Računovodstvo, revizija i financije 7/2025

U ovom članku autorica predstavlja Zakon o fiskalizaciji koji je objavljen 13. lipnja 2025. godine u Narodnim novinama br. 89/25., a koji zamjenjuje postojeći Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Ujedno propisuje i jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa kod krajnje potrošnje u segmentu B2C (engl. Business to Consumer), izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizaciju računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government), a primjenjuje se na eRačune koji proizlaze iz tuzemnih transakcija. Zakon o fiskalizaciji stupit će na snagu 1. rujna 2025. godine uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Ključne novosti Zakona
3. Administrativno rasterećenje
4. Temeljne odredbe Zakona
5. Fiskalizacija računa u segmentu B2C
6. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
7. Zajedničke odredbe
8. Prijelazne i završne odredbe
9. Zaključak

Dana 1. srpnja 2025. godine odnosno, u skladu s čl. 178. Zakona, Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, uz iznimku određenih odredaba koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2026. godine, a odnose se na proširenje mogućnosti rada uz mirovinu, ukidanje penalizacije i povećanje invalidske mirovine. Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju rezultat je potrebe nužne prilagodbe gospodarskim prilikama, promjenama na tržištu rada, demografskim kretanjima i ekonomskim izazovima, ponajprije kroz provedbu mjera Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028. godine, koje pridonose unaprjeđenju obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup) i povećanju mirovinskih primanja svih korisnika. U nastavku više o ključnim mjerama prilagodbe demografskim i ekonomskim kretanjima koje se realiziraju kroz odredbe novog Zakona.

1. Ciljevi i mjere mirovinske reforme
2. Promjena načina usklađivanja mirovina
3. Uvođenje godišnjeg dodatka uz mirovinu
4. Povećanje dodanog staža
5. Povećanje bonifikacije za kasniji odlazak u mirovinu
6. Proširenje mogućnosti rada uz mirovinu
7. Povećanje invalidske mirovine i prevedene starosne mirovine
8. Ukidanje kontrolnog pregleda korisnicima invalidske mirovine
9. Povećanje najniže mirovine sa 103 na 106 % aktualne vrijednosti mirovine
10. Ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina
11. Brisanje uvjeta postojanja izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008. godine za priznanje prava na obiteljsku mirovinu
12. Omogućavanje ponovnog određivanja mirovine korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti po osnovi drugog dohotka

Uvijek aktualna pitanja u vezi s knjiženjima poslovnih događaja u trgovini na malo potakli su nas da u ovom broju časopisa obradimo područje nabave i prodaje robe u prodavaonici s računovodstvenog i poreznog motrišta. U članku je prikazana kalkulacija maloprodajne cijene, zaduženje prodavaonice, prodaja robe te razduženje prodavaonice za prodanu robu i popusti u maloprodaji.

1. Uvod
2. Nabava robe i zaduženje prodavaonice
3. Isticanje cijena u prodavaonici
4. Prodaja robe iz trgovine na malo
5. Popusti u trgovini na malo
6. Zaključak

Metoda standardnog troška prilikom obračuna proizvodnje postaje sve više aktualna zbog čestih promjena cijena materijala, sirovina i usluga koje se koriste u procesu proizvodnje. S obzirom na to da računovodstveni standardi zahtijevaju iskazivanje vrijednosti zaliha i njihova utroška primjenom stvarnog troška, primjenom ove metode pojavljuju se odstupanja od standardne cijene koje treba pratiti na svim razinama proizvodnje. O posebnostima primjene ove metode te načinima računovodstvenog praćenja obračuna proizvodnje, pročitajte u nastavku članka.

1. Metode vrednovanja i utroška zaliha
2. Računovodstveno praćenje obračuna proizvodnje metodom standardnog troška
3. Zaključak

Svjesnost o postojanju raznolikih rizika poduzetnike potiče na ugovaranja osiguranja s osiguravajućim društvima. Premija osiguranja koju poduzetnici plaćaju najčešće se odnosi na obvezna osiguranja te osiguranja imovine. Međutim, nije rijetkost ni ugovaranje drugih vrsta osiguranja, a u tome prednjače ugovori koji uključuju i neku vrstu osiguranja za radnike. Autor u članku obrazlaže način iskazivanja troškova premije osiguranja te njihov porezni položaj.

