Računovodstvo, revizija i financije 1/2026

Računom se dokazuje nastali poslovni događaj, ali on je i vjerodostojna isprava za knjiženje. Od 1. siječnja 2026. godine stupanjem na snagu odredaba Zakona o fiskalizaciji mijenjaju se pravila u vezi s izdavanjem računa odnosno eRačuna. O tome tko, kada i kako treba izdati račun odnosno eRačun te kako se provjerava njegova ispravnost prije knjiženja u poslovnim knjigama, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izdavanje računa u krajnjoj potrošnji
3. Izdavanje računa prema drugim poreznim obveznicima
4. Zaprimanje i odbijanje eRačuna
5. Likvidatura računa i eRačuna
6. Čuvanje računa i eRačuna
7. Zaključak

Jedna od najvažnijih novosti u Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koje su stupile na snagu 1. siječnja 2026. godine je pomicanje roka predaje propisanih obrazaca – prijava s 20. u mjesecu za prethodni mjesec, i to na kraj mjeseca kada dospijeva i obveza plaćanja PDV-a, što se nije promijenilo. Ukida se i predaja nekih obrazaca te obveza vođenja posebne evidencije o primljenim računima – Obrazac U-RA, a sve je povezano s uvođenjem Fiskalizacije 2.0 te administrativnim rasterećenjem, kako ga tumači Porezna uprava.

Također se očekuje i objava izmjena Pravilnika o PDV-u u kojemu će se detaljnije objasniti odredbe u vezi s navedenim Izmjenama Zakona o PDV-u, a o čemu ćemo pisati u sljedećem broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Novi rok predaje prijave PDV-a i propisanih obrazaca
3. Ukida se obveza vođenja nekih poreznih evidencija, izvješća i prijava
4. Odredbe o računima
5. Ostale izmjene
6. Koje se promjene očekuju u izmjenama Pravilnika o PDV-u
7. Zaključak

U Narodnim novinama br. 151/25. od 15. prosinca 2025. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona. Njegove izmjene dijelom su vezane za provedbu projekta Fiskalizacija 2.0, a dijelom je riječ o ostalim pitanjima koja su u nadležnosti ovog Zakona.

Upravo zbog novosti koje donosi fiskalizacija ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, osim odredaba o razmjeni podataka s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s lokalnim porezima i porezima na dohodak koje stupaju na snagu 1. siječnja 2027. godine. Detaljnije o svim bitnim izmjenama pišemo u ovom članku.

1. Ukidanje obveze sastavljanja i podnošenja Obrasca OPZ-STAT-1
2. Izuzeća od obveze izdavanja računa
3. Pristup podatcima i prekršajne kazne
4. Izricanje upravnih mjera
5. Obveza čuvanja porezne tajne

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit objavljen je Nar. nov., br. 151/25. i stupio je na snagu 1. siječnja 2026. godine. Ove izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit primjenjivat će se kod prijave poreza na dobitak za 2026. godinu odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2026. godine i nadalje. U nastavku izdvajamo najvažnije.

1. Porezni obveznik (čl. 2., st. 8. i 9. Zakona)
2. Dodatno smanjenje porezne osnovice (čl. 6., st. 1., t. 6. Zakona)
3. Darovanja za zdravstvene potrebe (čl. 7., st. 9. Zakona)
4. Transferne cijene (čl. 13., st. 3. i čl. 14.a, st. 1. Zakona)
5. Stečaj (čl. 18., st. 6. Zakona)
6. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu (čl. 30. Zakona)
7. Obveza obračunavanja i plaćanja poreza (čl. 32. Zakona)
8. Poslovne knjige i financijskih izvješća (čl. 33., st. 2. Zakona)
9. Ostale izmjene i dopune Zakona

Dana 23. prosinca 2025. godine stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (Nar. nov., br. 151/25.), a primjenjuju se u postupku podnošenja prijava ovog dopunskog poreza za 2024. godinu i nadalje. Svrha ovih promjena jest usklađenje Zakona s modelom pravila Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a) i Pravilima sigurne luke za utvrđivanje tuzemnog dopunskog poreza, čime bi se trebala olakšati njegova primjena.

