Pravo i porezi 3/2021

U svakodnevnoj praksi primjećuje se ustaljeno shvaćanje upravnih sudova prema kojemu stranke, usprkos konačnom uspjehu u upravnom sporu, nemaju pravo na naknadu troškova zastupanja po odvjetniku za radnje poduzete tijekom prethodno provedenoga upravnog postupka pokrenutog po službenoj dužnosti. U članku se ovakva upravnosudska praksa propituje različitim metodama tumačenja zakonskog teksta te se dodatno sagledava kroz praksu Europskog suda za ljudska prava.

1. Uvodno o problemu i aktualnom shvaćanju upravnih sudova
2. Čiji je odvjetnički trošak? – jezično i gramatičko tumačenje
3. Postoji li pravo na naknadu odvjetničkog troška? – sustavno i povijesno tumačenje
4. Troškovi odvjetničkog zastupanja u praksi Europskog suda za ljudska prava
5. Zaključak

Zakon o općem upravnom postupku kao opći postupovni zakon na snazi je više od 10 godina. U praksi i dalje postoje neopravdana odstupanja od njega, što stvara pravnu nesigurnost i neujednačeno postupanje u sličnim situacijama. Osim o nedopuštenim odstupanjima od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom će se članku izlagati o izmjeni zahtjeva i vezanosti zahtjeva uz osobu podnositelja zahtjeva.

1. Upravna stvar
2. Stranke u postupku i pokretanje postupka
3. Izmjena zahtjeva
4. Smrt stranke ili prestanak postojanja pravne osobe
5. Zaključak

Autor u članku iznosi pogled na probleme u upravnom uređenju statusa nerazvrstanih cesta kao javnog dobra koje je uređeno prema zakonu u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ali je zbog neuređenoga zemljišnoknjižnog statusa, katastarske izmjere i drugih izazova često stvarno stanje značajno različito u odnosu na ono koje bismo očekivali.

1. Uvod
2. Zakon o cestama iz 2011. godine o nerazvrstanim cestama
3. Problemi upravljanja i gospodarenja nerazvrstanim cestama u sudskoj praksi
4. Položaj nerazvrstanih cesta kao infrastrukturnog objekta u međuprostoru područja cesta i komunalnoga gospodarstva
5. Odluke ustavnog suda o zahtjevima za ispitivanje ustavnosti čl. 131. do 133. Zakona o cestama
6. Problem faktičnog izvlaštenja koje se provodi Zakonom o cestama
7. Pitanje zastare potraživanja naknade za oduzetu nekretninu
8. Postupak upisa nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu
9. Zaključne napomene

U članku se analizira institut podugovaranja u ugovorima o javnoj nabavi, zakonske odredbe koje uređuju institut podugovaranja, mogućnost zamjene podugovaratelja u tijeku postupka pregleda i ocjene ponuda te u samom izvršenju ugovora o javnoj nabavi. U članku se ujedno izlaže razlika između instituta podugovaranja i oslanjanja na sposobnost dugoga gospodarskog subjekta te se analizira relevantna praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Visokoga upravnog suda RH i Suda EU-a vezano za institut podugovaranja.

1. Uvod
2. Pravno uređenje podugovaranja u važećoj Direktivi
3. Sadržaj ponude u vezi s podugovaranjem
4. Utvrđivanje nepostojanja osnova za isključenje i uvjeta sposobnosti na strani podugovaratelja
5. Neposredna plaćanja podugovarateljima
6. Promjena podugovaratelja
7. Ograničenja podugovaranja
8. Može li se podugovarateljima prepustiti izvršenje čitava ugovora
9. Razlika između podugovaranja i oslanjanja na sposobnost
10. Zaključne napomene

Novim Zakonom o strancima ukinuta je godišnja kvota za zapošljavanje državljana trećih zemalja te je umjesto toga uveden sustav u kojemu zapošljavanje državljana trećih zemalja ovisi o mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U ovom broju časopisa „Pravo i porezi“ stoga se iznosi postupak i pretpostavke za izdavanje dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a dok će o dozvolama za boravak i rad bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a te potvrdama o prijavi rada biti više govora u sljedećem broju.

1. Uvod
2. Rad državljana trećih zemalja u RH
3. Dozvola za boravka i rad
4. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a
5. Dugotrajna viza

Jedan od načina rada umirovljenika, a da pritom i nadalje zadrži svoju mirovinu, jest obavljanje djelatnosti kao sporednog zanimanja, dakako na način i u opsegu kako je to utvrđeno propisom. Detaljnije o tome pišemo u članku.

1. Uvod
2. Općenito o radu i obavljanju djelatnosti umirovljenika
3. Obavljanje djelatnosti sporednog zanimanja
4. Umjesto zaključka

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavio je nove potpore za očuvanje radnih mjesta za razdoblje od 1. ožujka do 31. ožujka 2021. godine. Nove potpore u najvećem su dijelu slične potporama koje su se isplaćivale za siječanj i veljaču 2021. godine, o čemu detaljnije autori pišu u nastavku članka.

1. Sektori koji mogu ostvariti pravo na potporu
2. Uvjeti za ostvarivanje potpore i visina potpore
3. Obuhvat prihvatljivih radnika i poslodavaca za potporu
4. Kriteriji pada prihoda / primitaka
5. Predaja zahtjeva za potporu

U članku se ukratko obrađuju izmjene Zakona o obnovi koje su relevantne za područja na kojima je proglašena katastrofa, nadalje donosi se prikaz provedenih ili predviđenih mjera za obnovu poljoprivrednih i gospodarskih djelatnosti te drvne industrije na tom području s naglaskom na Javne pozive za dodjelu potpora male vrijednosti. Opisan je sustav jednokratnih novčanih potpora koje dodjeljuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osobama koje su stradale u potresu. Za kraj je naveden sustav potpora za posebne skupine stanovnika kroz novčane pomoći poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i jednokratne novčane pomoći koje dodjeljuje Ministarstvo hrvatskih branitelja.

1. Uvod
2. Izmjene Zakona
3. Obnova poljoprivrednih i gospodarskih djelatnosti te drvne industrije
4. Potpore male vrijednosti
5. Potpore male vrijednosti prerađivačima drva i namještaja
6. Potpore male vrijednosti mikrosubjektima maloga gospodarstva
7. Jednokratne naknade
8. Naknade i pomoć za posebne skupine stanovnika
9. Zaključak

Udruge su samo jedan od statusnih oblika u kojemu neprofitne organizacije koje se nalaze izvan obuhvata proračunskih osoba mogu ostvarivati svoje ciljeve. S obzirom na njihovu brojnost i njihov poseban položaj u poslovnom okruženju, u ovom se članku daje presjek odredaba koje se u pravnom okviru odnose na njih i koje moraju poštovati kako bi radile u skladu s propisima. Posebno se naglašava njihova posebitost u odnosu na opći sustav u području oporezivanja dohotka, PDV-a i dobitka.

1. uvod
2. pravni okvir
3. Temeljne odredbe o udrugama
4. Udruge u osnovnim poreznim sustavima
5. Računovodstvo i financijski izvještaji udruga
6. Planiranje, samoprocjena i revizija
7. Zaključak