1. Uvodne napomene
2. Trošak premije osiguranja
3. Plaćanje premija osiguranja za radnike
4. Zaključak

Uzgoj povrća predstavlja poljoprivrednu aktivnost koja u pravilu traje kraće od jedne godine (od sjetve odnosno sadnje do ubiranja plodova), pa je riječ o jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. Ova vrsta ulaganja obavlja se s ciljem ostvarenja ekonomskih koristi kroz prodaju poljoprivrednih proizvoda (rajčice, kupusa, krumpira, luka, paprike, kelja, raznih mahunarki, itd.). Autorica u članku pojašnjava računovodstveno praćenje uzgoja povrća u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda odnosno HSFI-ja 17 i MRS-a 41 i daje primjer obračuna i knjiženja troškova ulaganja u proizvodnju povrća te utvrđivanja vrijednosti povrća.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti zemljišta i nasada povrća
3. Utvrđivanje vrijednosti ubranog povrća
4. Primjer računovodstvenog praćenja ulaganja u proizvodnju povrća
5. Priznavanje državnih potpora povezanih s uzgojem povrća

Bankarske naknade predstavljaju nezaobilazan dio poslovanja poduzetnika, a najčešće se podmiruju izravno s poslovnog računa otvorenog u banci gdje se koriste bankarski proizvodi i usluge. Iako su same vrste bankarskih naknada brojne, neke od njih, poput naknada za otvaranje i održavanje računa ili za elektroničke naloge za bezgotovinska plaćanja, u pravilu snose sva društva u okvirima svojih poslovnih procesa. Ovim će se člankom objasniti računovodstveno motrište bankarskih naknada s primjerima knjiženja, uz osvrt na njihov porezni tretman kod obveznika poreza na dobitak.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Računovodstveno motrište bankarskih naknada
4. Porezno motrište bankarskih naknada
5. Primjeri evidentiranja bankarskih naknada u poslovnim knjigama obveznika poreza na dobitak
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu daje prijedlog priznavanja u glavnoj knjizi danog predujma, danih napojnica i povrata neosnovano utrošenih sredstava. Dani predujam za buduću isporuku uvijek je dio imovine koji se iskazuje u skupini računa kojim se bilježi financijska imovina. Iako su dane napojnice rashod razdoblja neizbježno se postavlja pitanje njihovih dopustivosti. Povrat neosnovano utrošenih sredstava u izvještajnom razdoblju koje slijedi ono u kojemu su ona odobrena prihodima, rashod su razdoblja.

1. Dani predujam za nabavu opreme i njegov povrat Dani predujam
2. Dana napojnica
3. Povrat neutrošenih sredstava

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže poslovni odnosi koji su povezani s prodajom robe u komisiji i povećanja vrijednosti imovine bez dodatnih ulaganja u nju. Pri komisijskoj prodaji robe pozornost treba posvetiti ugovaranju naknade za prodaju u komisiji koja pripada komisionaru ako su komitent i komisionar u različitim položajima s motrišta obračunavanja PDV-a. Iako nije izrijekom propisano, smatramo da kada se objektivizira vrijednost dugotrajne imovine, treba ju vrijednosno uskladiti.

1. Komisijska prodaja
2. Povećanje vrijednosti imovine

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan radniku isplaćivati naknadu plaće. Naknada plaće utvrđuje se prema prethodno isplaćenim plaćama, stoga je bitno utvrditi koji sve primitke se smatraju plaćom koja ulazi u obračun. Prigodno radi korištenja godišnjih odmora radnicima se može isplatiti neoporezivo regres, a za tu namjenu može poslužiti i CRO kartica. O svemu tome detaljnije pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
3. Visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
4. Isplata (ne)oporeziva regresa
5. Hrvatska turistička kartica – neoporeziva nadoknada troškova za odmor

Upućenim (izaslanim) radnicima smatraju se zaposlene osobe kod poslodavca sa sjedištem u RH koji ih šalje na neko određeno vrijeme na rad u drugu državu. Za vrijeme rada u toj drugoj državi ostaju u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju te korištenju prava iz tih osiguranja u RH. Međutim, zemlje države članice Europske unije (dalje: EU) i Europskoga gospodarskog prostora (dalje: EPG), uz neke male iznimke, i zemlje s kojima RH primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju, priznaju korištenje prava iz tih osiguranja s osnove radnog odnosa u RH i za vrijeme rada upućenih radnika u tim državama. Ostale države svijeta koje nisu članice EU-a i EPG-a niti su ugovorne države, smatraju se trećim zemljama s kojima RH ne primjenjuje ugovore iz područja socijalnog osiguranja te je za vrijeme rada upućenog radnika na u tim zemljama poslodavac obvezan plaćati posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, a nije isključeno i obvezno osiguranje prema propisima dotične države. Oporezivanje plaća tih radnika obavlja se u skladu s Međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ako RH primjenjuje takav ugovor s državom rada upućenog radnika.