1. Uvod
2. Najvažnije izmjene i dopune zakona
3. Nove prekršajne odredbe (čl. 52. Zakona)
4. Prijelazne i završne odredbe

Od 1. siječnja 2026. stupa na snagu novi Pravilnik s izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (dalje: Pravilnik). U razdoblju od 3. do 17. prosinca 2025. godine Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak nalazio se na portalu za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanje). U njemu je propisano uvećanje primitaka za rad učenika i studenata na školovanju putem učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak i nove oznake socijalnih potpora u Prilogu 6. Obrasca JOPPD. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Povećanje neoporezivog iznosa primitka učenika i studenata
2. Nove oznake socijalnih potpora za izvješćivanje u Obrascu JOPPD

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu objavljen je u Nar. nov., br. 151/25. od 15. prosinca 2025., a stupio je na snagu 31. prosinca 2025. godine. Ovaj Zakon, uz prijenos tzv. Direktive Stop the clock u nacionalno zakonodavstvo, uređuje i pojedina pitanja od nacionalnog značenja. U nastavku se daje pregled ključnih novosti koje donose ove izmjene.

1. Uvod
2. Direktiva Stop the clock
3. Ostale izmjene
4. Kratki osvrt na buduće izmjene

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, objavljenim u Nar. nov., br. 151/25. od 15. prosinca 2025. godine, u najvećoj su mjeri izmijenjene i dodatno razrađene odredbe koje se odnose na sustav stalnoga stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora. Istodobno se preciziraju pravila u vezi s ugovaranjem zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa i odredbe kojima se uređuje obveza osnivanja revizijskog odbora. U nastavku članka objašnjavaju se najznačajnije izmjene.

1. Stalno stručno usavršavanje
2. Stalno stručno usavršavanje u području obavljanja provjere izvještaja o održivosti
3. Ugovaranje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa
4. Revizijski odbor
5. Ostale izmjene
6. Zaključne riječi

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje promjena računovodstvenih procjena u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 3 i MRS-a 8. Navedene se promjene provode ako su nastupile promijenjene okolnosti na kojima se temeljila procjena, neovisno o tome je li riječ o novim informacijama koje su do toga dovele ili o većem iskustvu poduzetnika. Navedene procjene uključuju, primjerice, procjene sadašnjih vrijednosti koje se odnose na potraživanja od kupaca, zalihe te procjene koje se odnose na vijek trajanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, a iskazuju se kao prihod ili rashod tekućeg razdoblja.

1. Definiranje računovodstvenih procjena
2. Razlučivanje računovodstvenih procjena i računovodstvenih politika
3. Iskazivanje učinaka promjene računovodstvenih procjena
4. Procjena vijeka trajanja dugotrajne materijalne imovine
5. Procjena vijeka trajanja dugotrajne nematerijalne imovine
6. Procjena vrijednosti zaliha
7. Procjena sumnjivih i spornih potraživanja
8. Procjena obveza na temelju jamstva
9. Zaključak

Javni bilježnici su osobe od javnog povjerenja koji djeluju kao neutralne i stručne osobe s temeljnim ciljem osiguravanja pravne sigurnosti u pravnim poslovima. Od sastavljanja i ovjeravanja javnobilježničkih isprava, preko vođenja ostavinskih postupaka pa sve do obavljanja poslova po nalogu suda, oni služe kao potpora i instrument provedbe odredaba normativnih okvira gotovo svih područja poslovnog, ali i privatnog djelovanja. Ovim se člankom predstavlja normativni okvir obavljanja javnobilježničke službe, objašnjava se njihov računovodstveni i porezni položaj te se daju primjeri najčešćih poslovnih događaja koji nastaju u poslovanju javnih bilježnika, obveznika poreza na dobitak.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Računovodstveno i porezno motrište javnih bilježnika, obveznika poreza na dobitak
3. Računovodstveno praćenje poslovanja javnog bilježnika s primjerima
4. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju predlošci knjiženja u vezi s utvrđenim popisnim razlikama, otpisom nenaplativih potraživanja, otpisom obveza i ispravcima pogrešnih knjiženja iz prethodnih razdoblja. Postupanja propisuje provedbeni računovodstveni propis. O popisu je pisano u proračunskom prilogu časopisu RRiF br. 12/25.

1. Popisne razlike
2. Otpis nenaplativih potraživanja i obveza
3. Ispravci pogrešno evidentiranih poslovnih događaja iz prijašnjih godina

Organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo ponekad su i obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Pri tome ga mogu, osim prema zaračunanim naknadama u određenim okolnostima, plaćati i prema naplaćenim naknadama jer knjiže i poslovne odnose koji su povezani s primljenim računima na kojima je istaknut PDV. Ako su računi za primljene isporuke odnosno usluge izdani u obračunskom razdoblju koje slijede godinu u kojoj su te isporuke stvarno obavljene, ponekad se ulazno istaknuti PDV može priznati pretporezom u godini u kojoj je isporuka primljena. Odgovarajuća knjiženja moraju pratiti ove situacije.

1. Pretporez koji se ne priznaje u n-toj godini iako je povezan s rashodima za tu godinu
2. PDV između obračunskih razdoblja
3. PDV između obračunskih razdoblja (primjer zakupnine i ulaganja u zakupljeni prostor)

Ako je plaća radnika ugovorena kao točno određena mjesečna svota plaće (tzv. fiksna plaća), poslodavac je svaki mjesec obvezan isplatiti radniku ugovorenu svotu plaće, neovisno o odrađenome mjesečnom fondu sati. Ako se plaća ugovara po satu rada, točna svota plaće za svaki pojedini mjesec ovisi o odrađenome mjesečnom fondu sati. S obzirom na to da ZR ne propisuje mjesečni fond sati, mjesečni fond sati izračunava se ovisno o konkretnom rasporedu radnog vremena radnika.

1. Uvod
2. Definicija radnog vremena
3. Trajanje radnog vremena
4. Raspored radnog vremena
5. Evidencija radnog vremena
6. Određivanje i obračun plaće
7. Blagdani i neradni dani
8. Primjeri obračuna plaća koja je ugovorena po satu ili prema bodovima
9. Zaključak

Minimalna plaća predstavlja zakonski utvrđenu najnižu mjesečnu svotu bruto-plaće koju poslodavac mora isplatiti radniku za obavljeni rad u punom radnom vremenu. Ovaj institut ima ključnu ulogu u zaštiti prava radnika i osiguravanju dostojanstvenih uvjeta rada. U 2026. godini minimalna bruto-plaća u Hrvatskoj iznosi 1.050,00 € mjesečno. Nova svota minimalne plaće primjenjuje se na rad odrađen tijekom siječnja 2026. godine, pri čemu se isplata te plaće obično realizira u veljači iste godine. Obveza primjene minimalne plaće odnosi se na sve poslodavce u Republici Hrvatskoj, bez obzira na djelatnost ili veličinu poduzeća. U nastavku donosimo detaljne informacije o primjeni minimalne plaće, obvezama poslodavaca te pravima radnika u vezi s ovim važnim institutom radnog prava.

1. Obračun minimalne plaće u 2026. godini
2. U kojem slučaju minimalna plaća može biti manja od 1.050,00 €
3. Utvrđivanje minimalne plaće za nepuno radno vrijeme i za rad kraći od mjesec dana
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
5. Zaključak

Za sve kalendarske dane koje je radnik prijavljen na obvezna osiguranja kod poslodavca, obveza je poslodavca obračunati doprinose bez obzira na to ostvaruje li radnik pravo na isplatu plaće. Ako ne radi zbog opravdanog razlog (bolesti) ili zbog svoje odluke, naknada plaće može „pasti“ ispod najniže osnovice pa doprinose treba dodatno obračunati na najnižu osnovicu za obračun doprinosa. U članku se daje i objašnjenje u vezi s umanjenjem osnovice za obračun doprinosa.

1. Uvodne napomene
2. Kada se doprinosi obračunavaju prema najnižoj osnovici
3. Kada se doprinosi na najnižu osnovicu ne trebaju obračunati, a radnik je prijavljen u obvezna osiguranja (oznaka 0046)
4. Osnovica za obračun doprinosa i nepuno radno vrijeme
5. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa – 300,00 €
6. Zaključak

Od 1. siječnja 2026. godine za članove uprave i izvršne direktore doprinosi se podmiruju na nove propisane osnovice za obvezna osiguranja. Nove osnovice odnose se na doprinose koje treba podmiriti za siječanj. Obvezno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora odnosi se na obvezno osiguranje osoba koje se nalaze izvan sustava obveznog osiguranja i na osobe koje se nalaze unutar sustava obveznog osiguranja. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Članovi uprave izvan sustava obveznog osiguranja – samostalno osiguranje članova uprave
3. Radni odnos članova uprave
4. Članovi uprave u radnom odnosu i obvezna osnovica za plaćanje doprinosa
5. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa
6. Kako član uprave može smanjiti svoju obvezu za javna davanja
7. Umirovljenici u svojstvu članova uprave
8. Nerezidenti u svojstvu članova uprave
9. Zaključak

Kod obračuna plaće, naknade plaće i drugih stalnih i/ili povremenih novčanih primitaka te kod isplate tih primitaka, kao jedno od iznimno važnih pitanja, nameće se ono koje se odnosi na ovrhu na plaći i ostalim odgovarajućim primitcima. Budući da ovrha na plaći dulji niz godina u nas ne gubi na svojoj važnosti i učestala je u našoj aktualnoj praksi, u nastavku članaka pišemo o najčešćim pitanjima tog instituta, dajući konkretne izračune prema novoj osnovici te praktične primjere.

1. Što uvodno treba napomenuti kod ovrhe na plaći
2. Koji zakoni uređuju ovrhu na plaći
3. Koje su vrste ustegnuća odnosno uskrate primanja
4. Koje su vrste ovrhe na novčanoj tražbini
5. Provodi li se ovrha na bruto-plaći ovršenog radnika
6. Koja je razlika između izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe
7. Na što je važno obratiti pozornost kad se uplaćuju primitci koji su izuzeti od ovrhe
8. Koje su novosti kod ograničenja ovrhe u 2026. godini
9. U kojim se svotama (po kojim pragovima) provodi ovrha na plaći po novome u 2026. godini
10. Koje su iznimke kod provedbe ovrhe po višim ili nižim pragovima
11. Ima li prekršaja za neprovedbu ovrhe na plaći
12. Čime prestaje obveza provedbe ovrhe na plaći

Izviješće na Obrascu INO-DOH podnose isplatitelji primitaka za isplate nerezidentima na koji nisu obračunali porez na dohodak u RH. Na taj način porezne uprave drugih zemalja dobivaju informaciju o isplatama svojih rezidenata iz RH. Kako se podnosi izvješće i kada, objašnjeno je u nastavku ovog članka.

1. Obveza dostave Obrasca INO-DOH s primjerom iskazivanja podataka

Izaslani radnici sastavni su dio prekograničnog poslovanja hrvatskih poduzetnika, pogotovo kod pružanja usluga vezanih za građevinske ili montažne projekte. U tim slučajevima hrvatski poslodavac mora u Republici Hrvatskoj prijaviti odnosni dohodak svojih izaslanih zaposlenika bez obzira na to hoće li taj dohodak, u skladu s primjenjivom ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u konačnici biti oporeziv ili izuzet od oporezivanja u Republici Hrvatskoj. U ovom članku objašnjavamo tko je i kada obvezan prijavljivati ino-dohodak te prikazujemo praktične primjere prijave na najčešće korištenim obrascima INO-IZJAVA i INO-DOH, za RH porezne rezidente i za porezne nerezidente RH koji su zaposleni kod hrvatskog poslodavca i izaslani u inozemstvo.

1. Uvod
2. Primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Metoda uračunavanja ili izuzimanja
4. Obrasci INO-IZJAVA i INO-DOH
5. Primjeri
6. Zaključak

Svaka fizička osoba koja živi ili je živjela u Republici Hrvatskoj te je stoga porezni rezident RH, treba ukupan svjetski dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka) koji je ostvarila u inozemstvu prijaviti Poreznoj upravi u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: međunarodni ugovori) i njihovoj primjeni. Više o navedenome može se pročitati u ovom članku.

