RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Sažetak:

Svrha ovoga članka je ukazati na temeljne odrednice zajedničkog vlasništva, osobito u odnosu na suvlasništvo, te razmotriti pravno i praktično značenje ovoga instituta. Kako bi se to moglo ostvariti razmatraju se dvojbe pojmovnoga artikuliranja zajedničkog vlasništva, usporednopravna rješenja, slučajevi zajedničkog vlasništva prije i u našem pozitivnom pravu, a sve radi pokušaja određivanja značenja i smisla postojanja zajedničkog vlasništva u našem stvarnopravnom uređenju. Osnovno pitanje koje se postavlja jest treba li nam uopće institut zajedničkog vlasništva ili bi bilo bolje da postoji samo suvlasništvo.

U uvodnom dijelu članka analiziraju se povijesni oblici zajedničkog vlasništva u svijetu i u nas. Definicija pojma zajedničko vlasništvo razlikuje se od autora do autora, ali svi uviđaju glavne razlike u odnosu na suvlasništvo. Temeljna su obilježja zajedničkog vlasništva da može postojati samo na nepodijeljenoj stvari, odnosno podrazumijeva najmanje dva vlasnika-zajedničara te udjele koji nisu određeni, ali su odredivi, a u našem se stvarnom pravu definira kao poseban oblik vlasništva više osoba na nepodijeljenoj stvari pri čemu njihovi udjeli nisu određeni, ali su odredivi.

U nas se zajedničko vlasništvo javlja u nasljedničkoj zajednici, kod ugovora o ortaštvu i kod zajedničke pričuve, pa s obzirom na to da više ne postoji zajednička imovina bračnih drugova kao oblik zajedničkog vlasništva značajno je umanjeno praktično značenje ovoga instituta, dok je njegovo pravno značenje danas bitno umanjeno i postavlja se pitanje je li uopće potrebno. Čini se da bi primjena suvlasništva u svim postojećim slučajevima zajedničkog vlasništva bila moguća te bi ono moglo zamijeniti zajedničko vlasništvo.

Da biste vidjeli cijeli članak morate se pretplatiti na pip!

Pretplatnik
Hrvatski računovodstveni sustav HSFI, MRS, MSFI i Tumačenja (1)