Podatci o prometima nekretnina koje se nalaze na području RH evidentiraju se u Informacijskom sustavu Porezne uprave ili preciznije – u njegovu aplikativnom podsustavu Evidencija prometa nekretnina (dalje: EPN). Porezna uprava, kao imatelj tih podataka, periodično zaprima zahtjeve za ustupanje podataka iz EPN-a, a svakodnevno različite zahtjeve za ustupanje podataka o prometu nekretnina, za utvrđivanje tržišne vrijednosti nekretnina i sl. Dio zahtjeva utemeljen je na propisima kojima su uređeni sadržaj i način korištenja podataka iz EPN-a (Zakon o porezu na promet nekretnina i Pravilnik o obrascu prijave prometa nekretnina i EPN), dok dijelu zahtjeva, zbog različitih razloga, nije moguće udovoljiti. Premda je Porezna uprava imatelj podataka iz EPN-a, njezino je raspolaganje tim podatcima ograničeno, kako institutom porezne tajne prema kojemu ona, osim u iznimnim slučajevima, ima obvezu čuvanja podataka u vezi s poreznim postupkom tako i Općom uredbom o zaštiti podataka kojom su utvrđena načela i pravila o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. S obzirom na navedeno, podatci iz EPN-a izdaju se samo u slučajevima propisanima Zakonom o porezu na promet nekretnina. Autorice u članku odgovaraju na najčešća pitanja u vezi s EPN-om, objašnjavaju sadržaj podataka iz EPN-a, izvore i svrhu njihova prikupljanja te daju odgovor na pitanje tko i na koji način može koristiti te podatke.

1. Što je EPN
2. Koje podatke sadržava EPN
3. Koja je svrha evidentiranja podataka u EPN-u
4. Kako se prikupljaju podatci koji su evidentirani u EPN-u
5. Tko su izravni korisnici podataka iz EPN-a
6. Kome Porezna uprava može ustupiti podatke iz EPN-a
7. Kojim zahtjevima za ustupanje podataka iz EPN-a nije moguće udovoljiti
8. Zaključak

Njemačko Ministarstvo financija objavilo je Financijsko izvješće 2021 (Finanzbericht, 2021), koje daje prikaz i stanje razvitka financijskoga gospodarstva. Osim što se bavi javnim financijama njemačke države, Izvješće u jednom poglavlju obrađuje financije EU-a i međunarodne financijske odnose (financijsku politiku EU-a, usklađivanje poreza, carinsko područje, financijski ustav EU-a, proračun EU-a i dr.). Za potrebe naših čitatelja pružamo skraćeni i prilagođeni prijevod dijelova tog poglavlja Izvješća, koje upućuje na aktualnosti iz EU-a i buduća financijska (fiskalna) kretanja pod okriljem EU-a. Objava je dopuštena uz navođenje izvora. Nije dopuštena korištenje za svrhe političke propagande.

1. Financije EU-a
2. Gospodarskopolitičko koordiniranje
3. Usklađivanje (harmonizacija) poreza
4. Carinsko područje
5. Financijski ustav europske unije
6. Agrarna politika
7. Strukturna politika

U članku se u bitnim crtama analiziraju pojam i pravna narav ugovora o prijenosu poslovnog udjela. Pritom, posebna pozornost posvećena je određenju njegova predmeta – poslovnog udjela kao skupa prava i obveza, a što bitno određuje i narav samog ugovora. Nakon uvodnih izlaganja iznosi se analiza oblika i sadržaja tog ugovora. U tom smislu ističu se bitne pretpostavke njegove valjanosti te se daju praktične sugestije glede pojedinih ugovornih odredbi. U članku se iznosi i analizira praksa hrvatskih sudova vezana uz navedena pitanja. Autor navodi značajnije sudske zaključke te daje svoj osvrt u dijelu koji smatra problematičnim.

1. Uvod
2. Ugovor o prijenosu poslovnih udjela
3. Zaključak

U početnim člancima ZOO-a sadržana su osnovna načela i glavne zamisli zakonodavca o obveznom pravu. Posebno mjesto pripada osnovnim načelima koja su uređena sasvim specifičnim pravnim pravilima. Ona, doduše, imaju normativni izričaj, ali se u pravnom životu ne mogu neposredno primijeniti zbog svoje općenitosti, općosti, neodređenosti, nepreciznosti i činjenice da su ona ovdje tek nagoviještena (dok svoju razradu dobivaju u drugim dijelovima ZOO-a te u sudskoj praksi). Držeći se toga, propituje se i razlaže njihovo značenje, ali i praktična vrijednost, tj. kako se ona pojavljuju i primjenjuju u pravnoj praksi te, napokon, činjenica da je njihov primarni adresat sud.

