Izrada naziva općeg akta

U ovom se članku iznose i obrađuju odlučna pitanja povezana s formuliranjem naziva općeg akta. Naziv općeg akta njegova je identifikacijska i razlikovna značajka pa postoji niz pravila kako se on sastavlja da bi bio održiv i da bi u praktičnome pravnom životu postigao svoju svrhu. Pri izražavanju naziva treba uzeti u obzir niz čimbenika: o kojoj je vrsti akta riječ, o tome kakve je pravne snage, je li riječ o temeljnom nazivu ili nazivu akata kojima se mijenja neki postojeći akt, je li riječ o domaćemu ili stranom općem aktu, prihvaća li se neki strani opći akt u domaći pravi poredak i dr. U ovom se članku jednostavno i pregledno iznosi niz pravila, dobrih nomotehničkih praksi, ali i preporuka kako bi se na održivi način trebao izrađivati naziv općeg akta.

1. Općenito o nazivu općeg akta i njegovim dijelovima
2. Izričaj naziva općeg akta
3. Nazivi općih akta kojima se mijenjaju i dopunjuju drugi opći akti
4. Naziv ispravka općeg akta
5. Pokrate naziva općih akata
6. Nazivi općih akata Europske unije
7. Zaključak