Utjecaj primitaka uzdržavanih članova (djece) na osobni odbitak roditelja

Dohodovni propis prepoznaje institut uzdržavanog člana kao fizičku osobu – bilo da je riječ o članovima uže obitelji ili djeci, čiji ukupni godišnji primici ne prelaze određeni propisani cenzus. Ovaj prag definiran je kao šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka, što u novčanoj svoti predstavlja 3.600,00 € godišnje. Pri utvrđivanju ovog cenzusa uzimaju se u obzir svi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez, kao i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom.

To znači da će roditelj koji ostvaruje plaću i koristi tijekom poreznog razdoblja dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana/dijete, a uzdržavani član/dijete ostvaruje u istom poreznom razdoblju primitak u svoti većoj od 3.600,00 €, biti će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te morati dodatno podmiriti manje obračunani porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja.

Međutim, bitno je razumjeti da ne ulaze svi primici u ovaj cenzus. Zakonodavac je prepoznao posebnu prirodu određenih vrsta primitaka koji, iako mogu biti značajni po svoti, ne dovode u pitanje status uzdržavanog člana.

Među primicima koji se ne uračunavaju u cenzus nalaze se:

• stipendije i nagrade za izvrsnost učenika i studenata koje se isplaćuju iz proračuna, te bespovratna sredstva iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa, namijenjena obrazovanju i stručnom usavršavanju.
• nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i dualnog obrazovanja, čime se prepoznaje važnost praktičnog osposobljavanja mladih.
• primici po osnovi posebnih propisa kojima se pruža socijalna zaštita, kao i obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja, koje predstavljaju osnovni izvor prihoda u teškim životnim okolnostima.
• potpore za školovanje djece do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.
• primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, čime se poštuje temeljna obiteljska solidarnost.

Za razliku od gore navedenih primitaka, primici koje učenici i studenti ostvaruju radom preko učeničkih i studentskih udruga ulaze u cenzus za uzdržavanog člana. Ovo je važno razlikovanje koje može imati značajne posljedice za osobni odbitak roditelja.

Sustav oporezivanja studentskog rada utvrđen je na način koji studentima omogućava značajan neoporezivi prostor za zaradu.

Naime, do 10.800,00 € godišnje, primici su u potpunosti neoporezivi. Ova svota čini zbroj 3.600,00 € neoporezivog primitka po ovoj osnovi plus godišnji osobni odbitak od 7.200,00 € (600,00 € mjesečno kroz 12 mjeseci). Praktično to znači da student može zaraditi 10.800,00 € godišnje bez ikakve porezne obveze.

Iznad 10.800,00 € godišnje primici postaju oporezivi i tretiraju se na način propisan za drugi dohodak koji se ne smatra konačnim. Predujam poreza plaća se po nižoj poreznoj stopi koju utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta učenika ili studenta.

Kod studentskog rada plaćaju se samo posebni doprinosi: 5% za mirovinsko osiguranje i 0,5% za zdravstveno osiguranje, što ukupno iznosi 5,5%. Za razliku od toga, ne plaćaju se doprinosi s osnove drugog dohotka (10% za mirovinsko i 7,5% za zdravstveno), što značajno smanjuje ukupno opterećenje ovih primitaka. O navedenom vode računa studenske i učeničke udruge koje posebne doprinose zaračunavaju na svom računu koji se ispostavlja poduzetniku. Poduzetnik podmirenjem računa završava svoju obvezu prema učeničkoj ili studenskoj udruzi te prema studentu.

Povezani sadržaji:

Povratak na vijesti