Vezano uz način utvrđivanja paušalnog dohotka ostvarenog od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, paušalnog dohotka od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, odnosno paušalnog poreza po toj osnovi te dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja ili zakupa nekretnina i pokretnina, kada uz tu djelatnost porezni obveznici-rezidenti obavljaju i neku drugu samostalnu djelatnost, odnosno ostvaruju dohodak iz nekog drugog izvora po osnovi kojeg su obveznici poreza na dodanu vrijednost, prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, donosimo slijedeću uputu.
I. PAUŠALNI DOHODAK OD IZNAJMLJIVANJA I DOHODAK OD IMOVINE PO OSNOVI IZNAJMLJIVANJA ILI ZAKUPA
Sukladno članku 57. stavku 2. Zakona, porez na dohodak ostvaren od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan člancima 61. i 82. Zakona te Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Narodne novine, broj 1/17) kojim se dalje propisuju bitne odredbe za provedbu paušalnog oporezivanja.
Prema navedenim člancima Zakona i prema navedenom Pravilniku, dohodak u paušalnom iznosu po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova može se utvrđivati samo pod slijedećim uvjetima, koji moraju biti kumulativno ispunjeni:
• da porezni obveznik-rezident nije po osnovi iznajmljivanja obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 do 115/16; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u),
• da porezni obveznik-rezident ima odobrenje nadležnog ureda za pružanje usluga građana u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost i
• da porezni obveznik-rezident iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja odnosno kreveta, i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.
Porezni obveznici-rezidenti koji ne ostvaruju sve navedene uvjete, a ostvaruju dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova, dohodak i porez na dohodak utvrđuju sukladno člancima 30. – 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
U slučajevima kada porezni obveznik-rezident obavlja obrtničku djelatnost i obveznik je poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) te uz tu djelatnost započne obavljati i djelatnost iznajmljivanja apartmana, poduzetničkom djelatnosti u smislu odredbi Zakona o PDV-u smatra se njegova ukupna djelatnost (osnovna djelatnost i druga povremena djelatnost koju samostalno obavlja) te je obveznik PDV-a za sve isporuke u okviru svoje ukupne poduzetničke djelatnosti (u ovom primjeru po osnovi obrtničke djelatnosti i po osnovi iznajmljivanja apartmana).
Međutim, za razliku od PDV-a, porez na dohodak ne mora se utvrđivati na jednak način u slučajevima kada porezni obveznik-rezident dohodak ostvaruje iz više izvora, odnosno djelatnosti. Naime, uvjet „da nije po osnovi iznajmljivanja obveznik PDV-a“ treba usko tumačiti i ako su ostali prethodno navedeni uvjeti zadovoljeni, porezni obveznik može plaćati paušalni porez po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar obveznika PDV-a ili dok po toj osnovi ne postane obveznik PDV-a svojom voljom (ako ostvaruje dohodak iz više izvora i PDV plaća na sve svoje isporuke u okviru gospodarske djelatnosti, smatrat će se da nije po osnovi iznajmljivanja postao obveznikom PDV-a svojom voljom, odnosno u tom slučaju će se uzeti u obzir samo uvjet praga za utvrđivanje može li i dalje plaćati paušalni porez na dohodak).
Slijedom navedenog, moguće su slijedeće situacije:
Na isti način primjenjuje se i članak 61. Zakona u slučaju kada porezni obveznik-rezident ostvaruje dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja ili zakupa nekretnina i pokretnina. Naime, sukladno tom članku Zakona, porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, a obveznik je po toj osnovi PDV-a ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja PDV-a u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, utvrđuje dohodak od imovine u skladu s člancima 30. – 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
Stoga, primjerice, ako porezni obveznik-rezident uz dohodak od imovine po osnovi najma stambenog prostora (na koji porez na dohodak plaća prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona), ostvaruje i dohodak od samostalne obrtničke djelatnosti (po osnovi koje dohodak utvrđuje sukladno člancima 30. – 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti) te nije obveznik PDV-a, može porez na dohodak od imovine po osnovi najma stambenog prostora plaćati prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, neovisno o tome što će možebitno u idućem poreznom razdoblju postati obveznik PDV-a, jer će mu primici od obrtničke djelatnosti biti veći od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika PDV-a. Također, ako uz dohodak od samostalne obrtničke djelatnosti (po osnovi koje dohodak utvrđuje sukladno člancima 30. – 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti te je za tu djelatnost obveznik PDV-a), započne ostvarivati dohodak od imovine po osnovi zakupa poslovnog prostora, može porez na dohodak od imovine po osnovi zakupa plaćati prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi zakupa ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, iako će PDV obračunati za sve isporuke u okviru svoje ukupne poduzetničke djelatnosti (u ovom primjeru po osnovi obrtničke djelatnosti i po osnovi zakupa poslovnog prostora).