1. Uvod
2. Načela u pravu
3. Osnovna načela u Zakonu o obveznim odnosima
4. Pozivanje na načela Zakona o obveznim odnosima
5. Odstupanje od načela
6. Zaključak

Priznanje duga dužnikova je radnja učinjena izrijekom ili (posredno) koja dovodi do prekida zastare. Time se prvotno zaštićuje vjerovnika i njegovo povjerenje da će mu dužnik koji daje takvu izjavu ispuniti dug. Zakonske odredbe o priznanju duga (čl. 240.) jezgrovite su i nedostatne da bi se pod njih bez ikakve dvojbe mogao podvesti niz situacija koje se glede priznanja duga pojavljuju u praksi. Stoga je, osim zakonskih pravila, važno poznavati trendove u sudskoj praksi (tj. odluke relevantnih sudova), ali i shvaćanja koja se o tome iznose u doktrini. Pristupajući temi stručno i imajući u vidu potrebu njegove primjene u praksi, u ovom se članku analiziraju institut priznanja duga, načini na koji se to postiže, pretpostavke i kriteriji koje priznanje duga mora ispuniti da bi bilo valjano te, napokon, učinak (prekid zastare) kojim rezultira.

1. Uvod
2. Priznanje duga u ZOO-u
3. Volja za priznanjem duga i volja za ispunjenjem duga
4. Kriteriji koje mora ispuniti priznanje duga
5. Teret dokaza
6. Učinak prekida – ireverzibilnost
7. Zaključak

Kada se govori o služnosti zapravo je riječ o ograničenim stvarnim pravima na tuđoj stvari. Kao stvarna prava na tuđoj stvari ovlašteniku dopuštaju određeno korištenje tuđeg zemljišta ili stvari u interesu nekog zemljišta ili osobe. U stvarne služnosti osobito ubrajamo služnost vode i kućnu služnost, dok u osobne služnosti osobito ubrajamo pravo plodouživanja (uzufrukt), pravo uporabe, pravo stanovanja. Ograničenja vlasništva nastaju dobrovoljno i na temelju zakona.

1. Pravo služnosti
2. Vrste služnosti i način zasnivanja
3. O nekim specifičnim vrstama stvarnih i osobnih služnosti
4. Zaključak

1. Sud, sudac, predsjednik suda
2. Opći i općenit
3. Pravo zadržanja
4. Anticipativno izvršavanje ovlasti

Porez na dodanu vrijednost

• Porezni položaj usluga koje se mogu pružati u okviru medicine rada i sporta

• Oporezivanje internetske prodaje PDV-om

Porez na dohodak

• Porezni tretman isplate naknade štete temeljem pravomoćne sudske presude ili nagodbe

Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Samonaplatna benzinska postaja – vaučer za točenje goriva

Posebni porezi, trošarine i carinski postupak

• Primjena postupka vanjske proizvodnje na robu koja je otpremljena u UK 1. siječnja 2021. godine, a vraća se nakon tog datuma

• Proizvodnja e-tekućina – posebnosti trošarinskog postupanja

• Obavijest o poreznom statusu motornog vozila marke PEUGEOT Expert

• Utvrđivanje sadržaja šećera, metil-ksantina i taurina analitičkim postupkom u neovisnom akreditiranom laboratoriju

• Obračun posebnog poreza na kavu i prikazivanje u mjesečnom izvješću

• Uporaba motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU

• Proširenje registracije trošarinskog obveznika na proizvodnju jakih alkoholnih pića

