Računovodstvo, revizija i financije 9/2025

Izdavanje računa građanima – krajnjim potrošačima doživjet će značajne izmjene od 1. siječnja 2026. godine. Od tog datuma obvezi fiskalizacije podlijegat će svi računi koje izdaju obveznici fiskalizacije računa neovisno o tome na koji način su naplaćeni, osim ako je riječ o prometima ostvarenim u djelatnostima koje su izuzete od fiskalizacije računa. Kako bi se obveznici fiskalizacije računa što bolje i na vrijeme pripremili za nove obveze, u ovom članku dajemo pregled njihovih obveza i objašnjenja u vezi s nekim poslovnim situacijama.

1. Uvod
2. Fiskalizacija 1.0 – obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji
3. Preduvjeti za provedbu fiskalizacije računa
4. Posebnosti u provedbi fiskalizacije računa od 1. siječnja 2026. godine
5. Zaključak

U ovom članku autorica daje pregled ključnih informacija u vezi s uvođenjem obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizacije računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government) na temelju Zakona o fiskalizaciji. Navedena će se obveza primjenjivati na eRačune za tuzemne transakcije od 1. siječnja 2026. godine, uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Ključne novosti Zakona u vezi s eRačunom
3. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
4. Posljedice uvođenja obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje operativnih (poslovnih najmova) kod najmoprimaca koji su obveznici primjene MSFI-ja 16 – Najmovi, a koji se u poslovnim knjigama najmoprimaca iskazuju kao imovina odnosno pravo korištenja imovine u operativnom (poslovnom) najmu i dugoročna obveza iz operativnog (poslovnog) najma. Uz to, daje primjere izračuna sadašnje vrijednosti obveza i imovine koja se uzima u operativni (poslovni) najam te amortizacije te imovine na primjerima poslovnog najma poslovnog prostora i operativnog leasinga osobnog vozila. Pravila priznavanja iz MSFI-ja 16 ne odnose se na kratkoročne najmove te na najmove kod kojih je imovina koja je predmet najma male vrijednosti.

1. Uvod
2. Definiranje i utvrđivanje ugovora o najmu
3. Razdoblje najma
4. Računovodstveno praćenje operativnih najmova
5. Ponovna procjena obveza po osnovi najma
6. Porezno motrište najmova iz MSFI-ja 16
7. Primjeri računovodstvenog praćenja ugovora o operativnom (poslovnom) najmu kod najmoprimca
8. Modifikacije ugovora o najmu
9. Objavljivanje informacija o najmovima u bilješkama

Proizvođač odabire sustav obračuna proizvodnje ovisno o tome što proizvodi i za koga. Obračun proizvodnje po radnom nalogu ubraja se u tradicionalne sustave obračuna koji se koristi kada je unaprijed poznato što se proizvodi, u kojoj količini i za koga. Najčešće je riječ o proizvodnji po narudžbi. O posebnostima ovog načina obračuna proizvodnje pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Radni nalog i praćenje troškova
3. Posebnosti praćenja neizravnih troškova proizvodnje
4. Računovodstveno praćenje proizvodnje po radnom nalogu
5. Iskazivanje podataka o proizvodnji u računu dobitka i gubitka
6. Zaključak

Autotaksi djelatnost jedna je vrsta djelatnosti javnog prijevoza putnika čije je obavljanje uređeno Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu i njegovim provedbenim propisima. Vozila kojima se obavlja autotaksi djelatnost su osobni automobili kategorije M1, a na poduzetnike koji obavljaju tu djelatnost ne primjenjuju se ograničenja u vezi s priznavanjem pretporeza i priznavanja troška kao kod većine drugih.

Autor u nastavku članka obrazlaže uvjete koje poduzetnici moraju ispuniti za obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoza te računovodstvene i porezne specifičnosti obavljanja te djelatnosti.