1. Kada fizičke osobe trebaju prijaviti inozemni dohodak u INO-DOH-u
2. Utvrđivanje rezidentnosti
3. Kada se prijavljuje inozemni dohodak
4. Pravila za popunjavanje Obrasca INO-DOH
5. Popunjavanje INO-DOH-a
6. Koji će se tečaj primijeniti
7. Prijava dohotka od nesamostalnog rada u Obrascu INO-DOH
8. Drugi (ostali) dohodak – ugovor o djelu (čl. 21.)
9. Dohodak od samostalne djelatnosti
10. Dohodak od dividenda i udjela u dobitku
11. Naknada umjetnicima ili sportašima
12. Naknade članovima uprave
13. Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka

Trebaju li poslodavci i isplatitelji drugog dohotka, dohotka od kapitala i imovine na koje su obračunali i uplatili porez na dohodak za poreznog obveznika prilikom svake isplate tijekom godine, tim fizičkim osobama izdati potvrdu o isplaćenim primitcima i uplaćenom porezu na dohodak u 2025. godini? Detaljnije o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodno
2. Izdavanje potvrda u vezi s porezom na dohodak od nesamostalnog rada
3. Potvrda o visini primitaka s temelja drugog dohotka
4. Potvrda o visini godišnjih primitaka – kapital i imovinska prava
5. Zaključak

Jedno od najopsežnijih i najzahtjevnijih statističkih istraživanja, čiji su rezultati nezamjenjiv izvor podataka za sastavljanje platne bilance i izračun BDP-a, svakako je statističko istraživanje o robnoj razmjeni s inozemstvom. Statistički podatci o robnoj razmjeni Republike Hrvatske (dalje: RH) s inozemstvom važan su pokazatelj gospodarske uspješnosti i razvoja naše zemlje, a prikupljaju se iz dvaju izvora: iz statističkog sustava Extrastat i iz statističkog sustava Intrastat. U ovom se članku obrađuju najvažnije novosti u sustavu Intrastat u 2026. godini.

1. Uvod
2. Godišnji prag uključivanja u Intrastat za 2026. godinu
3. Nova kombinirana nomenklatura za 2026. godinu
4. Rokovi dostave Intrastat obrazaca u 2026. godini
5. Rok dostave nadomjesnih obrazaca za 2025. godinu
6. Novi priručnik „Upute za izvještajne jedinice 2026.“

Obrtnici koji obračunavaju porez na dobit imaju propisanu najnižu osnovicu na koju obvezno obračunavaju doprinose. Pri tome imaju mogućnost isplatiti si poduzetničku plaću, isplatiti je u manjem (ili većem) iznosu ili je uopće ne isplatiti. Za 2026. godinu propisana je najniža osnovica za obračun poduzetničke plaće u svoti od 2.192,30 €, za obračun koje su obvezni predati Obrazac JOPPD.

U ovom ćemo članku obraditi i kroz primjere objasniti obračun, uplatu obveznih doprinosa i poreza kod poduzetničke plaće, popunjavanje Obrasca JOPPD u slučaju isplate, neisplate i isplate poduzetničke plaće u manjem i većem iznosu od osnovice.

1. Uvod
2. Tko može isplatiti poduzetničku plaću?
3. Plaćanje obveznih doprinosa kod poduzetničke plaće
4. Poduzetnička plaća koja se isplaćuje
5. Obračun kada poduzetnici ne isplaćuju plaću
6. Obračun doprinosa za poduzetničku plaću za razdoblje koje nije cijeli mjesec
7. Dospijeće za uplatu obveznih doprinosa
8. Obavljanje samostalne djelatnosti oporezive porezom na dobitak uz radni odnos (druga djelatnost)

1. Indeksi potrošačkih cijena Hrvatske u studenome 2025. godine
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj za listopad 2025. godine
3. Bruto domaći proizvod i stvarna individualna potrošnja u standardu kupovne moći zemalja EU-a od 2022. do 2024. godine