Novi broj RRiF-a

Datum: 25.05.2021, Utorak
Autor: I.P.

Objavljen je broj 6 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za lipanj 2021.

Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje​.


Promjena mišljenja

Jeste li se ikada uhvatili u mislima kako o nečemu sada drukčije mislite? Ne uzbuđujte se, niste sebe iznevjerili, niste postali prevrtljivi ili nepouzdani. Jednostavno to smatrajte normalnim, samo čudaci nikada ne mijenjaju mišljenje. Svakog dana primamo nove informacije, nove spoznaje i ta otkrića utječu na nas pa je logično da to utječe i na oblikovanje našeg mišljenja, drukčijeg stava.

Problem imamo kad naše institucije, odnosno vodeće osobe u njima, zastupaju nešto što je neodrživo, kad su čak i presude sudova potvrdile da je netko imao pogrešno mišljenje o primijenjenom propisu. Mi to osobito osjećamo kada su u pitanju porezne stvari. Nedavno je donesena jedna presuda koja demantira shvaćanje Porezne uprave o načinu primjene čl. 39. Pravilnika o porezu na dobit. Tim se člankom uređuje postupanje s revalorizacijskom pričuvom, a od 2008. godine dano je nekoliko mišljenja kojima se smatra da u slučaju poslovnog spajanja revalorizacijska pričuva povećava kapital i da time dolazi do njezine realizacije jer, kako piše u Pravilniku, došlo je do „drugog obliku otuđenja imovine“. Točno je da je kapital povećan, ali koji kapital? Tu dolazimo do detalja koji postaje problem. Samo kada pripojena imovina poveća temeljni kapital, tada je razumljivo da je revalorizacijska pričuva pripala vlasniku kapitala i da je ona time realizirana (iskorištena). Ali ako se poslovnim spajanjem zadržava kontinuitet u oporezivanju, tj. kad se iste bilančne stavke prenose u društvo koje je pripojilo određenu imovinu (u konkretnom slučaju zemljište) i u kapitalu iskazalo njegovu revalorizacijsku pričuvu, tada nema promjene u tom kontinuitetu, ne nastaje nikakva porezna obveza. Sve nas to ne bi uzbuđivalo da se porezni nadzor nije oslanjao na mišljenje svoje Uprave u kojemu je neprecizno protumačeno da i u takvim slučajevima dolazi do realizacije revalorizacijske pričuve. Kako je poduzetnik na preporuku banke pripojio svoje projektno društvo (d.o.o.) postojećemu s dugogodišnjim poslovanjem, jer banka ne odobrava kredit za izgradnju hotela društvima mlađim od 3 godine, nakon predaje financijskih izvještaja i prijave poreza na dobit nakon pripajanja, uslijedio je porezni nadzor. Utvrdili su golemu poreznu obvezu i poduzetnik se našao u velikom problemu u svom investicijskom pothvatu. Ni prigovor ni žalba nisu urodili plodom. Upozoravali smo ih na pogrešnu primjenu propisa jer će stvoriti problem ii troškove tamo gdje ne postoje razlozi. Sada, nakon pet godina došla je presuda kojom se poništava Rješenje Porezne uprave, a Država mora nadoknaditi sudske troškove poduzetniku. Ono što nitko ne može nadoknaditi je golemi stres, neprospavane noći i zastoj u investiciji. Na kraju, šteta je učinjena u širem smislu svima nama. Sud je, na sreću, pravilno shvatio propis i Poreznoj upravi rekao NE.

Hoće li ova presuda potaknuti izmjenu mišljena Porezne uprave da se nepotrebno ne prolijeva žuč, stvar je mudrosti. Iznijeli smo samo jedan povoljno okončani slučaj, a koliko ih je završilo plaćanjem poreza, to ne možemo znati.

Na kraju ću spomenuti najnoviji problem, a slučaj je banalan. Riječ je o toplom obroku koji isporučuje jedan ugostiteljski objekt za radnike jednog poslodavca, no kako dio radnika tog poslodavca radi u drugom gradu, poduzetni ugostitelj ugovorio je da će mu tamošnji ugostitelj „uskočiti“ s isporukom toplih obroka za radnike njegova naručitelja i da će mu to, razumljivo, fakturirati. Ali, postavilo se pitanje po kojoj stopi. Je li to 13 % ili 25 % odnosno je li obavljena isporuka u skladu s posebnim propisom – Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti? U ovom slučaju kristalno je jasno da je sve obavljeno posluživanjem toplih obroka na dvjema lokacijama u skladu sa spomenutim propisom. No, prema usmenom tumačenju iz Porezne uprave, to su odvojene isporuke, tobože da je prvi ugostitelj kupio hranu koju je potom preprodao, na što ide 25 % PDV-a. Strašno! Netko ovdje neće vidjeti raj…

Dr. sc. Vlado BRKANIĆ

Povratak na vijesti