1. Uvodne napomene
2. Plaćanje doprinosa za upućene radnike u treće zemlje
3. Obveza plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
4. Oporezivanje plaća radnika upućenih na rad u treće zemlje
5. Koje troškove osim plaća poslodavac može bez oporezivanja podmiriti na svoj teret
6. Zaključak

Način i uvjeti pod kojim poslodavac nije obvezan plaćati porez prilikom plaćanja liječničkih pregleda svojim radnika određeno je Zakonom o porezu na dohodak. Liječnički pregledi mogu biti zahtijevani nekim od propisa koji se odnose na poslove koje radnik obavlja ili poslodavac može slati radnika samoinicijativno na neke liječničke preglede. Troškove nekih liječničkih pregleda snosi HZZO. Više o svemu u nastavku članka.

1. Pregledi prije zaposlenja i periodički pregledi nakon zaposlenja
2. Tko snosi trošak pregleda
3. Porezni tretman liječničkih pregleda radnika
4. Oporezivi liječnički pregledi

Isplata udjela u dobitku u nekim slučajevima može biti oporeziva, ali i neoporeziva, ovisno o godini u kojoj je dobitak ostvaren. Pri isplati udjela u dobitku i dividendama članovima društva (fizičkim osobama) koji nisu rezidenti potrebno je konzultirati odredbe Međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Što je sve potrebno za isplatu dividende i udjela u dobitku nerezidentnim fizičkim osobama članovima tuzemnog društva, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. (Ne)oporezivanje dobitka nerezidentima
3. Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima koji dolaze iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima

Od 1. veljače 2025. stupile su na snagu izmjene dohodovnih propisa kojima je uveden novi Priloga 6. Obrasca JOPPD „Primici po osnovi socijalnih potpor“, a koji se koristi od 1. lipnja 2025. Novim Prilogom 6. Obrasca JOPPD „Primici po osnovi socijalnih potpora“ utvrđene su sve socijalne potpore u RH, odnosno točni nazivi socijalnih naknada / potpora na nacionalnoj i lokalnoj razini i pripadajuće oznake pod kojima će isplatitelji socijalnih naknada / potpora izvještavati Poreznu upravu po isplatama. Umjesto dosadašnjih oznaka iz Priloga 4. Obrasca JOPPD „Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom“, pri izvještavanju o isplaćenim socijalnim naknadama/potporama koristiti oznake iz novoga propisanog Priloga 6. Obrasca JOPPD. Više o tome u nastavku.

1. Isplatitelji socijalnih potpora
2. Vrste socijalnih potpora i izvještavanje o njihovoj isplati

Obveza plaćanja mjesečnih predujmova poreza na dobitak tijekom poreznog razdoblja propisana je za trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobitka, tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika te fizičke osobe koje umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobitak. Porezni obveznik plaća mjesečnu svotu predujma na osnovi podataka iskazanih u poreznoj prijavi za prethodnu kalendarsku godinu, tako da se utvrđena porezna obveza podijeli s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobitak na obrascu PD ili obrascu PD-NN ako se obračun poreza na dobitak obavlja prema novčanom načelu.

Međutim, na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika, obavljenog nadzora ili drugih podataka o poslovanju s kojima raspolaže, PU može rješenjem izmijeniti visinu mjesečnih predujmova poreza na dobitak.

1. Uvod
2. Utvrđivanje predujmova poreza na dobitak
3. Usklađenje svote predujma poreza na dobitak pri sastavljanju porezne prijave
4. Zahtjev za izmjenom visine predujma poreza na dobitak
5. Oslobođenje od plaćanja mjesečnog predujma za nove porezne obveznike
6. Utvrđivanje predujma ako je u poreznoj prijavi iskazan gubitak u poslovanju
7. Predujmovi u razdoblju likvidacije i stečaja te pripajanja, spajanja ili podjele društva
8. Zaključak

O iznajmljivačima – fizičkim osobama iz EU-a, s motrišta PDV-a i poreza na dohodak, pisali smo opširno u časopisu RRiF br. 6/25., str. 84, a o iznajmljivačima, građanima iz RH, u RRiF br. 5/25., str. 91.

Međutim, porezni položaj iznajmljivača – stranaca iz trećih zemalja znatno je drukčiji te građani iz trećih zemalja koji žele pružati usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo. Tada se, s motrišta PDV-a, ponašaju kao bilo koji drugi hrvatski porezni obveznik, a to znači da, neovisno o tome je li riječ o osnovanom obrtu ili društvu, treba ući u sustav PDV-a ako im pružene usluge tijekom godine prelaze prag od 60.000,00 €. S motrišta poreza na dohodak, obrtnici mogu biti paušalisti ili mogu voditi poslove knjige, a obrti dobitaši ili trgovačka društva obveznici su poreza na dobitak te vode poslovanje u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu.