1. Uvod
2. Uvjeti za obavljanje autotaksi prijevoza
3. Računovodstveni i porezni položaj nabave i uporabe vozila za obavljanja autotaksi djelatnosti
4. Porezni položaj pružanja usluge autotaksi prijevoza
5. Računovodstvene i porezne posebnosti obavljanja autotaksi djelatnosti putem elektroničkih aplikacija
6. Zaključak

Kibernetička sigurnost (engl. cyber security) više nije isključivo u djelokrugu IT stručnjaka, ona je u današnjici odgovornost cijele organizacije, osobito odjela koji upravljaju najosjetljivijim podatcima. Djelatnici zaposleni u računovodstvenim odjelima imaju pristup osjetljivim i povjerljivim podatcima pa su često ključne osobe kad su u pitanju pokušaji prijevara i računalnih napada. Jedan trenutak nepažnje može dovesti do velikih financijskih i pravnih problema, ali ta nepažnja može se spriječiti osnovnim pravilima sigurnog ponašanja.

U članku se obrazlažu dijelovi Nacionalne taksonomije kibernetičkih incidenata koju je izdalo Središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost (Sigurnosno-obavještajna agencija – SOA) s kojima djelatnici računovodstva i financija trebaju biti upoznati, odnosno gdje mogu svojim aktivnostima spriječiti ili omogućiti napad. Osim toga, autor u članku navodi na koji način se mogu minimizirati rizici, naglašava organizacijske mjere te navodi pojedine tehničke mjere za povećanje kibernetičke sigurnosti.

1. Načela kibernetičke sigurnosti
2. Vektori napada – način na koji napadač ostvaruje pristup
3. Rizici i vrste napada
4. Kako minimizirati rizike i zaštiti se
5. ChatGPT i rizici korištenja
6. Državne potpore za ulaganje u kibernetičku sigurnost
7. Zaključak

U ovoj rubrici daju se odgovori na aktualna pitanja iz poslovne prakse iz područja računovodstva, poreza na dobitak, poreza na dodanu vrijednost, radnog i socijalnog prava te ovršnog prava, poslovnih financija i poslovanja neprofitnih organizacija. Neki odgovori koji su dani imaju i više mogućih rješenja koji se mogu primijeniti ovisno o zakonskoj regulativi i propisanim uvjetima. Nadamo se da će dani odgovori i objašnjenja čitateljima biti od uporabne vrijednosti u poslovnoj praksi.

• APA u nautičkom turizmu knjiži se kao prolazna stavka
• Računovodstveno motrište otpisa obveze
• Porezni položaj rashodovanja dugotrajne imovine koja je prethodno vrijednosno usklađena
• Prodaja nekretnine poreznom obvezniku koja je korištena više od dvije godine i roh-bau nekretnine
• Istodobna prijava u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u RH i Republici Njemačkoj
• Koje su najvažnije obveze trgovačkog društva prema regulatoru u slučaju odluke o izdavanju obveznica?
• Samo ako neprofitna organizacija obavlja gospodarsku djelatnost i narušava tržišnu utakmicu, postaje obveznikom poreza na dobitak za tu i slične vrste djelatnosti
• Zapljena po pristanku dužnika (tzv. administrativna zabrana) je isprava po kojoj poslodavac mora postupati kada ju zaprimi

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje prijedlog knjiženja prodaje robe u komisiji te davanje donacije. Kod komisijske prodaje bilančna imovinska stavka nije roba koja je predmet ugovornog odnosa, već se ona obvezno prati izvanbilančno. Iako se primi račun na ime proračunske osobe za uslugu koja se donira, mora se iskazati obveza i rashod za danu donaciju.

1. Komisijska prodaja
2. Dana donacija

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se primljeni dar u stranoj gotovini i ispravak vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine. Neprofitna organizacija može primiti dar u stranoj gotovini uz moguća postupanja koja nameću propisi koji uređuju poslovanje gotovinom. Iako se ispravak vrijednosti obračunava na istovrstan način za svu dugotrajnu nefinancijsku imovini, za onaj dio koji se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je nabavljena do zaključno s 2007. godinom, mora se zadužiti račun izvora vlasništva, a ne račun rashoda.

1. Primljena na dar strana gotovina
2. Ispravak vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine

Kada poslodavci imaju financijskih problema te radnicima ne isplate plaću, obvezni su sa zadnjim danom u mjesecu obračunati plaću te radniku uručiti obračune iz kojih je vidljivo koliko mu je bio dužan isplatiti. Poslodavac daje radniku dva obračuna sa zadnjim danom u mjesecu kada je plaća dospjela.

1. Uvod
2. Obračun plaće radnicima kojima nije isplaćena plaća ili naknada plaće
3. Iskazivanje neisplaćene plaće u Obrascu JOPPD
4. Iskazivanje isplate neisplaćene plaće u Obrascu JOPPD

U praksi je česta zabuna između dvaju pojma radnika koji rade na izdvojenome radnom mjestu i radnika koji rade na daljinu. Zabuna nastaje kod mogućnosti isplate neoporezivih primitaka utvrđivanja prava i (ne)oporezivosti primitka za rad od kuće i dr.. O tome pišemo u nastavku.

1. Razlika između rada na izdvojenome radnome mjestu od kuće i rada na daljinu
2. Zašto radnik na daljinu ne može ostvariti pravo na neoporezivu naknadu za rad od kuće
3. Pravo radnika i neoporeziva isplata paušalne naknade za rad od kuće
4. Vjerodostojna isprava na temelju koje će se isplatiti paušalna naknada za rad od kuće
5. Međusobno (ne)isključivanje paušalne naknade za rad od kuće i prijevoza na posao i s posla
6. Isplata paušalne naknade za rad od kuće radniku koji radi na daljinu
7. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o poreznom položaju inozemnih usluga koje se oporezuju prema temeljnom načelu B2B i načelu B2C, a koja uređuje čl. l7. Zakona o PDV-u. Međutim, iznimke u oporezivanju propisuju drugi članci Zakona o PDV-u, među kojima je i usluga prijevoza dobara. Ipak, kada je riječ o prijevozu između poreznih obveznika, i to između obveznika u RH i EU-u ili trećih zemalja, primjenjuje se načelo B2B. Prijevoz dobara fizičkim osobama izvan EU-a oporeziv je razmjerno prijeđenim kilometrima, a u EU-u se oporezuje prema mjestu početka prijevoza. Nadalje, u skladu s propisima o PDV-u, porezni položaj usluge prijevoza dobara značajno se razlikuje od usluge prijevoza putnika. Tako se usluga prijevoza putnika, u pravilu, oporezuje prema mjestu gdje se obavlja prijevoz, odnosno razmjerno prijeđenim udaljenostima, o čemu ćemo pisati u sljedećem broju časopisa RRiF.

U nastavku članka može se pročitati o poreznom položaju usluga prijevoza dobara u tuzemstvu, u zemljama članicama EU-a ili trećim zemljama, međunarodnom zračnom prijevozu, prijevozu pri izvozu, uvozu, posredovanju pri navedenim uslugama i dr. kada ih obavljaju tuzemni porezni obveznici inozemnim obveznicima i obratno.

1. Uvod
2. Moguće porezne situacije kod usluga prijevoza dobara
3. Porezni položaj usluge prijevoza dobara koju obavlja hrvatski porezni obveznik
4. Porezni položaj prijevoza dobara kada uslugu obavlja strani porezni obveznik
5. Oporezivanje usluge prijevoza pri izvozu dobara
6. Usluga prijevoza pri uvozu dobara i provoza kroz RH
7. Posredovanje pri prijevozu dobara

U praksi imamo problem što se propis o trgovini uzima kao porezno pravilo da se roba ne smije prodavati ispod nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost (dalje PDV). Imamo i kažnjenog trgovca (Tommy) koji je kumulirajući popuste za određenu skupinu kupaca (umirovljenici) ušao u „nepošteno trgovanje jer je roba prodana ispod nabavne vrijednosti s PDV-om, za što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla prekršajnu kaznu od 215.000,00 €.

Može li se prodati roba ispod nabavne cijene i je li pri tome Državni proračun zakinut za manji PDV? Više o tome u nastavku članka.

1. Određuju li propisi o trgovini postupanje s PDV-om?
2. Što je sporno u Zakonu o trgovini?
3. PDV mora biti neutralan u transakcijama kupnje i prodaje između poduzetnika
4. Model koncentričnog kruga prodaje i kupnje
5. PDV je porez na krajnju potrošnju
6. Model odvojene nabave i prodaje – pretpostavka pogrešnog pristupa
7. Vlastita potrošnja i izuzimanje
8. Zaključak

Učenici strukovnih škola obvezni su odraditi praktičnu nastavu kao dio nastavnog programa. Provedbu prakse omogućavaju im obrtnici, ili društva ili ustanove. Više o obvezama pružatelja prakse za vrijeme praktičnog rada i poreznom tretmanu isplaćenih naknada za rad učenicima pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Pravo na nagradu učenicima za zanimanja vezanih obrta
3. Pravo na nagradu učenicima ostalih strukovnih škola (osim vezanih obrta)
4. Pravo na isplatu nagrade učenicima i studentima u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva
5. Utječe li primitak učenika / studenta na priznavanje osobnog odbitka roditelju
6. Zdravstvena zaštita učenika za vrijeme prakse
7. Vođenje evidencije o učenicima i studentima
8. Kaznene odredbe u slučaju neisplate novčanih nagrada
9. Umjesto zaključka

Obnova postupka kao izvanredni pravni lijek omogućava stranci u poreznom postupku ponavljanje postupka okončanoga rješenjem protiv kojeg više ne postoji mogućnost ulaganja redovitoga pravnog lijeka (žalbe). Opis i najvažnije karakteristike tog postupka donose se u nastavku članka.

1. Uvod
2. Razlozi i rokovi za obnovu postupka prema ZUP-u
3. Razlozi i rokovi za obnovu postupka prema ZPPN-u
4. Umjesto zaključka

Zakonski obveznici revizije trebaju do kraja rujna 2025. godine donijeti odluku o odabiru revizora za 2025. godinu na temelju podataka iz financijskih izvještaja za 2024. godine. Međutim, 2025. godina prijelazna je godina, gdje se „lome“ odredbe izmijenjenog Zakona o reviziji iz 2024. godine, prema kojemu se za revizije financijskih izvještaja za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2026. revizora treba imenovati najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi 2026., tj. u 2025. godini. Osim toga, ako je riječ o početnom angažmanu za financijske izvještaje nakon 1. siječnja 2026. godine, revizija se ugovara na dvije godine. Više o svemu pišemo u nastavku članka.

1. Propisi koji uređuju obveznike revizije i način provedbe revizije financijskih izvještaja
2. Obveznici revizije financijskih izvješća za 2025. godinu prema Zakonu o računovodstvu
3. Imenovanja revizora i ugovaranja revizije
4. Mišljenje revizora
5. Obveza revizije prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
6. Obveza revizije prema Zakonu o vodnim uslugama
7. Primjeri utvrđivanja obveznika revizije prema Zakonu o računovodstvu i ugovaranje revizije prema Zakonu o reviziji
8. Zaključak

1. Norma o izvještavanju o održivosti ublažena za mala poduzeća
2. EK predložio proračun, planira i nove izvore njegova financiranja
3. EK razgovara sa socijalnim partnerima o radu na daljinu
4. EK poskupljuje naknade za odobrenje putovanja u EU
5. Krenule konzultacije o prvom EU-ovu planu za priuštivo stanovanje
6. EU nema dovoljno metalnog otpada, uvodi praćenje uvoza i izvoza
7. Poduzećima dostupan kodeks prakse za umjetnu inteligenciju

Današnje poslovno okruženje obilježeno je brzim tehnološkim promjenama, globalizacijom, nestabilnošću cijena nabavnih materijala te sve zahtjevnijim očekivanjima tržišta. U takvim okolnostima poduzeća neprestano tragaju za načinima unaprjeđenja poslovnih procesa, povećanja učinkovitosti i ostvarivanja održive konkurentske prednosti. Stoga kontroling, uz primjenu modela Balanced Scorecard (BSC), postaje neizostavnim alatom u operativnom i strateškom upravljanju, osobito u složenim proizvodnim sustavima. Ovim se člankom objašnjava uloga kontrolinga u proizvodnoj djelatnosti uz prikaz primjene modela BSC na primjeru brodograđevnog sustava.

1. Uloga kontrolinga u proizvodnoj djelatnosti
2. Primjena modela BSC u proizvodnoj djelatnosti
3. Primjer modela BSC u brodograđevnom sustavu
4. Zaključak

Planiranje operativnih troškova temelj je održivog i stabilnog poslovanja svakog poduzetnika, bez obzira na njegovu veličinu ili djelatnost. Ipak, praksa pokazuje da mali i srednji poduzetnici često doživljavaju budžet kao birokratsku obvezu, a ne kao alat koji im može pomoći u donošenju odluka, pravodobnom reagiranju na tržišne promjene i osiguravanju financijske otpornosti. U ovom se članku obrađuje praktičan pristup izradi realnoga operativnog budžeta kroz primjer malog poduzetnika s deset zaposlenih.

