Domaća sudska praksa i stajališta

• Stvarno pravo

Stjecanje prava vlasništva (čl. 40.a ZGZ-a)

• Po sili zakona prestaje društveno vlasništvo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni, ako je zemljište prešlo u režim društvenog vlasništva nakon 22. veljače 1974.

Sanacija krovišta (čl. 40. ZV-a)

• Obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

Prestanak prava vlasništva (čl. 170. ZV-a)

• Ako zakonom propisani postupak oduzimanja iz posjeda (deposedacije) nije proveden, a stvarno je došlo do (protupravnog) oduzimanja posjeda nacionaliziranog zemljišta prijašnjim vlasnicima i promjena na neizgrađenom građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu, tada je na opisani način moglo doći i do prestanka svih stvarnih prava prijašnjih vlasnika, a time i svakog njihovog stvarnopravnog ovlaštenja i to s pravnim posljedicama kao u postupku izvlaštenja.

Pretvorba društvenog vlasništva (čl. 390. ZV-a)

• Imovina na kojoj je udruga imala pravo raspolaganja ili korištenja do donošenja Zakona o udrugama, danom primjene tog Zakona postaje vlasništvo udruge koja je njezin pravni slijednik.

Povećanje suvlasničkog omjera (čl. 156. ZV-a)

• Veće financijsko ulaganje suvlasnika pri kupnji nekretnine, nema utjecaj na stečeno pravo vlasništvo već daje pravo suvlasniku na obvezno pravni zahtjev.

Isplata zajedničke pričuve (čl. 90. ZV-a)

• Svaki zajedničar ima pravo glede cijele stvari postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama, što znači da u tužbi radi naplate pričuve kao tužitelji mogu nastupiti svi suvlasnici, ali i samo jedan suvlasnik.

Pretvorba društvenih poduzeća (čl. 47. ZP-a)

• Trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije između ostalog bile procijenjene u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

• Radno pravo

Izvanredni otkaz (čl. 116. ZR-a)

• Prvostupanjski je sud pravilno zaključio da tužitelj svojim postupkom – zahtjevom za povećanje plaće i upitom o svim neisplaćenim davanjima koja mu temeljem radnog odnosa pripadaju, pa čak niti upitom što bi dogodilo da nitko od radnika ne dođe na rad, poglavito kraj činjenice da su tužitelj i svi ostali zaposlenici normalno nastavili s radom, nije povrijedio obveze iz radnog odnosa.

Raspored korištenja godišnjeg odmora (čl. 84. ZR-a)

• Kako poslodavac regulira proces rada, tako isključivo poslodavac utvrđuje raspored korištenja godišnjeg odmora i to uzimajući u obzir potrebe procesa rada i mogućnosti za odmor radnika. Tužitelj je morao priskrbiti odobrenje od poslodavca za korištenje godišnjeg odmora, jer radnik nema pravo jednostrano nastaviti ili početi koristiti godišnji odmor i sam odrediti kada će započeti tu radnju.

Kolektivni višak radnika (čl. 127. ZR-a)

• Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je Odlukom Uprave tužitelja utvrđen višak radnika, kao posljedica simplifikacije poslovnih procesa i smanjivanja obujma poslova u organizacijskoj jedinici, da je u vezi toga Uprava tužitelja donijela Odluku o utvrđivanju programa zbrinjavanja viška radnika, da se u programu navode i analiziraju razlozi nastanka viška radnika i da je zavod očitovanjem utvrdio da je postupak zbrinjavanja radnika proveden sukladno odredbama čl. 127. i čl. 128. ZR.

Odluka o otkazu – stupanj obrazovanja (čl. 115. ZR-a)

• Ustavni sud je izrazio pravno shvaćanje da su i tužitelj i pet usporednih radnika svi imali završenu osnovnu školu te isti stupanj stručne spreme i kvalifikaciju (ne prihvaćajući da je pet radnika školovanjem steklo srednje stručn