Računovodstvo, revizija i financije 8/2025

Od 1. kolovoza 2025. godine stupit će na snagu Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov.,br. 105/25.), kojim se povećava maksimalna svota naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti ili spriječenosti za rad kada ona tereti sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja ili državnog proračuna s 565,04 na 995,45 €. Osim toga, pomiče se dobna granica života djeteta s 3 na 7 godina, a u vezi s naknadom plaće roditelja u slučaju njege bolesnog djeteta i naknadom plaće kada radnik nema ostvaren staže osiguranja. U nastavku će se pobliže objasniti svaka od navedenih izmjena te ostale izmjene Zakona.

1. Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
2. Obvezno zdravstveno osiguranje po osnovi nezaposlenosti
3. Troškovi prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

Stečajni postupak provodi se nad društvom kod kojega su utvrđene nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Prilika je to za skupno namirenje vjerovnika kroz unovčenje imovine stečajnog dužnika. Od 1. siječnja 2025. godine na snazi je HSFI 18 – Vremenska ograničenost poslovanja koji propisuje nova računovodstvena pravila za društva u stečaju. O računovodstvenim i poreznim motrištima stečaja društva kapitala pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezni položaj društva u stečaju
3. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti imovine i obveza te sastavljanje posebnih izvještaja u stečajnom postupku
4. Posebnosti računovodstva društva u stečaju i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja
5. Zaključak

Aranžman „smanjenje cijene zaliha u prodavaonici po ugovoru o protuusluzi zbog smanjenja cijene transakcije“ odnosi se na situacije prema MSFI-ju 15 kad kupac i dobavljač istodobno jedan drugomu isporučuju robu i usluge koje su međusobno povezane. U tom se slučaju naknada koju prodavač za uslugu plaća kupcu obračunava kao smanjenje cijene transakcije, što utječe na sniženje nabavne vrijednosti zaliha kod kupca.

Aranžman „robe s pravom povrata“ donosi zanimljiva knjiženja jer se u tom slučaju javljaju zalihe robe koje se priznaju kod prodavača, a nalaze se kod kupca, dok njihova sudbina ovisi o budućim događajima, odnosno o mogućnostima kupca u daljnjoj prodaji te robe. Više o tome u nastavku članka.

1. Naknada koju isplaćuje dobavljač robe trgovcu na malo u visini ugovorenog prihvaćanja smanjenja maloprodajnih cijena zaliha
2. Smanjenje cijene zaliha u prodavaonici po ugovoru o protuusluzi zbog smanjenja cijene transakcije i obveze prema Zakonu o PDV-u
3. Fiktivne zalihe robe u slučaju robe s pravom povrata
4. Zaključak

Računovodstveno praćenje nabave poljoprivrednog zemljišta ovisi o namjeni njegova korištenja u poslovnoj imovini društva. Ako se poljoprivredno zemljište nabavlja radi podizanja višegodišnjih ili jednogodišnjih nasada, nabavljeno se zemljište klasificira kao dugotrajna imovina društva. Jednako tako, ako se poljoprivredno zemljište nabavlja radi porasta kapitalne vrijednosti, to se zemljište također klasificira kao dugotrajna imovina jer je cilj ulaganja dugoročan. S druge strane, ako se poljoprivredno zemljište nabavlja radi preprodaje, riječ je o ulaganju u kratkotrajnu imovinu društva. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave i prodaje poljoprivrednog zemljišta ovisno o namjeni te daje primjere njihova knjiženja.

1. Uvod
2. Porezni položaj poljoprivrednog zemljišta s motrišta PDV-a
3. Nabava poljoprivrednog zemljišta radi podizanja višegodišnjih i jednogodišnjih nasada
4. Nabava poljoprivrednog zemljišta radi dugoročnog povećanja vrijednosti
5. Nabava poljoprivrednog zemljišta radi preprodaje tijekom redovnog poslovanja
6. Zaključak

U poslovnoj se praksi kao instrument osiguranja naplate potraživanja nerijetko koristi založno pravo. Založno pravo daje mogućnost vjerovniku da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti založene stvari ako mu njegova tražbina u novcu ne bude ispunjena o dospijeću. Autor u ovom računovodstvenom praktikumu daje primjere evidentiranja naplate potraživanja uporabom dobrovoljnoga založnog prava (hipoteke) u poslovnim knjigama založnog vjerovnika i založnog dužnika.

1. Ukratko o založnom pravu (hipoteci)
2. Realizacija založnog prava na pokretnini
3. Realizacija založnog prava na poslovnom udjelu
4. Realizacija hipoteke na nekretnini
5. Realizacija hipoteke na nekretnini u slučaju stečaja dužnika
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje prijedlog knjiženja u glavnoj knjizi kupnje i prodaje električne energije iz vlastite proizvodnje te osiguranje plaćanja obveze. Nikako se ne smije netirati kupnja električne energije i prodaja električne energije iz vlastite proizvodnje. Osiguranje plaćanja odnosno davanje jamčevnog pologa trebaju se smatrati izdatcima odnosno povratom njegova primitka.