1. Uvod
2. Zašto je analiza operativnih troškova toliko važna
3. Definicija i klasifikacija operativnih troškova
4. Primjer izrade budžeta – osnovni scenarij
5. Izrada fleksibilnog budžeta – razrada scenarija
6. Praktični primjeri odstupanja
7. Strategije optimizacije OPEX-a
8. Master i novčani budžet – likvidnost i novčani tok
9. Zaključne napomene

U Republici Hrvatskoj i dalje postoji devizni sustav čija je pretpostavka odnos deviznog rezidenta i deviznog nerezidenta bez obzira na valutu prema kojoj se on ugovara i/ili izvršava. Iako ne postoje ograničenja u samom deviznom poslovanju, za devizne rezidente postoje obveze koje iz njega proizlaze. Presjek hrvatskoga deviznog sustava je tema ovog članka.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Devizna rezidentnost i strana sredstva plaćanja
4. Vrste deviznih poslova
5. Poslovanje stranom gotovinom
6. Obvezna izvještavanja HNB-a o deviznom poslovanju
7. Nadzorne knjige
8. Zaključak

U gospodarskoj praksi, posebice u uvjetima niske likvidnosti, mnogi obrtnici uzimaju zajmove za financiranje poslovanja. Osim toga, nije rijetkost da koriste višak sredstava za davanje zajmova drugim osobama. Autor u ovom članku obrazlaže porezni tretman kamata ovisno o tome odobrava li ili prima zajam obrtnik koji vodi poslovne knjige i plaća porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga. Prikazuje se i usporedba poreznog opterećenja odobravanja zajmova iz obrta u odnosu na zajam koji odobrava fizička osoba – obrtnik u „privatnom“ aranžmanu.

1. Uvodne napomene
2. Porezni položaj izdataka za kamate na primljene zajmove
3. Porezni položaj primitaka od kamata na dane zajmove
4. Usporedba oporezivanja kamata u okviru dohotka od samostalne djelatnosti u odnosu na dohodak od kapitala

U ovome se članku razmatraju neka za aktualnu praksu značajna pitanja koja daje novodoneseni zakon, koji uređuje stjecanje udjela u kapitalu u ime RH, raspolaganje udjelima u kapitalu i osnivačkim pravima RH u pravnim osobama u vlasništvu RH i dr.

Dakako, riječ je o novom propisu koji se naziva Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji donosi određene novosti u ovo dinamično područje.

Stoga se u ovome članku sažeto razmatraju samo neka za aktualnu praksu važna pitanja, a ne i sve odredbe ovog Zakona.

1. Uvod
2. Što nam donosi novi zakon
3. Vlasništvo u trgovačkim društvima i prevladavajući utjecaj
4. Ustroj trgovačkih društava u vlasništvu RH
5. Neke obveze društva
6. Korporativno upravljanje

Izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu nastavlja se usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Namjera zakonskih izmjena bila je omogućiti građanima pristup i upravljanje redovitim primanjima uz što manje troškova takva postupanja. U ovom se članku donose najvažnije izmjene prethodno spomenutog Zakona, uz naznake njihovih implikacija na zaračunavanje bankarskih naknada potrošačima.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Naknade koje kreditne institucije više neće smjeti naplaćivati potrošačima
3. Postupak otvaranja računa za plaćanje koji sadržava paket besplatnih usluga i prestanak okolnosti vezanih za takav račun
4. Najvažnije izmjene u vezi s računima za plaćanje kod osjetljivih skupina
5. Zabrana naplate naknade za uslugu podizanja gotova novca s bankomata druge kreditne institucije tijekom jednog mjeseca
6. Zaključak

Statusne promjene i pravni poslovi kojima se prenosi poduzeće mogu imati veliki učinak na pravni položaj radnika zaposlenih u pravnom subjektu koje je zahvaćeno takvim promjenama. Naime, radnici često prestaju biti u radnom odnosu u subjektu koji prenosi poduzeće i/ili poslovanje (prenositelj) te zasnivaju radni odnos u subjektu na koji su poduzeće ili poslovanje preneseni (preuzimatelj). Autorica u članku iznosi pretpostavke koje moraju biti ispunjene za prijenos ugovora o radu na novog poslodavca i prava koja radnik ima u slučaju prijenosa ugovora o radu.

