Objavljen je broj 5 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za svibanj 2026.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Stranci i hrvatsko javno zdravstvo
I danas, ali i nekoć velike ili prosperitetne ekonomije bile su i ekonomije stranaca. No koliko god su ovisile o njima, države ih nisu olako sebi pripuštale. Jer oni su izvanjski činitelj s mnogo rizika i opasnosti. Pa i javnozdravstvenih koji mogu brzo i temeljito izmijeniti, pa i uništiti zemlju primateljicu. Pretkolumbovski svijet Europljani su zatrli više bolestima i porocima nego oružjem. Kuga koja je izmorila srednjovjekovnu Europu uvezena je, te je bila razlog da se negdje u mletačkom dominiju u 14. st. uspostavi sustav karantene.
Sve glede stranaca, a posebno javnozdravstvena pitanja, države su oduvijek uređivale propisima najvišega ranga. Prilikom pripuštanja stranaca provodio se ne samo zdravstveni test nego se prihvaćalo samo takve koji su zdravi i radno sposobni, tj. one koji su mogli dati doprinos. Nikada bolesne, kržljavce, invalide, starce, sumnjive, kriminalce i sl. koji bi bili samo problem.
Baštinimo li danas u RH išta od toga znanja i iskustva? Nevjerojatno je da je o pitanju javnozdravstvenih izazova koje sa sobom donose stranci RH ostala tabula rasa. Izvršna vlast tek se u 2025. godini počela ozbiljnije baviti tim pitanjima koje donosi nekontrolirana imigracija. To se dogodilo ponajviše kada je u javnost dospio podatak o nekom strancu, gubavcu, koji je ušao u RH. Premda je danas na Zapadu lako izlječiva i benigna, spomen te stare i iskorijenjene bolesti (zajedno s kugom) još uvijek ostavlja jaku nelagodu i strah među narodom, koji kao da pripadaju našim genima i kolektivnoj memoriji zbog strašnih patnji predaka.
Opasnije je to što se u RH pojavljuju druge endemične bolesti koje su odavno iskorijenjene, a sa sobom ih iz trećeg svijeta donose stranci. Još je opasnije to što tisuće i tisuće takvih stranaca boravi u RH, radi i kreće se njome dolazeći iz zemalja koje ne poznaju cijepljenje. Kako samo visoka procijepljenost stanovništva jamči učinkovitost, priljev stranog življa sada ozbiljno ometa čitav ionako krhak, ali egzistencijalno važan sustav cijepljenja i procijepljenosti.
Stranci su oduvijek dolazili iz posve različitih okolišnih uvjeta i sredina, iz nesvodljivih higijenskih i javnozdravstvenih konteksta, s prirođenim patogenima te s praksama i načinom života koji odražava njihove kulturne obrasce, pa i s obzirom na bolesti i odnos prema njima.
U prihvaćanju stranaca bez ikakva kriterija, samo zbog toga što RH bez strane radne snage više ne može funkcionirati, dogodio se još jedan susljedan fenomen: da je zbog izostanka ikakvih kriterija, provjerâ i mjerâ ona postala atraktivna bolesnim strancima. Hrvatski je zdravstveni sustav usporedno gledajući još uvijek otvoren i pristupačan. Nije stoga neočekivano da sve zamjetniji udio stranaca u RH dolazi ciljano bolestan kako bi ovdje dobio besplatnu medicinsku skrb i još, k tome, bez kontrola nastavio raditi.
Zaprepašćuju stoga nagovještaji da u anticipiranoj noveli Zakona o strancima možda neće biti uređena javnozdravstvena pitanja, već da će se to prepustiti pravilničkoj razini. A pravilnička razina u RH počesto znači i izigravanjâ, gubitak kriterija, olako mijenjanje, mutež i dr. Najnepovoljnije je od svega to što je RH na svojem teritoriju glede toga imala dobre i čvrste uzore jer oportunitet trenutka nikada nije prevladao nad razboritošću. Sada kada se to nastoji (pravilnički) urediti, RH se ničim izazvana ponaša protivno svakom iskustvu, praksi i razboru.
Prof. dr. sc. Ivan MILOTIĆ, glavni urednik časopisa Pravo i porezi