Opširnije o iznajmljivačima iz trećih zemalja i njihovim poreznim obvezama u RH pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezne obveze obrta za pružanje usluge smještaja
3. Porezne obveze društva koje pruža usluge smještaja
4. Način pružanja usluge smještaja
5. Ostale obveze pružatelja usluga smještaja
6. Fizičke osobe – nerezidenti iz trećih zemalja kao pružatelji usluge najma prostora u RH

1. One-stop-shop za male i srednje poduzetnike
2. Europski parlament odgodio primjenu pravila održivosti i dubinske analize
3. Revidirana direktiva o provjeri stranih ulaganja u EU-u
4. Nova pravila za EU vozačke dozvole
5. Komisija pokrenula savjetovanje o digitalnoj putovnici proizvoda
6. Suspenzija propisa vezanih za zelenu tranziciju?
7. EU neće mijenjati sustav PDV-a
8. Njemačka industrija očekuje ozbiljan udarac od Trumpovih carina

Studija opravdanosti davanja koncesije sastavni je dio dokumentacije u postupku davanja koncesije. Studijom se planira utvrditi opravdanost davanja koncesije, a temelj za utvrđivanje opravdanosti i isplativosti davanja koncesije jest projekcija poslovanja budućeg koncesionara za planirano razdoblje trajanja koncesije, uključujući ekonomsku i financijsku analizu opravdanosti davanja koncesije. U ovom su članku na praktičnom primjeru detaljno prikazani upravo ovi segmenti Studije, odnosno ekonomska i financijska analiza opravdanosti davanja koncesije.

1. Uvod
2. Studija opravdanosti davanja koncesije
3. Financijska i ekonomska analiza studije opravdanosti davanja koncesije

Pretežiti broj hrvatskih deviznih rezidenta mora o svojem poslovanju koje ima sa „strancima“ izvještavati Hrvatsku narodnu banku. Zbog raznovrsnosti ovih izvještaja ovisno o području koji prate, vrste rezidenta koji su u ta istraživanja uključeni, složenosti sadržaja izvještaja, različitim rokovima izvješćivanja ovim člankom daje se sažeti pregled svih vrsta tih izvještaja kako bi se obveznicima olakšalo njihovo sastavljanje i dostavljanje.

1. Uvod
2. Statističko istraživanje o inozemnim izravnim, portfeljnim i ostalim vlasničkim ulaganjima
3. Izvješće o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba
4. Statističko istraživanje o razmjeni usluga s inozemstvom
5. Statističko istraživanje o kreditnim i depozitnim odnosima s inozemstvom
6. Statističko istraživanje o poslovima oplemenjivanja
7. Statističko istraživanje o ugovorima s karakteristikama financijskih izvedenica sklopljenih s nerezidentima

Obrt je samostalno i trajno obavljanje djelatnosti fizičkih osoba te čini jedan od najbrojnijih gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj.

Za obavljanje obrta potrebno je ispuniti opće i posebne uvjete. Kod prijave početka poslovanja obrtnik se opredjeljuje hoće li porez plaćati u paušalnoj svoti ili na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama, o čemu ovisi i način obračuna poreza i plaćanje doprinosa. O tome detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Što je obrt
2. Uvjeti za obavljanje obrta
3. Otvaranje obrta
4. Obračun obveznih doprinosa i poreza obrtnika
5. Poslovne knjige obrtnika

U ovom se članku daje osvrt na neka za aktualnu praksu značajna pitanja koja daje novodoneseni zakon, koji propisuje uređenje groblja, njihovo korištenja, izgradnju novih groblja i dr. Dakako, riječ je o novom Zakonu o grobljima koji donosi određene novosti u ovo značajno i dinamično područje. Stoga se u ovom članku sažeto razmatraju samo pitanja vezana za grobnu i drugu naknadu te za ugovor o ustupu prava korištenja grobnog mjesta, a ne i ostala pitanja koja uređuje spomenuti Zakon.

1. Uvod
2. Što nam donosi novi Zakon o grobljima
3. Ugovor o ustupu prava korištenja grobnog mjesta
4. Godišnja grobna naknada i druga davanja
5. Zaključak

U članku detaljnije predstavljamo zakonsko uređenje radnopravnog instituta plaćenog dopusta radnika koji je zadnjom većom izmjenom Zakona o radu iz 2022. godine nešto podrobnije i preciznije uređen nego što je bio prije. Unatoč tome i dalje postoje mogućnosti za različite interpretacije dionika radnih odnosa pa je čest slučaj dodatnog uređivanja ovog instituta kolektivnim ugovorima, a nešto rjeđe i pravilnicima poslodavaca te ugovorima o radu.

1. Uvod
2. Pravo na plaćeni dopust
3. Pravo na naknadu plaće
4. Sankcije
5. Primjeri uređenja plaćenog dopusta u kolektivnim ugovorima
6. Na kraju

Zbog velikog nedostatka radne snage poslodavci u RH imaju potrebu, osobito tijekom ljetnih mjeseci, za zapošljavanjem maloljetnika. Dijete (osoba mlađa od petnaest godina) uopće ne može sklopiti ugovor o radu ni zasnovati radni odnos. Maloljetna osoba (osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina) može sklopiti ugovor o radu i zasnovati radni odnos pod uvjetom da ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje.

1. Uvod
2. Najniža dob za zasnivanje radnog odnosa
3. Zapošljavanje maloljetnika
4. Zaštita maloljetnika u radnom odnosu
5. Poslovi na kojima se maloljetnik ne može zaposliti
6. Prekršajna odgovornost poslodavca (čl. 227. – 229. ZR-a)

Kada je riječ o trgovačkim društvima kapitala (u koja ubrajamo d.d. i d.o.o.), smrću člana (tzv. vlasnika) takva društva ono ne prestaje postojati.

S time u vezi u praksi se nerijetko postavlja pitanje što se događa u slučaju smrti jedinoga člana društva, koji je ujedno i njegov jedini član uprave odnosno direktor. Nadalje, funkcionira li takvo društvo i ako da, kako. O tome je riječ u ovome članku.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir
3. Likvidacija i smrt člana uprave odnosno člana društva
4. Tko je član uprave društva i član društva
5. Sudbina poslovanja i postojanja d.o.o.-a u slučaju smrti jedinog člana uprave i jedinog člana društva

Već je uobičajeno da osobe koje primjenjuju proračunski računovodstveni sustav tijekom godine, u razmaku od tri mjeseca, sastavljaju i predaju financijske izvještaje. Set tih izvještaja i rokovi sastavljanja su različiti. U članku se daje kratak osvrt na polugodišnje financijske izvještaje.

1. Uvod
2. Obveznici, obrasci i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine

Sastavni dio dokumentacije o nabavi su i podatci o predmetu nabave koji obuhvaćaju i tom predmetu nabave pripadajući troškovnik. On mora biti popunjen na odgovarajući način. Kada je dostavljen u skladu s dokumentacijom o nabavi, samo u nekim okolnostima može se mijenjati. Troškovnik se mora dostaviti u ponudi.

1. Uvod
2. Troškovnik – sastavni dio dokumentacije o nabavi
3. Upute za pripremu troškovnika prema preporukama SAFU-a
4. Troškovnik – sastavni dio ponude
5. Nevažeći troškovnik u ponudi – nepravilna ponuda
6. Popunjavanja stavaka troškovnika u iznosu nula
7. Neispunjavanje stavke troškovnika
8. Primjena instituta objašnjenja i upotpunjavanja ponude u odnosu na troškovnik
9. Objašnjenje i upotpunjavanje troškovnika prema uputama SAFU-a
10. Zaključno

U javnom području se sada obračun plaća državnih službenika i namještenika te službenika i namještenika u javnim službama provodi na način koji je propisan od ožujka 2024. godine. On je jedinstveno uređen i polazišna svota (osnovica za obračun plaće) je ista. Zakonodavni okvir koji uređuje ovo područje je opsežan i osim zakona uključuje i niz provedbenih propisa i dva kolektivna ugovora. U ovom se članku objašnjava sustav obračuna te se navode sve njegove sastavnice. Napominje se da se u praksi obračun provodi putem sustava centraliziranog obračuna plaća.

1. Uvod
2. Osnovne odredbe
3. Radna mjesta
4. Plaće
5. Zaključak

1. Javna nabava
2. Staž osiguranja za policijske službenike
3. Fiskalizacija
4. Zaštita kritične infrastrukture
5. Nekretnine u vlasništvu RH

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a, europodručja i u Hrvatskoj u svibnju 2025. godine
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u prva četiri mjeseca 2025. godine
4. Prosječne cijene prodanih novih stanova u Hrvatskoj u 2022., 2023. i 2024. godini
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
7. Turizam
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj u ožujku 2025. godine
10. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u prvom kvartalu i travnju 2025. godine