1. Kupnja i prodaja električne energije
2. Jamčevni polog kao osiguranje plaćanja

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže stvari primljene na dar koje u računovodstvenom smislu mogu imati različita obilježja pa ih se stoga prati i na različitim računima glavne knjige.

1. Uvod
2. Primljene stvari ne iskazuju se kao imovina
3. Primljene stvari iskazuju se kao imovina

Porezni obveznici mogu kod sastavljanja Obrasca JOPPD učiniti pogreške koje mogu ispraviti predajom ispravka izvješća, te dopune izvješća kojima se ispravljaju netočno iskazani podatci i iskazuju ispravni. Pogreške mogu nastati u temeljnim podatcima (ime i prezime, OIB i sl.) te u iskazanim svotama obveznih doprinosa, poreza, neoporezivih svota i sl.

U posljednje vrijeme aktualne su pogreške u Obrascu JOPPD kod obveznika koji su koristili olakšicu neobračunavanja doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih osoba koje na to nisu imale pravo, a za koje se podnosi obrazac ispravka i dopune Obrasca JOPPD.

1. Uvod
2. Ispravak Obrasca JOPPD
3. Dopuna Obrasca JOPPD
4. Kratki prikaz ispravaka i dopuna pogrešaka na izvornom izvješću

Od ulaska RH u EU rad radnika u dvjema državama postao je uobičajen dio tržišta rada u EU-u. Zapošljavanje u dvjema državama postao je standard, pa tako i migracija državljana EU-a na rad u društva RH postaje uobičajena. U slučaju da je EU rezident u sustavu osiguranja države iz koje dolazi na rad u RH, plaćanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada provodi se na specifičan način. O tome pišemo u nastavku.

1. Sklapanje ugovora o radu
2. Određivanje rezidentnosti državljana EU-a
3. Dodjeljivanje OIB-a nerezidentu
4. Socijalno osiguranje državljana EU-a u nepunom radnom vremenu u RH
5. Pravo na osobni odbitak nerezidenta
6. Podmirivanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Porezni obveznici (rezidenti) koji ostvaruju primitke oporezive na način propisan za drugi dohodak, a primili su ih iz inozemstva, trebaju obračunati doprinose za obvezna osiguranja te predujam poreza na dohodak. Jednako tako, hrvatski porezni obveznik treba voditi računa o tome je li riječ o primitku koji je oporezivan u inozemstvu ili je riječ o primitku koji je porezni obveznik ostvario u bruto-svoti izravnom uplatom iz inozemstva, a da pri isplati nije obračunan porez na dohodak. O tome pišemo u nastavku.

1. O čemu treba voditi računa porezni obveznik koji primi drugi dohodak iz inozemstva
2. Podmirivanje doprinosa na drugi dohodak primljen iz inozemstva
3. Obračun poreza na dohodak na drugi dohodak primljen iz inozemstva
4. Kako treba postupiti kada je porez na dohodak podmiren u inozemstvu
5. Umjesto zaključka

Strani studenti koji se školuju u inozemstvu (EU-u, ugovorne zemlje i treće zemlje), ponekad odlučuju odraditi praktičnu nastavu kao dio svoga nastavnog programa u RH. Provedbu praktične prakse omogućavaju im obrtnici, ili društva ili ustanove u RH. Koje su obveze pružatelja prakse za vrijeme praktičnog rada u radno-pravnom smislu (prijava boravka i dr.), plaćanja zdravstvenog osiguranja i doprinosa zbog ozljede na radu te doprinosa za MIO I. i MIO II. te kakav je porezni položaj isplaćenih naknada za rad učenicima i studentima, pročitajte u ovom članku.

1. Obveza / pravo na obavljanje stručne prakse studenata iz inozemstva i pravo na nagradu za vrijeme stručne prakse
2. Razlikovanje stručne prakse od ugovora o radu
3. Uređenje i prijava boravka u RH
4. Zdravstveno osiguranje i osiguranje za ozljede na radu stranih studenata
5. Porezni tretman isplaćenih nagrada studentima iz inozemstva
6. Obračun doprinosa studentima iz inozemstva
7. Pravo na isplatu nagrade učenicima i studentima u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva
8. Vođenje evidencije o studentima
9. Zaključak

Inozemnim uslugama, s motrišta PDV-a, smatraju se usluge koje inozemni porezni obveznici obavljaju hrvatskim poreznim obveznicima ili hrvatski porezni obveznici obavljaju usluge inozemnim poreznim obveznicima. Određivanjem mjesta oporezivanja navedenih usluga određuje se i porezni položaj, odnosno hoće li usluga biti oporeziva u RH, EU-u ili u trećoj zemlji. Osim temeljnog načela oporezivanja inozemnih usluga koje se oporezuju prema primatelju, manji dio usluga oporezuju se prema iznimkama, odnosno prema mjestu gdje je usluga fizički obavljena. Stoga se u nastavku članka objašnjavaju porezne obveze za usluge koje se oporezuju prema temeljnom – općem načelu, a u sljedećim brojevima časopisa RRiF obraditi će se usluge koje se oporezuju prema iznimkama.