• Korištenje plavog dizela u vozilu za pčelarske potrebe od člana OPG-a

• Trošarinski status i označavanje alkoholnog pića Hard Seltzers Molson Coors

• Označavanje alkoholnog pića Hard Seltzers Molson Coors

• Porezni status instant proizvoda za napitak s instant kavom

• Obavijest o poreznom statusu kombi vozila

• Mogućnost proizvodnje jakih alkoholnih pića u statusu male destilerije

• Utvrđivanje visine otpremnine u slučaju stečaja poslodavca

• Pravo na otpremninu državnih službenika

• Ugovor na određeno – stranci

• Besplatno turističko vođenje

• Krstarenje kao paket-aranžman

• Usluživanje originalno pojedinačno zapakiranog keksa ili čokoladice te meda, limuna ili mlijeka uz topli napitak ili uz piće u ugostiteljskom objektu u kojem je odobrena uporaba duhanskih i srodnih proizvoda

• Inspekcijski nadzor nad poslovanjem udruge

• Stvarno pravo

Stjecanje prava vlasništva (čl. 40.a ZGZ-a)

• Po sili zakona prestaje društveno vlasništvo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni, ako je zemljište prešlo u režim društvenog vlasništva nakon 22. veljače 1974.

Sanacija krovišta (čl. 40. ZV-a)

• Obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

Prestanak prava vlasništva (čl. 170. ZV-a)

• Ako zakonom propisani postupak oduzimanja iz posjeda (deposedacije) nije proveden, a stvarno je došlo do (protupravnog) oduzimanja posjeda nacionaliziranog zemljišta prijašnjim vlasnicima i promjena na neizgrađenom građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu, tada je na opisani način moglo doći i do prestanka svih stvarnih prava prijašnjih vlasnika, a time i svakog njihovog stvarnopravnog ovlaštenja i to s pravnim posljedicama kao u postupku izvlaštenja.

Pretvorba društvenog vlasništva (čl. 390. ZV-a)

• Imovina na kojoj je udruga imala pravo raspolaganja ili korištenja do donošenja Zakona o udrugama, danom primjene tog Zakona postaje vlasništvo udruge koja je njezin pravni slijednik.

Povećanje suvlasničkog omjera (čl. 156. ZV-a)

• Veće financijsko ulaganje suvlasnika pri kupnji nekretnine, nema utjecaj na stečeno pravo vlasništvo već daje pravo suvlasniku na obvezno pravni zahtjev.

Isplata zajedničke pričuve (čl. 90. ZV-a)

• Svaki zajedničar ima pravo glede cijele stvari postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama, što znači da u tužbi radi naplate pričuve kao tužitelji mogu nastupiti svi suvlasnici, ali i samo jedan suvlasnik.

Pretvorba društvenih poduzeća (čl. 47. ZP-a)

• Trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije između ostalog bile procijenjene u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

• Radno pravo

Izvanredni otkaz (čl. 116. ZR-a)

• Prvostupanjski je sud pravilno zaključio da tužitelj svojim postupkom – zahtjevom za povećanje plaće i upitom o svim neisplaćenim davanjima koja mu temeljem radnog odnosa pripadaju, pa čak niti upitom što bi dogodilo da nitko od radnika ne dođe na rad, poglavito kraj činjenice da su tužitelj i svi ostali zaposlenici normalno nastavili s radom, nije povrijedio obveze iz radnog odnosa.

Raspored korištenja godišnjeg odmora (čl. 84. ZR-a)

• Kako poslodavac regulira proces rada, tako isključivo poslodavac utvrđuje raspored korištenja godišnjeg odmora i to uzimajući u obzir potrebe procesa rada i mogućnosti za odmor radnika. Tužitelj je morao priskrbiti odobrenje od poslodavca za korištenje godišnjeg odmora, jer radnik nema pravo jednostrano nastaviti ili početi koristiti godišnji odmor i sam odrediti kada će započeti tu radnju.