1. Općenito o prijenosu ugovora o radu
2. Pretpostavke za prijenos ugovora o radu na novog poslodavca
3. Pravni učinak prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca
4. Obavješćivanje o prijenosu ugovora o radu
5. U kojim slučajevima ne dolazi do prijenosa ugovora o radu
6. Može li se radnik protiviti prijenosu ugovora o radu
7. Prenošenje ugovora o radu stranih radnika

Autor u ovome članku obrađuje institut pobijanja pravnih radnji dužnika, i to ne općenito, nego specifično, s obzirom na vremensku odrednicu, dakle s obzirom na to kada nastaje obveza, kada ona dospijeva te s obzirom na to kada dužnik poduzima radnje na štetu vjerovnika.

Predmet su ovog članka dva pitanja kod pobijanja dužnikovih pravnih radnji izvan stečaja i općenito u obveznom pravu (nastanak obveze i dospijeće). Razmatra se pitanje kako trenutak poduzimanja pravne radnje dužnika na štetu vjerovnikova utječe na mogućnost pobijanja te radnje.

U ovom se članku iznose i objašnjavaju različita stajališta i različite posljedice koje se nadovezuju na svakoga od njih.

1. Uvod
2. Nastanak obveze i dospijeće obveze te paulijanska tužba
3. Imperativi povezani s načelom savjesnosti i poštenja
4. Svrha i narav instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji te način interpretacijskog pristupa
5. Apsurdnost stajališta o dopuštenosti pobijanja dužnikovih radnji prije nastanka obveze, a ne i nakon nastanka obveze, a prije dospijeća
6. Nastanak obveza prema općim pravilima ZOO-a
7. Dospijeće u obveznom pravu
8. Umjesto zaključka

U prošlom broju ovog časopisa pisali smo o računovodstvu trgovačkog društva u stečaju i o nekim pravnim pitanjima stečaja društva (razlozi, otvaranje, subjekti stečajnog postupka i dr.).

U ovom broju nastavljamo s obradom ove važne i aktualne tematike, iznoseći sažeti prikaz nekih važnih obveza uprave trgovačkog društva nad kojim je pokrenut stečaj.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. O položaju uprave društva
4. Kako odgovara uprava društva u stečaju

Profesionalnim propustom smatra se niz okolnosti u kojima gospodarski subjekt može počiniti povredu zbog koje mu se može izreći sankcija isključenja iz postupka javne nabave. Naručitelj ga može dokumentacijom o nabavi propisati kao jednu od fakultativnih osnova za isključenje.

U ovom se članku razmatra profesionalni propust kao fakultativna osnova za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave uz pregled odgovarajuće prakse odgovarajućih tijela.

1. Uvod
2. Definicija profesionalnog propusta
3. Obrazac ESPD i profesionalni propust
4. Načini dokazivanja profesionalnog propusta
5. Profesionalni propust kao posljedica neprofesionalnog postupanja gospodarskog subjekta
6. Narušavanja prava tržišnog natjecanja kao profesionalni propust
7. Nedopuštena komunikacija gospodarskog subjekta i naručitelja kao profesionalni propust
8. Mjere „samokorigiranja“ u slučaju postojanja profesionalnog propusta
9. Obvezatnost traženja dokaza o poduzetim mjerama „samokorigiranja“
10. Razdoblje isključenja – dotični događaj
11. Zaključno

Dionici javnog područja su i državni i javni službenici i namještenici. Za one koji pripadaju javnim službama jedan od izvora radnog prava je i Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama.

U članku se daje sažetak odredaba Temeljnoga kolektivnog u javnim službama koji je povezan s materijalnim pravima tih osoba. U časopisu RRiF br. 8/25. pisano je o plaćama u javnim službama.

1. Plaće u javnom području
2. Školstvo
3. Sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru
4. Zdravstvo
5. Upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a, europodručja i u Hrvatskoj u srpnju 2025. godine
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u prvom polugodištu 2025. godine
4. Indeksi poljoprivredne proizvodnje Hrvatske u 2024.godini
5. Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2024. godini – privremeni podatci
6. Cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2025. godine u Hrvatskoj
7. Cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2025. godine u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja
8. Građevinarstvo RH i EU-a
9. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
10. Turizam
11. Trgovina na malo RH i EU-a
12. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj u lipnju 2025. godine
13. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u srpnju 2025. godine