Porez na nekretnine - Što se uvodi i hoće li uspjeti?

Krajem 2024. godine dijelom je Zakona o lokalnim porezima ponovno postao porez na nekretnine. U nepovoljnoj demografskoj perspektivi potrebno je snažnije oporezivati imovinu nego rad, posebno imovinu koja nije u punoj funkciji ili koja se uopće ne koristi. Tijela nacionalne fiskalne politike pokušavala su i prije uvesti taj porez, no ta su nastojanja izazivala otpor, često i zbog nepotpunih informacija. Komunalna naknada je oblik poreza na nekretnine, ali postoji prostor za njezinu evoluciju u pravedniji porez. Zakonodavac je propisivanje poreza na nekretnine obrazložio političkim izazovom u vremenu u kojemu je mladima, studentima i mladim obiteljima stanovanje teško pristupačno zbog visokih cijena stambenih jedinica, rasta kamata na stambene kredite i restriktivne kreditne politike banaka. Omogućavanje pristupačne stanogradnje prepoznato je kao jedno od središnjih demografskih mjera. Stvarnost govori da se do pada na demografski minimum ne može računati na povećanje broja stanovnika. Koji je točno taj minimum, ne zna se. Prema Popisu stanovništva 2021. u RH, postoji više od 600.000 stambenih jedinica koje nisu na tržištu. Taj problem ima kontinentalne razmjere jer sve veći broj građana EU-a si ne može priuštiti stambenu nekretninu. Standard europskog stanovnika je opterećen troškovima stanovanja, suočava se s lošom kvalitetom stanova, dijeli stambeni prostor s previše članova kućanstva ili je izložen riziku deložacije. Sve su to razlozi zbog kojih se jačim oporezivanjem nekretnina nastoji postići pozitivni učinak na standard građana i fiskalnu ravnotežu.

1. Uvodne napomene o nekretninama i njihovu oporezivanju
2. Porez na stambene nekretnine u zemljama EU-a – različitosti i specifičnosti
3. Prvi pokušaj uvođenja poreza na nekretnine 2016. – brzo povlačenje
4. Porez na kuće za odmor – poveznica između 2016. i 2024. godine
5. Uvođenje poreza na nekretnine od 2025. godine – prva faza poreza donosi novi pristup
6. Zaključak