zaključno

Osobe koje obavljaju svoje radne zadatke u javnom području su i državni službenici i namještenici. Za njih je jedan od bitnih izvora radnog prava kolektivni ugovor koji se na njih primjenjuje. S obzirom na to, u ovom se članku daje sažetak odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koji se odnosi na njihova materijalna prava. U časopisu RRiF br. 8/25. pisano je o plaćama u državnim službama.

1. Uvod
2. Opće napomene
3. Materijalna prava

1. Proračunske klasifikacije
2. Upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
3. Središnji registar stanovništva

1. Stopa inflacije u Hrvatskoj i u EU-a u kolovozu 2025. godine
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih za srpanj u Hrvatskoj 2025. godine