1. Uvod
2. Tko se smatra poreznim obveznikom za potrebe obračuna PDV-a na inozemne usluge
3. Određivanje mjesta oporezivanja inozemnih usluga
4. Opće (temeljno) načelo oporezivanja usluga

Budući da nastanak obveze poreza na promet nekretnina i stjecanje prava vlasništva nekretnina u pravilu ne koincidiraju, u članku se, uz pregled sudske prakse i mišljenja Porezne uprave, objašnjava kada, ovisno o vrsti pravnog posla, nastaje obveza poreza na promet nekretnina.

1. Uvod
2. Trenutak nastanka porezne obveze
3. Stjecanje nekretnine na temelju ugovora ili drugoga pravog posla
4. Iznimke u vezi s trenutkom nastanka porezne obveze
5. Stjecanje nekretnine na temelju odluke suda ili drugog tijela
6. Stjecanje nekretnine na temelju zakona
7. Zaključno

U članku su prezentirani osnovni financijski rezultati poslovanja 162.135 poduzetnika iz realnog sektora, s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima, po veličinama poduzetnika i oblicima vlasništva, a na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2024. godinu. Uz to su prikazani i pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika u 2024. godini.

1. Uvod
2. Osnovni financijski rezultati poduzetnika u RH
3. Financijski rezultati poduzetnika u RH po djelatnostima u 2024. godini
4. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske razvrstanih po veličini
5. Financijski rezultati poduzetnika u RH prema oblicima vlasništva
6. Financijski rezultati poduzetnika u RH po županijama
7. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika u RH u 2024. godini
8. Zaključak

Referentna kamatna stopa u drugom polugodištu 2025. godine iznosi 2,15 %, što predstavlja smanjenje od jednoga postotnog poena u odnosu na prošlo polugodište. Tomu je rezultat i smanjenje stopa zateznih kamata od 1. srpnja 2025. godine, i to na najnižu razinu od uvođenja eura kao službene valute u RH.

U ovom članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2025. godine.

1. Visina i način obračuna zateznih kamata
2. Visina ugovornih kamatnih stopa

Iako su transakcijski računi otvoreni u poslovnim bankama još uvijek dominantni instrumenti platnog prometa u poslovanju poduzetnika, sve su češća plaćanja putem tzv. „posebnih“ računa, odnosno onih računa čija je temeljna svrha izvršenje platnih transakcija, a koji ne predstavljaju klasične transakcijske račune otvorene u poslovnim bankama kao što su, primjerice, žiro ili tekući računi. U ovom se članku donosi zakonski okvir obavljanja platnih transakcija putem posebnih računa, skreće se pozornost na njihove važne karakteristike, obrađuje se plaćanje putem odabranih servisa elektroničkog plaćanja te se upozorava na ostale obveze koje pri takvim postupanjima mogu nastati, poput, primjerice, obveze fiskalizacije izdanih računa ili obveze prijave takvih posebnih računa Poreznoj upravi.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Mogućnosti izvršenja plaćanja u RH
3. Posebni računi za izvršenje platnih transakcija s primjerima – međunarodni pružatelji usluga
4. Suvremeni načini izvršenja platnih transakcija s primjerima – domaći pružatelji usluga
5. Plaćanje kriptovalutama
6. Western Union kao primjer plaćanja putem novčanih pošiljaka
7. Zaključak

Prema odredbama važeće Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije1 (dalje: CZU ili Zakonik), carinski postupak provoza jedan je od četiriju posebnih carinskih postupaka. On omogućava kretanje roba između dviju točaka na području Europske unije (tzv. provoz Unije), između zemalja Europske unije i država zajedničkog provoza te između država zajedničkog provoza (zajednički provoz), pri čemu ta roba ne podliježe uvoznim davanjima i mjerama trgovinske politike u mjeri u kojoj se ne zabranjuje ulazak ili izlazak robe na carinsko područje Unije. O tome više u nastavku.

