Arbitrarnost pri određivanju sudjelovanja u plaćanju socijalnih usluga kao opreka diskrecijskoj ovlasti u upravnom postupku

Sudjelovanje u plaćanju socijalnih usluga u RH pogađa gotovo sve osobe koje ih koriste, a koje imaju prikladnu imovinu za to. Određivanje sudjelovanja i svih činitelja u tome postiže se prema pravilima općega upravnog postupka (ali i neupravnoga), no unatoč tome u ovome području postoji izražena arbitrarnost pri odlučivanju nadležnoga javnopravnog tijela. U RH već gotovo 15 godina ne postoji primjenjiv pravilnički režim koji bi bio na snazi, a koji bi uređivao tu materiju. Međutim, nadležno javnopravno tijelo (Hrvatski zavod za socijalni rad) u tom razdoblju, kao da je spomenuti pravilnik na snazi, određuje visine sudjelovanja za pojedine korisnike, pri čemu to ne čini na temelju diskrecijske ovlasti (jer ona ne postoji), nego cjelovito arbitrarno. Posljedica je da korisnici socijalnih usluga često u tom procesu nerazmjerno i neopravdano te bez ikakva kriterija ili valjanog argumenta ostaju bez svoje imovine, koju pak bez pravne osnove stječe RH. U članku se obrađuje navedena problematika uz prethodnu analizu arbitrarnosti i diskrecijske ovlasti u upravnom postupku.

1. Uvod
2. Pretpostavke diskrecijske ovlasti u upravnom postupku
3. Problem u socijalnom sustavu pri određivanju sudjelovanja u plaćanju socijalnih usluga
4. Arbitrarnost prilikom određivanja sudjelovanja korisnika u plaćanju cijene socijalne usluge
5. Implikacije arbitrarnog određivanja visine sudjelovanja korisnika u plaćanju cijene socijalne usluge
6. Diskrecijska ovlast u sustavu socijalne skrbi u RH
7. Razmjernost
8. Zaključak