Objavljen je broj 9 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za rujan 2025.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Je li se promijenio odnos prema radu?
U današnje doba sve češće čujemo kako „ljudi ne žele raditi“. Poslodavci teško nalaze radnike – posebno u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Kažu: „Nisu zainteresirani za posao, nisu proaktivni, trebam ih učiti i uvoditi u posao, a oni često nakon kratkog vremena jednostavno odu – bez obrazloženja i odrade otkaznog roka.“ Starije generacije kritiziraju mlade zbog nespremnosti na odricanja, ne stavljanja rada na prvo mjesto – držeći se one stare poslovice „Nema kruha bez motike“. Ili kako je rekao Nikola Tesla: „Čovjek je rođen kako bi radio, kako bi trpio i kako bi se borio; tko tako ne čini, mora propasti.“ Ali je li to uistinu tako ili je sve puno složenija priča nastala u društvenim i ekonomskim okolnostima u kojima se danas nalazimo? Nekada je rad bio usko povezan s egzistencijom i statusom pojedinca u društvu. Ako nisi bio u politici (i tada!), vjerovao si u mantru da se „jedino radom i poštenjem može naprijed“. Sigurno radno mjesto značilo je životnu stabilnost, a želja za uspinjanjem malo po malo u poduzeću u koje si ušao kao pripravnik vodila te do mirovine i pozlaćenog sata za otpremninu.
Ali svijet se promijenio. Možda prebrzo s motrišta današnjih pedesetogodišnjaka (i onih starijih), ali neminovno. Mislim kako nije točno da ljudi odbacuju rad kao takav, nego sve više preispituju uvjete pod kojima se rad nudi. To posebno vrijedi za mlade generacije. Čini se kako veliki dio njih ne želi raditi pod svaku cijenu. Sve veći naglasak stavlja se na uvjete rada, zadovoljstvo, kreativnost, fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu… Traži se ravnoteža između posla i privatnog života, mogućnost doziranja (radit ću koliko želim odnosno koliko mi treba) i rad u okruženju koji ne stvara stres. I, naravno, zaboravih naglasiti – očekuje se dobra plaća. Mladi ljudi teško se mire s klasičnim radnim okruženjem koje traži apsolutnu poslušnost, dugo radno vrijeme i minimalnu nagradu. Nitko ne razmišlja o tome da će kod sadašnjeg poslodavca dočekati mirovinu. Zapravo, pojam „mirovina“ gubi sadašnji smisao… i možda je bolje ne razmišljati što nas čeka za tridesetak godina 😊.
Sve ovo nije kritika već jednostavni prikaz slike naše sadašnjosti kada je riječ o odnosu života i rada. Pritom, naravno, ima i mladih i onih „manje mladih“ koji još uvijek „žive da bi radili“ (a ne obratno) i u tome nalaze smisao. Ili streme k svome zadanom životnom cilju ili je to odraz njihova odgoja i osobnosti ili pitanje egzistencije. Tako dugo dok postoji takav dualizam, svijet može ići naprijed – ali samo pod pretpostavkom da na vrijeme uočimo prednosti i nedostatke svakog od ovih životnih stavova.
Danas su internet i digitalne platforme otvorile put novim oblicima zarade gdje se u fokusu nalazi pojedinac koji gradi svoju karijeru kroz društvene mreže kao Influencer, Streamer, YouTuber, TikToker. Za mlade, društvene mreže nisu samo zabava već prirodno okruženje u kojemu provode veliki dio svog vremena. Zbog toga je influencerstvo za njih ozbiljan posao koji uz zaradu donosi i popularnost kao sliku uspješnosti i osobnog ostvarenja (ma kakvo ono bilo). Pritom to može postati i formalni bussines – obrt ili trgovačko društvo koje državi plaća poreze i doprinose. A treba voditi i poslovne knjige! I krug se počinje širiti – jer knjigovodstveni servisi dobivaju nove klijente!
Zanimljivo je kako, za razliku od starijih generacija koje su se ugledale na glumce, pjevače ili sportaše, današnja mladost najčešće prati influencere u želji da jednoga dana to postanu i sami. Čini se kako mladi ne žele biti influenceri samo zbog novca već i zbog slobode, kreativnosti i osjećaja društvenog utjecaja koji ostvaruju svojim pričama – neovisno o tome odnosi li se sadržaj na pravljenje sendviča, putovanja ili mekane posteljine za jutarnje buđenje.
Ali nemojmo se zavaravati, nisu influenceri samo pripadnici mlade generacije. Ima i onih sredovječnih – jer svatko može naći svoje pratitelje. Samo ako ima dovoljno kreativnosti – pa čak i one koja podsjeća na dekadentnost staroga Rima.
Stoga se nemojte iznenaditi ako jednoga dana autoricu ovog članka ugledate kao TikTokericu. Ali ne, neću vam pričati o porezima i računovodstvenim standardima. Možda je došlo vrijeme da vam pričam o izazovima bilanciranja života…
Dr. sc. Đurđica JURIĆ, urednica