Nadalje, prema članku 55. Zakona, porezni obveznik koji ostvari dohodak od imovine može i na vlastiti zahtjev tako ostvaren dohodak utvrđivati u skladu s člancima 30. – 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost. U tim slučajevima, a i u slučaju da je obvezan dohodak po toj osnovi utvrđivati u skladu s člancima 30.-35. Zakona kako je prethodno navedeno, porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 36. Zakona.
Također, sukladno članku 79. Zakona, dohodak od imovine može zajednički ostvarivati više fizičkih osoba (suvlasnici i supoduzetnici). U tom slučaju dohodak se utvrđuje kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članka 57. Zakona. Zajednički ostvaren dohodak dijeli se na pojedine suvlasnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen, dohodak se dijeli na jednake dijelove. Suvlasnici koji ostvaruju zajednički dohodak od imovine obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke imovine. Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti, osim u slučaju da su svi suvlasnici nerezidenti. Ako suvlasnici ne imenuju nositelja zajedničke imovine, imenovat će ga Porezna uprava. U tom slučaju uvjet da primitak od imovine po osnovi iznajmljivanja ne smije biti veći od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika PDV-a kako bi se utvrđivao porez na dohodak po rješenju Porezne uprave (za iznajmljivanje i zakup), odnosno paušalni porez (za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova) primjenjuje se na ukupni dohodak svih suvlasnika, a ne pojedinačno po suvlasniku.
Također, prema članku 4. stavku 4. Pravilnika o PDV-u ako više fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koja je odgovorna za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Stoga, ako su u prethodnoj godini ostvarene ukupne isporuke po osnovi zajedničke imovine u iznosu većem od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a, nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a te od 1. siječnja tekuće godine na obavljane isporuke u okviru zajedničke djelatnosti obračunavati PDV.
Međutim, moguće su i slijedeće situacije:
Napominjemo da će se za obveze poreznog obveznika nerezidenta u svezi dohotka od iznajmljivanja donijeti posebna uputa.
II. PAUŠALNI DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Dohodak od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, odnosno na način propisan odredbama članaka 30. – 35. Zakona je godišnji dohodak i ne smatra se konačnim, već se utvrđuje na temelju razlike između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju te se obračunava na temelju podnesene godišnje porezne prijave.
Međutim, sukladno članku 82. stavku 1. Zakona i sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine, broj 115/16), poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona (odnosno djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva), pod određenim uvjetima, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Prema navedenim člancima Zakona i prema navedenom Pravilniku, dohodak u paušalnom iznosu može se utvrđivati samo pod slijedećim uvjetima, koji moraju biti kumulativno ispunjeni:
Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, uz tu djelatnost u tijeku poreznog razdoblja započne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak obvezno utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga prema člancima 30. – 35. Zakona i od koje dohodak i porez na dohodak ne može utvrđivati u paušalnom iznosu, obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona i to istodobno s početkom obavljanja nove djelatnosti.
Nadalje, ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, uz tu djelatnost u tijeku poreznog razdoblja započne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu, obavljanje nove djelatnosti smatra se proširenjem samostalne djelatnosti od koje se utvrđuje dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu.
Fizičke osobe koje zajednički obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva mogu dohodak po toj osnovi utvrđivati u paušalnom iznosu, ako navedene uvjete ispune svi supoduzetnici pojedinačno te ako ukupan primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti nije veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema Zakonu o PDV-u. Ako ukupni primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti u prethodnoj godini bude veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, tada se dohodak ostvaren po toj osnovi od 1.1. iduće godine utvrđuje prema člancima 30. – 35. Zakona temeljem poslovnih knjiga, odnosno temeljem članka 79. Zakona kao zajednički dohodak od samostalne djelatnosti. U tom slučaju (ako ukupni primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti u 2017. godini bude veći od 300.000,00 kn), nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na obavljane isporuke u okviru zajedničke djelatnosti obračunavati PDV.
Slijedom navedenog, moguće su slijedeće situacije:
U 2017. je porezni obveznik od ukupne djelatnosti (obrt, iznajmljivanje i zakup) ostvario ukupni primitak u iznosu većem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, odnosno u iznosu većem od 300.000,00 kuna (obrt 105.000,00 kn, iznajmljivanje 120.000,00 kn, zakup 100.000,00 kn) te je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na sve isporuke u okviru svoje ukupne gospodarske djelatnosti obračunavati PDV (i djelatnost obrta i djelatnost iznajmljivanja i djelatnosti zakupa). Međutim, dohodak i porez na dohodak po osnovi obrta, iznajmljivanja i zakupa može i dalje utvrđivati na isti način (paušal za obrt, paušal za iznajmljivanje i rješenje za zakup), budući da ni po jednom od navedenih izvora dohotka nije ostvario primitke u iznosu većem od 300.000,00 kn, pod uvjetom da i dalje zadovoljava ostale propisane uvjete.
