Računovodstvo, revizija i financije 6/2021

Izmjene Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu 1. srpnja 2021. godine posljedica su usklađivanja i implementiranja odredaba Direktive Vijeća (EU) 2017/2455 i Direktive Vijeća (EU) 2019/1995. Riječ je o primjeni posebnih postupaka oporezivanja (isporuka usluga i dobara na daljinu) osobama koje nisu porezni obveznici unutar EU-a čija bi primjena za porezne obveznike zapravo značila pojednostavljenje u oporezivanju. Međutim, ipak primjena posebnih postupaka oporezivanja je mogućnost, a ne obveza, te porezni obveznici mogu sami odlučiti hoće li ih primjenjivati ili ne.

Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar EU-a
3. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje
4. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja
5. Posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz
6. Registracija korisnika za posebni postupak oporezivanja za usluge i prodaju dobara na daljinu u RH
7. Koje stope PDV-a treba primijeniti za isporuke dobara i usluga na daljinu u zemljama članicama EU-a
8. Zaključak

Danom 1. srpnja 2021. godine na cijelom području EU-a ukida se porezno oslobođenje pri uvozu pošiljaka vrijednosti do 22 eura. Od toga dana sve pošiljke koje se uvoze na područje RH bit će oporezive PDV-om. Da bi se pojednostavio postupak oporezivanja i carinjenja robe, izmijenjeni su porezni i carinski propisi. Porezni propisi su izmijenjeni tako da omogućavaju naplatu PDV-a na dva načina: putem postupka IOSS ili posebnog postupka za prijavu i plaćanje PDV-a pri uvozu. Carinski propisi su prilagođeni novim potrebama oporezivanja i obveznim deklariranjem svih pošiljaka koje se uvoze.

Detaljnije o tim promjenama može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Promjene u carinskim propisima u vezi s e-trgovinom od 1. srpnja 2021. godine
3. Provedba carinskog postupka nakon 1. srpnja 2021. godine
4. Primjeri postupanja kod prodaje na daljinu u okviru e-trgovine
5. Zaključak

U nekom trenutku članovi društva (vlasnici kapitala) zbog raznih razloga žele prodati svoje trgovačko društvo, ili povući (amortizirati) svoj udio (kapital) kako bi ostvarili neku imovinsku korist, ili pak samo kako bi prestali poslovati. U članku se razmatra pitanje vrijednosti poduzeća, odnosno kako procijeniti vrijednost poslovnog udjela.

Pitanja koja se pritom pojavljuju iz područja su prava trgovačkih društava, poreza i računovodstva. Za računovođe je bitno poznavanje pravnih i poreznih područja kako bi se proveli odgovarajući postupci i knjiženja toga poslovnog događaja.

1. Pristup
2. Pravne pretpostavke prodaje (prijenosa) udjela ili otkupa vlastita udjela
3. Određivanje tržišne vrijednosti poslovnog udjela
4. Isplata izlazećeg člana društva – amortizacija poslovnog udjela
5. Prodaja poslovnog udjela – poduzeća
6. Primjer isplate poslovnog udjela stečenog nakon 1. siječnja 2016. godine
7. Porezno motrište amortizacije (povlačenja) poslovnog udjela
8. Zaključak

Sustav naknada za ambalažu osmišljen je tako da proizvođači koji na tržište RH stavljaju proizvode u ambalaži plaćaju naknade Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji onda preuzima obvezu ispunjavanja nacionalnih ciljeva oporabe i recikliranja za tog proizvođača. Proizvođač plaća naknadu gospodarenja otpadnom ambalažom i povratnu naknadu. Kako se obračunavaju, plaćaju i evidentiraju te naknade, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Naknade za ambalažu
3. Računovodstveno i porezno postupanje s naknadama za ambalažu
4. Propisane evidencije i izvještavanje FZOEU-a
5. Zaključak

Više različitih propisa uređuju rokove čuvanja poslovne dokumentacije koja s motrišta različitih propisa ima i različita obilježja pa tako jedan te isti poslovni dokument može biti računovodstveni dokument, porezni dokument, devizni dokument, arhivski dokument, dokument iz područja u kojemu posluje njegov stvaratelj te dokument ikoje druge vrste. K tome, u tim svim izvorima u kojima se uređuju rokovi čuvanja poslovne dokumentacije navode se i različita vremena od kojeg se oni počinju računati. Ovim se člankom razmatraju poslovni dokumenti s motrišta (poduzetničkog) računovodstva i s poreznog motrišta te se daju napomene za neka druga područja.

U zasebnom članku u ovom broju časopisa razmatra se poslovna dokumentacija s motrišta arhivskih propisa.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Računovodstveni propis
4. Pohranjivanje dokumentacije i njezino uništavanje
5. Rokovi čuvanja dokumentacije prema nekim drugim propisima
6. Zaključak

Trgovačka društva u poslovnoj se praksi često služe vlastitim proizvodima i uslugama za potrebe svoga poslovanja (kod troškova održavanja imovine, za vlastitu dugotrajnu imovinu, za troškove promidžbe i sl.). U okviru ovoga računovodstvenog praktikuma autorica daje primjere knjiženja takvih uporaba koje se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi, a koje zahtijevaju iskazivanje internih prihoda.

1. Uvod
2. Uporaba vlastitih proizvoda i usluga za potrebe dugotrajne materijalne imovine
3. Uporaba vlastitih proizvoda i usluga za potrebe kratkotrajne imovine i za troškove
4. Davanje vlastitih dobara i usluga u svrhu reprezentacije, promidžbe i darovanja
5. Zaključak

Konsolidirana financijska izvješća uobičajeno se predaju za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine, a iznimno za 2020. godinu obvezu konsolidacije financijskih izvješća treba prijaviti do 30. lipnja te predati konsolidirana izvješća do 31. listopada 2021. godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 23. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. – 47/20., dalje: ZOR) i čl. 250.b. odnosno 431.b. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 40/19., dalje: ZTD). Konsolidaciju financijskih izvješća mikro, mali i srednji poduzetnici pripremaju prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja.

1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
2. Konsolidirano godišnje izvješće i izvješće poslovodstva
3. Konsolidirano nefinancijsko izvješće
4. Konsolidirano izvješće o plaćanjima javnom sektoru
5. Računovodstvo ulaganja u ovisna društva
6. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
7. Pravila i postupci konsolidacije
8. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
9. Objava konsolidiranih financijskih izvješća
10. Revizija konsolidiranih financijskih izvješća
11. Poslovna spajanja unutar grupe prema HSFI-ju 2
12. Bilješke u vezi s konsolidacijom
13. Zaključak

Zbog propuštanja roka predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te nepredaju financijskih izvješća i druge dokumentacije za potrebe javne objave, poduzetnicima mogu biti izrečene novčane kazne u svoti od 10.000,00 kn do 100.000,00 kn, a za odgovornu osobu poduzetnika u svoti od 5.000,00 kn do 20.000,00 kn. U određenim slučajevima te kazne mogu biti i manje.

O tome i o mogućnosti naknadnih ispravaka predanih godišnjih financijskih izvještaja, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Predaja godišnjih financijskih izvještaja nakon isteka zakonski propisanih rokova
3. Postupak ispravka godišnjih financijskih izvještaja predanih u FINA-u
4. Prekršajne odredbe radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u
5. Postupak brisanja subjekata iz sudskog registra radi nepredaje GFI-ja
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu prikazuje način usklađenja bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) te ispravak pogrešnog knjiženja. Korisnici državnog proračuna koji posluju putem jedinstvenog računa riznice moraju svoja knjiženja usklađenja stavaka s HZZO-om prilagoditi vremenu iz kojeg se to potraživanje neće nadoknaditi. Ispravak pogrešnih knjiženja iz prethodnog razdoblja u dijelu u kojemu bi se trebali iskazati rashodi / prihodi može se iskazati i smanjenjem / povećanjem viška / manjka prihoda. Uputu za to trebao bi svojim proračunskim korisnicima dati njihov nadležan proračun.

1. Usklađenje bolovanja na teret HZZO-a
2. Ispravak pogrešnog knjiženja kod korisnika državnog proračuna

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva prikazuje kupnja poslovnog objekta i financiranje projekta iz inozemnih izvora u stranim sredstvima plaćanja. Ako se ne može odijeliti vrijednost zemljišta od građevinskog objekta, ta se kupnja može iskazati kao kupnja zemljišta ili građevinskog objekta. Realizirana tečajna razlika iskazuje se kao prihod ili rashod bez obzira na to zbog čega je nastala odnosno uz koji je račun glavne knjige vezana.

1. Kupnja poslovnog objekta
2. Tečajne razlike kod projekata financiranih iz inozemnih izvora

Priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem znači snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu tako da se za 12 mjeseci rada priznaje 14, 15, 16 i 18 mjeseci staža osiguranja u ovisnosti o poslovima na kojima osobe rade i ostvaruju mirovinski staž. Posebno je uređeno pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe s invaliditetom, što je od 1. travnja 2021. godine, osim za zaposlene osobe, prošireno i na samostalne obveznike plaćanja doprinosa. Za osiguranje produženog staža plaćaju se dodatni doprinosi po stopama uređenim Zakonom o doprinosima.

1. Uvodne napomene
2. Poslovi na kojima zaposlene osobe ostvaruju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem
3. Zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
4. Postupak utvrđivanja odnosno ukidanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
5. Snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu zaposlenim osobama
6. Prijava na staž osiguranja s povećanim trajanjem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
7. Obračunavanje i plaćanje doprinosa za radnike kojima se staž osiguranja priznaje s povećanim trajanjem
8. Sastavljanje izviješća o isplaćenim plaćama i plaćenim doprinosima za staž osiguranja s povećanim trajanjem
9. Doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe za koje se ne plaća doprinos za zdravstveno osiguranje na plaću
10. Računi na koje se uplaćuje doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem
11. Prekršajne odredbe
12. Napomene u vezi s pravom na staž osiguranja s povećanim trajanjem prema posebnim propisima

Autorica u praktikumu na praktičnom primjeru zaokružuje proces obračuna plaće – od izračuna plaće koja pripada radniku do uplate na račun radnika, evidencija na Obrascu JOPPD i obveznih evidencija u skladu sa Zakonom o radu te na kraju knjiženja u glavnoj knjizi.

1. Uvod
2. Proces obračuna plaće
3. Isplata plaće i naknade troškova prijevoza – uplatni računi
4. Obrazac JOPPD
5. Obvezna evidencija radnog vremena
6. Knjiženje u glavnoj knjizi
7. Dostava obračunske liste

Pravila za neoporezive isplate vezane za rad na terenu u mnogočemu su ista kao kod isplata vezanih za službeni put, ali ipak postoje specifičnosti koje mogu poslodavcima stvoriti dvojbe. U praktikumu se objašnjavaju specifičnosti vezane za neoporezive isplate „terenskih“ dnevnica, a osobito vezano za uvjet obavljanja vrste djelatnosti i rada na terenu.

1. Uvjet obavljanja djelatnosti

Primitci koji se isplaćuju na temelju ugovora o djelu su primitci koji se ostvaruju obavljanjem točno određenih, ugovorenih poslova. Takvi se primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak i obvezno se isplaćuju na žiroračun primatelja. O tome pišemo u ovom članku.

1. Za koje se poslove može sklopiti ugovor o djelu
2. Porezni položaj isplate primitaka na temelju ugovora o djelu
3. Obračun primitka i iskazivanje podataka u JOPPD-u
4. Ugovor o djelu umirovljenika
5. Fizičke osobe u sustavu poreza na dodanu vrijednost
6. Ugovor o djelu između dvije fizičke osobe

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o primjeni carinskog postupka 42 u RH. U ovome članku autorica objašnjava primjenu carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a s obzirom na to da taj postupak porezni obveznici iz RH mogu provesti u bilo kojoj od država članica EU-a u kojoj će obaviti postupak uvoznog carinjenja robe. Pri primjeni carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a, hrvatski se porezni obveznici u nekim zemljama trebaju registrirati za potrebe PDV-a, a u nekim zemljama za primjenu tog postupka mogu imenovati poreznog zastupnika bez registracije za potrebe PDV-a. Takvo postupanje dopušteno je, primjerice, u Sloveniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i dr., ali je uvijek prvo važno informirati se o tome kod poreznih vlasti zemlje članice u kojoj se obavlja uvoz.

1. Uvod
2. Primjena carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a
3. Carinski postupak 42 u drugoj zemlji članici EU-a i trostrani posao
4. Zaključak

U časopisu RRiF 5/21. pisali smo o pružanju usluge smještaja preko putničke agencije i primjeni posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija. Međutim, mnoge su agencije samo posrednici u organizaciji turističkih usluga te mogu pružati uslugu organizacije kongresa, charter usluge ili usluge prijevoza. U nastavku čanka može se detaljnije pročitati o poreznom položaju navedenih usluga koje organiziraju ili pružaju putničke agencije.

1. Uvod
2. Porezni položaj usluga putničke agencije – posrednika
3. Oporezivanje usluge smještaja u plovnim objektima nautičkog turizma
4. Porezni položaj prodaje tuzemnih i međunarodnih zrakoplovnih karata
5. Oporezivanje usluge organizacije kongresa
6. Zaključak

Od 1. siječnja 2021. godine na snazi je novi Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov. br. 145/20.) prema kojemu su donesene nove mjere poticaja u okviru sufinanciranja troškova prijevoza osoba s invaliditetom, a neke od postojećih mjera su izmijenjene. U nastavku članka više o načinu ostvarivanja potpora, poreznom tretmanu isplaćenih potpora i njihovu evidentiranju u poslovnim knjigama.

1. Uvodno
2. Sufinanciranje troškova prijevoza osoba s invaliditetom
3. Subvencija u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje
4. Subvencija plaće zaposlenih osoba s invaliditetom
5. Potpora za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom
6. Ostale subvencije
7. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom i poreznom motrištu financijskog lizinga opreme. U ovom praktikumu autor na praktičnom primjeru obrazlaže odbitak pretporeza u slučaju financijskog lizinga teretnog vozila kod poduzetnika koji porez na dodanu vrijednost plaćaju prema naplaćenim naknadama.

1. Posebnosti odbitka pretporeza kod postupka oporezivanja po naplaćenim naknadama
2. Financijski lizing teretnog vozila

Temeljna odluka koju uprava mora donijeti pri sastavljanju financijskih izvještaja jest odluka o tome hoće li se one pripremati na pretpostavci neograničenosti poslovanja ili ne. U uvjetima posebnih okolnosti, epidemije COVID-19, ta odluka zahtijeva puno veći stupanj i nesigurnosti uprave nego što je to uobičajeno. Baš zbog toga očekujemo da će bilješka „Vremenska neograničenost poslovanja“ biti najčitanija bilješka u ovogodišnjim financijskim izvještajima, a za koju trebaju biti zainteresirani vjerovnici, potencijalni investitori, kupci, zaposlenici, financijski analitičari i drugi. U članku autorica daje primjer procjene uprave da društvo nastavi vremenski neograničeno poslovati te odgovornosti i postupke revizora u skladu s MRevS-om 570.

1. Uvod
2. Odgovornost uprave – procjena da društvo nastavi vremenski neograničeno poslovati
3. Odgovornost revizora
4. Zaključak

U članku se daju objašnjenja koja su vezana uz izvještaj o mjerenju uspješnosti menadžmenta prema dokumentu IASB-a. Pri tome se posebno objašnjavaju informacije koje se trebaju uključiti u taj izvještaj te mogući problemi koji su vezani uz informiranje korisnika.

1. Uvod
2. Uključivanje informacija o uspješnosti menadžmenta u financijske izvještaje
3. Sažetak povratnih informacije koje su uključene u financijske izvještaje
4. Što bi mogao biti problem

1. Predstavljena ažurirana industrijska strategija EU-a
2. Predložena uredba o otklanjanju štetnih učinaka stranih subvencija
3. Dogovorene smjernice za digitalne zelene potvrde
4. U primjeni nova pravila zabrane nepoštenih trgovačkih praksi

Infrastrukture financijskog tržišta iznimno su značajne za neometano funkcioniranje financijskog sustava, a posredno putem njega i za realno gospodarstvo. Bez njih tržišni sudionici ne bi mogli pristupati važnim sustavima i kanalima distribucije pomoću kojih se odvijaju redovite i sigurne financijske transakcije i tokovi.

Ovaj će tekst čitatelja pobliže upoznati s definicijom infrastruktura financijskog tržišta te njihovim raznolikim vrstama i funkcijama. Zatim će se dati pregled infrastruktura financijskog tržišta u Republici Hrvatskoj.

1. Definicija infrastruktura financijskog tržišta
2. Vrste infrastruktura financijskog tržišta
3. Infrastrukture financijskog tržišta u Republici Hrvatskoj
4. Zaključak

Početkom lipnja počinju se primjenjivati promjene u deviznom sustavu kojima je uveden poseban nadzor vrijednosti gotovine koja se kreće unutar područja Europske unije. To kretanje i dalje nije ograničeno, ali se sada stavlja pod posebno motrenje ako je njezina svota 10.000,00 eura i više. Stoga se ona na poziv nadležnog tijela njemu mora i prijaviti.

1. Uvod
2. Zakon o deviznom poslovanju i njegove izmjene i dopune od 2005. do polovine 2013. godine
3. Novi zakon

Plaćanje kreditnim karticama danas je uobičajeni način plaćanja ne samo gotovinskih računa, već i onih koji nose pravo na pretporez. Kreditnim karticama poduzetnici mogu plaćati i račune koji glase na svotu veću od 5.000,00 kn, ali svi računi plaćeni kreditnom karticom moraju se fiskalizirati. Tehnika poslovanja kreditnim karticama jednaka je za sve poduzetnike, neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dohodak ili dobitak. Međutim, kod obrtnika i slobodnih zanimanja – obveznika poreza na dohodak, postoje određene specifičnosti s poreznog motrišta i s motrišta bilježenja ovih poslovnih događaja u Knjizi primitaka i izdataka.

1. Uvod
2. Prodaja na kreditne kartice
3. Plaćanje ulaznih računa kreditnom karticom
4. Zaključak

Sve osobe, a poglavito one koje posluju, stvaraju dokumentaciju koja se u smislu arhivskih propisa naziva gradivom koje može imati obilježje dokumentarnoga ili arhivskoga gradiva.

Određene skupine osoba moraju aktivno surađivati s javnim arhivima, dok neke od njih to rade tek po pozivu odgovarajućega javnog arhiva. Onim osobama koje ne moraju aktivno surađivati s javnim arhivima, u koje se ubraja većina „privatnih“ trgovačkih društava, obvezujuća postupanja u odnosu na gradivo samo su smjernice kako se ponašati s dokumentacijom, poglavito s motrišta njezina čuvanja, izlučivanja i uništavanja.

1. Uvod
2. Temeljni pojmovi
3. Obveze pravnih subjekata – stvaratelja / posjednika gradiva koje proizlaze iz Arhivskog zakona
4. Provedbeni propisi
5. Zaključak

Pod turističkim propisima smatraju se svi zakonski i podzakonski akti kojima se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti, pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, pružanje usluga u turizmu te turističke pristojbe. Zbog čestih izmjena navedenih propisa, a i promjena navika gostiju, što je u znatnoj mjeri pridonijela i bolest COVID-19, pružatelji usluga imaju razne dvojbe oko primjene navedenih propisa.

U nastavku možete pročitati o učestalim pitanjima iz područja turizma koji se pojavljuju u praksi.

1. Ugostiteljstvo
2. Pružanje usluga u turizmu
3. Turistička pristojba

U ovom se članku daju odgovori na najčešća pitanja poslodavaca i radnika u vezi s pravom na godišnji odmor, između ostaloga, i koje je minimalno trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti svojim radnicima, kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji radnicima pripada i kako utvrditi godišnji odmor radniku kojemu prestaje radni odnos.

1. Uvod
2. Koje je minimalno (najkraće) trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti radniku?
3. Može li se pravo na godišnji odmor utvrditi u duljem trajanju od onoga koje kao minimalno određuje Zakon o radu i na koji način?
4. Što ako je trajanje godišnjeg odmora različito uređeno izvorima radnog prava?
5. Kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji pripada radniku?
6. Uračunavaju li se dani blagdana, bolovanja i plaćenog dopusta u trajanje godišnjeg odmora?
7. Ima li radnik u slučaju prestanka radnog odnosa pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora?
8. Što ako radnik kojemu prestaje radni odnos nije do kraja iskoristio godišnji odmor koji mu pripada?
9. Kako se utvrđuje razmjerni dio godišnjeg odmora?
10. Može li se radnik odreći godišnjeg odmora ili tražiti da mu poslodavac umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknadu?
11. Mora li radnik dva tjedna godišnjeg odmora iskoristiti „u komadu“?
12. Može li radnik dio godišnjeg odmora koji nije iskoristio prebaciti i koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini?
13. Kako ostvaruju pravo na godišnji odmor oni radnici koji nisu mogli iskoristiti godišnji odmor zbog bolesti ili korištenja rodiljnih i roditeljskih prava?
14. Ima li radnik koji je sklopio ugovor o radu na nepuno radno vrijeme pravo na godišnji odmor i u kojem trajanju?

U ovome članku autori sa statusnog te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, u cjelini razmatraju aktualnosti vezane za rad stalnih sezonskih radnika, koji je utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove.

1. Uvod
2. Tko je sezonski radnik, odnosno stalni sezonac
3. Ugovor o radu sezonskih radnika
4. Potpora za stalnog sezonca i mjere aktivne politike zapošljavanja
5. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
6. Neoporezive isplate sezonskim radnicima

Dionice mogu biti uvrštene na uređeno tržište, ali jednako tako dioničko društvo može odlučiti da povuče dionice s tog uvrštenja. Odluku o tome donosi glavna skupština društva, a u tom postupku moraju se poštovati brojna pravila.

Autorica u članku ukratko ističe koje su to obveze i u kojem dijelu zakon treba poboljšati.

1. Odluka glavne skupštine
2. Povlačenje s uvrštenja
3. Naknada
4. Zaključne napomene

Nakon objave konačnih rezultata izbora slijedi postupak konstituiranja predstavničkih tijela. Na vijećničku dužnost mogu biti izabrane osobe koje obavljaju određene nespojive, odnosno inkompatibilne dužnosti. U toj se situaciji postavlja pitanje smije li ta osoba uopće započeti s obavljanjem vijećničke dužnosti. U ovom se članku nastoji odgovoriti na neke od dvojbi oko pitanja nespojivosti.

1. Uvod
2. Nespojive dužnosti člana predstavničkog tijela
3. Postupanje u slučaju inkompatibilnosti
4. Dvojbe u vezi s mogućim postojanjem nespojivosti dužnosti

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Građevinarstvo RH i EU-a
4. Potrošačke cijene RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Turizam
7. Prijevoz putnika i robe u prvom tromjesečju 2021. godine
8. Trgovina na malo RH i EU-a
9. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u ožujku 2021.godine
10. Pad zaposlenost i rast broja nezaposlenosti u Hrvatskoj i zemljama EU-a

Nakon 12 godina izvođenja diplomskoga sveučilišnog studija Forenzika od akademske 2021./2022. godine Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu otvara vrata i maturantima te upisuje 1. generaciju studenata preddiplomskoga sveučilišnog studija Forenzika. Upisna kvota je 90 studenata, a u okviru programa izvodi se pet različitih studijskih modula. Jedan od studijskih modula je i modul financijsko-računovodstvena forenzika, što predstavlja temelj za kvalitetnu edukaciju financijsko-računovodstvenih forenzičara koja se nastavlja kroz diplomski studij Forenzike. Na diplomskom studiju, modulu Financijsko-računovodstvena forenzika, učinjen je veliki iskorak time što je 25. veljače 2021. godine u Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira upisan standard kvalifikacije magistar/magistra financijsko-računovodstvene forenzike.

1. Uvod
2. Skupovi kompetencija u okviru standarda kvalifikacije magistar/magistra financijsko-računovodstvene forenzike
3. Skupovi ishoda učenja u okviru standarda kvalifikacije magistar/magistra financijsko-računovodstvene forenzike
4. Zaključak