Naime izvjesno je da su javni ovršitelji dana 28 lipnja 2012 godine dakle dva dana prije nego što je Zakon o javnim ovršiteljima 10 trebao stupiti na snagu prvi put saznali da je u pripremi zakonodavstvo kojim se njihova služba namjerava napustiti Međutim Vlada RH kao predlagateljica izmjena Zakona o javnim ovršiteljima 12 nije predložila ukidanje te službe s danom 28 lipnja 2012 godine te je time imenovala javne ovršitelje pa time i tužiteljicu i dalje ostavila u stanju očekivanja neizvjesnosti i nesigurnosti Nenavođenjem bilo kakvih razloga kojim bi obrazložila svoju namjeru da napusti službu javnih ovršitelja predlagateljica Zakona o izmjenama Zakona o javnim ovršiteljima 12 dodatno je pridonijela dojmu arbitralnog postupanja Taj dojam je bio pojačan i njezinim očitim odstupanjem od razloga koje je navela kad je u prosincu 2011 godine prvi put predložila odgodu stupnja na snagu Zakona o javnim ovršiteljima 10 a da za to također odstupanje nije navela razloge Konačno ni jednom se riječju nije osvrnula na položaj imenovanih javnih ovršitelja koji su zasnivali svoja legitimna očekivanja o stupanju na snagu Zakona o javnim ovršiteljima 10 na odredbama Zakona o izmjenama Zakona o javnim ovršiteljima 11 te na rješenje ministra pravosuđa o njihovom imenovanju za javne ovršitelje te je takvo stanje trajalo do 15 listopada 2012 godine Imenovani javni ovršitelji bili su u položaju posvemašne nesigurnosti i neizvjesnosti u pogledu svog budućeg profesionalnog statusa te ni u jednom od zakonskih prijedloga nije se naveo učinak tih zakona na njihove individualne situacije a u prijelaznim odredbama tih zakona nisu postojale ni najmanje naznake rješenja njihovih problema koje je stvorio sam zakonodavac Stoga po mišljenju ovog suda upravo ta neizvjesnost i nesigurnost predstavlja povredu prava osobnosti ...
Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.
Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku
