Pravne i praktične dimenzije novog Zakona o gradnji (I. dio)

Stupanje na snagu Zakona o gradnji (ZG) predstavlja novi korak u pravnom uređenju graditeljstva u Republici Hrvatskoj. Riječ je o krovnom propisu graditeljstva koji uređuje temeljne zahtjeve za građevinu, prava i obveze sudionika u gradnji, projekte, nadležnost i postupanje upravnih tijela, postupak građenja građevine te, u konačnici, uporabu, održavanje i uklanjanje građevine. Iako ZG, u određenoj mjeri, preuzima legislativna rješenja iz prijašnjeg Zakon o gradnji (ZG 2014) i nadovezuje se na njega, ZG donosi novine poput administrativnog rasterećenja u odnosu na manje složene zgrade, postavljanje okvira za daljnju digitalizaciju postupaka koji se vode na temelju odredaba ZG-a, a u čiji doseg ulazi i uvođenje modela BIM te uvođenja nove kategorizacije građevina. Cilj je ovog članka analizirati ključne legislativne izmjene koje uvodi ZG, s posebnim naglaskom na svrhu koja se njima želi postići i njihov odnos prema prijašnjem zakonodavnom uređenju.

1. Uvod
2. Pitanja energetske učinkovitosti
3. Digitalizacija i zaštita okoliša
4. Klasifikacija građevina
5. Posebni uvjeti i uvjeti priključenja
6. Građenje građevine
7. Umjesto zaključka