Računovodstvo zaliha s odgodom plaćanja koje sadržava element financiranja

Kad se zalihe nabavljaju s odgodom plaćanja, računovodstveni standardi HSFI 10 – Zalihe i MRS 2 – Zalihe izričito zahtijevaju da se razlika cijene koja je veća od uobičajenog plaćanja prizna kao rashod kamata, a ne u vrijednost zaliha. Ako kamate nisu ugovorene, poduzetnik mora samostalno izračunati koji dio cijene će rasporediti na troškove kamata. Zahtjev da se zalihe priznaju po sadašnjoj vrijednosti, a ne po većoj vrijednosti koja je posljedica odgođenog plaćanja, izaziva brojne dvojbe u računovodstvenom, ali i u poreznom smislu. Pretpostavka za odgodu plaćanja je ugovor o robno-trgovačkom kreditu kojim se uređuje plaćanje u roku od 360 dana, odnosno do 12 mjeseci.

S obzirom na to da u HSFI-ju 10 i MRS-u 2 nema detaljnijih objašnjenja kako se utvrđuje dio nabavne cijene koji se priznaje u kamate, u ovom članku nastoji se detaljnije objasniti kako treba postupati u praksi.

1. Određenja računovodstvenih standarda u slučaju nabave zaliha s odgodom plaćanja
2. Utvrđivanje financijske komponente u cijeni nabave zaliha i raspoređivanje troška kamata
3. Računovodstveni problemi koji se javljaju kod pretvaranja dijela nabavne cijene u financijsku komponentu odnosno u kamate koje to formalno nisu
4. Računovodstvo nabave zaliha kad se cjelokupno plaćanje odgađa do potpunog isteka kreditnog razdoblja
5. Računovodstvo nabave zaliha s odgodom plaćanja uz beskamatni kredit koji se otplaćuje u mjesečnim obrocima kad je gotovinska nabavna cijena poznata
6. Računovodstvo nabave zaliha s odgodom plaćanja uz beskamatni kredit koji se otplaćuje u mjesečnim obrocima kad je teško ili nemoguće utvrditi gotovinsku nabavnu cijenu
7. Zaključak