Kolektivni višak radnika (čl. 127. ZR-a)

• Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je Odlukom Uprave tužitelja utvrđen višak radnika, kao posljedica simplifikacije poslovnih procesa i smanjivanja obujma poslova u organizacijskoj jedinici, da je u vezi toga Uprava tužitelja donijela Odluku o utvrđivanju programa zbrinjavanja viška radnika, da se u programu navode i analiziraju razlozi nastanka viška radnika i da je zavod očitovanjem utvrdio da je postupak zbrinjavanja radnika proveden sukladno odredbama čl. 127. i čl. 128. ZR.

Odluka o otkazu – stupanj obrazovanja (čl. 115. ZR-a)

• Ustavni sud je izrazio pravno shvaćanje da su i tužitelj i pet usporednih radnika svi imali završenu osnovnu školu te isti stupanj stručne spreme i kvalifikaciju (ne prihvaćajući da je pet radnika školovanjem steklo srednje stručn

• Porezno pravo – PDV

Odobravanje kredita ili faktoring – slučaj Franck Zagreb

• Porezno pravo – PDV

Mjesto nastanka carinskog duga

• Porezno pravo – PDV

Povrat PDV-a – valjanost računa kao isprave

• Dnevnice za rad na terenu. Kada poslodavac isplaćuje svotu dnevnice za rad na terenu koja je viša od one propisane primjenjivim Kolektivnim ugovorom, visina neoporezive svote je i dalje određena Pravilnikom o porezu na dohodak, a to je do 200,00 kn za terenski rad u tuzemstvu (uz pretpostavku da obroci nisu osigurani, osim doručka na računu za noćenje). Ako poslodavac isplaćuje iznad te svote dnevnicu za rad na terenu, razlika iznad 200,00 kn poprima značenje brutoplaće iz koje se obračunavaju odgovarajući doprinosi te porez i prirez na dohodak.
• Od kada vrijedi povećanje temeljnog kapitala. Datum donošenja Odluke o povećanju temeljnog kapitala razlikuje se od upisa odluke o povećanju toga kapitala u sudski registar. Povećanje je važeće od datuma upisa odluke u sudski registar u skladu s čl. 461. ZTD-a. To znači da se konačan obračun za 2020. godinu u j.d.o.o.-u sastavlja tako da se izdvaja i dalje četvrtinu dobitka nakon oporezivanja u zakonske rezerve jer s 31. prosinca 2020. godine temeljni kapital nije dosegao 20.000,00 kn, a s obzirom na to da je odluka o povećanju upisana u sudski registar u 2021. godini.
• Usluga na opremi koja će postati sastavni dio nekretnine. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Za usluge se smatra da imaju dovoljno izravne veze s nepokretnom imovinom ako proizlaze iz nepokretne imovine, a ta je imovina sastavni dio usluge te je ključna i nužna za isporučene usluge, odnosno ako se pružaju nepokretnoj imovini ili su prema njoj usmjerene, a cilj im je pravna ili fizička izmjena te imovine.
• Predaja financijskih i poreznih izvješća u slučaju obustava postupka likvidacije. Kada je riječ o obustavi postupka likvidacije, odredbama Zakona o računovodstvu nije propisana obveza predaje financijskih izvješća. Međutim, postupanje u poslovnoj praksi i interne upute Financijske agencije pokazuju da društva sastavljaju financijska izvješća za razdoblje od pokretanja likvidacije do obustave postupka likvidacije.
• Primjena oslobođenja na usluge zdravstvenih pregleda. Od stupanja na snagu izmjena Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost na usluge zdravstvenih pregleda u vezi s utvrđivanjem sposobnosti za držanje i nošenje oružja te zdravstvenih pregleda o sposobnosti za upravljanje motornim vozilima primjenjuje se oslobođenje od obračuna PDV-a propisano u čl. 39. st. 1. t. b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
• Povratak s rodiljnog dopusta i mogućnost korištenja godišnjeg odmora. Poslodavac može radnici otkazati ugovor o radu nakon povratka s godišnjeg odmora koja nakon isteka rodiljnog, roditeljskog odnosno posvojiteljskog dopusta koristi godišnji odmor u trajanju duljem od 15 dana