1. Uvod
2. Plan poboljšanja sustava provoza NCTS
3. Novosti u sustavu NCTS Faze 5.
4. Što donosi predstojeći sustav NCTS Faze 6.
5. Tendencije širenja transeuropskoga provoznog sustava prema istoku i jugoistoku Europe
6. Umjesto zaključka

Propisi kojima su uređena pravila u vezi s posebnim uvjetima za vozila kojima se poduzetnici i samostalne djelatnosti koriste za djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta ili prijevoz putnika i tereta za vlastite potrebe zadnjih se godina često mijenjaju. Najnovije izmjene u vezi s posebnim uvjetima odnose se na vozila kojima se obavlja djelatnost autotaksi prijevoza.

S obzirom na to da poduzetnici i samostalne djelatnosti moraju, osim uvjeta određenih propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama i registracija (tehnički pregled) cestovnih motornih vozila, voditi računa i o ispunjavanju posebnih uvjeta, u ovom je članku dan pregled tih posebnih uvjeta koji se, ovisno o vrsti i namjeni vozila, mogu odnositi na izgled, starost, uređaje i opremu te označavanje vozila.

1. Uvod
2. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz
3. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe
4. Potvrda o ispunjavanju posebnih uvjeta za vozila

Aktualni Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca propisuje sadržaj i način vođenja spomenutih evidencija, rokove čuvanja dokumentacije i druga važna pitanja iz materije ovih evidencija.

Što se pak tiče samog čuvanja dokumentacije, nerijetko se pojavljuju pitanja rokova njihova čuvanja, koje ovim člankom nastojimo objediniti.

1. Uvod
2. Temeljni pojmovi
3. Važna pitanja kod rokova čuvanja dokumentacije u području rada
4. Umjesto zaključka

Stečaj kao generalna ovrha koji se provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, učestao je u našoj aktualnoj praksi. Stoga autor u ovome članku daje kratak osvrt na neka statusno-pravna pitanja stečaja i samoga stečajnog postupka.

1. Uvod
2. Neka aktualna pravna pitanja u stečajnom postupku
3. Neka radno-pravna pitanja kod društva u stečaju
4. Zaključak

Neprofitne pravne osobe (neprofitne organizacije) zbog potreba svojeg poslovanja susreću se s ulaznim računima za usluge koje su primile od stranih poreznih obveznika – iz druge zemlje članice ili iz treće zemlje. U RRiF-u br. 5/25. pisali smo o poreznom položaju usluga stranih poreznih obveznika, a u ovom broju objašnjavamo na primjerima kako se računovodstveno evidentiraju nastali poslovni događaji kod neprofitne organizacije koja nije obveznik PDV-a.

1. Uvod
2. Evidentiranje usluga primljenih iz drugih zemalja članica
3. Evidentiranje usluga primljenih iz trećih zemalja
4. Zaključak

Neprofitne organizacije trebaju sastavljati i podnositi financijske izvještaje na razini pravne osobe s uključenim podatcima o poslovanju svih njezinih organizacijskih dijelova. Zakonski zastupnik odgovoran je za ustroj i zakonito vođenje računovodstvenih poslova. U članku se daje prijedlog ispunjenja ovog zahtjeva.

1. Uvod
2. Računovodstveni poslovi
3. Primjer

U svibnju 2025. godine Ministarstvo financija izdalo je novu Uputu za računovodstveno evidentiranje sredstava Europske unije. Uputa je donesena na temelju Pravilnika o korištenju sredstava Europske unije, a namijenjena je subjektima općeg proračuna koji sudjeluju u upravljanju i korištenju EU sredstava, odnosno proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku pročitajte više o novostima u računovodstvenoj evidenciji EU sredstava u skladu s novom Uputom.

1. Uvod
2. EU sredstva i odrednice koje utječu na pravila računovodstvenih evidencija
3. Temeljno načelo i sažetak pravila za računovodstvene evidencije EU sredstava
4. Eliminacije u konsolidaciji financijskih izvještaja općeg proračuna i neutralizacija EU tijekova

U sustavu javne nabave dopuštena su i neka izuzeća od primjene temeljnog zakona kojim je on uređen. Izuzeća od primjene tog zakona naručitelji trebaju primjenjivati samo ako su sigurni da su ispunjeni svi propisani uvjeti za njihovu primjenu. U slučaju pogrešne ocjene i utvrđivanja uvjeta za izuzeće, naručitelji se izlažu mogućoj prekršajnoj odgovornosti. O nekim iznimkama riječ je u ovom članku, uz prezentiranje primjera iz prakse.

1. Uvodni dio
2. Primjeri iz prakse
3. Zaključno

U srpnju 2025. godine usvojene su Izmjene i dopune Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. O razlozima donošenja i ključnim novostima koje donose izmjene Zakona, autor donosi više u nastavku.

1. Uvod
2. Novosti koje donose izmjene Zakona
3. Zaključno

1. Inflacija
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u hrvatskoj za svibanj 2025. godine