Računovodstvo, revizija i financije 5/2026

Nakon nešto više od dvanaest godina od stupanja na snagu aktualnog Zakona o obrtu, pristupilo se donošenju novih izmjena i dopuna toga Zakona. Riječ je o drugoj noveli toga Zakona, nakon one prve iz 2019. godine.

Naime, protekle godine primjene otvorile su prostor za promjene, odnosno unaprjeđenje obrtništva tako da taj organizacijski oblik obavljanja gospodarskih djelatnosti dobije odgovarajuću podršku zakonodavca kako bi uhvatio korak sa zahtjevima novog vremena i tržišno usmjerenoga gospodarstva. Stoga, u nastavku ovoga članka detaljnije pišemo o nekim najznačajnijim novostima koje donose izmjene Zakona o obrtu, a koje su upućene u proceduru radi njihova usvajanja.

1. Uvod
2. Predmet razmatranja
3. Što je općenito nova kod instituta obrta
4. Novosti glede poslovođe, prostora i izdvojena pogona
5. Obiteljski obrt
6. Novost glede ugovora kod zajedničkog obavljanja obrta
7. Nastavak obavljanja obrta bez obustave isplate mirovine
8. Naznaka drugih novosti koje donose nove izmjene Zakona o obrtu

U Nar. nov., br. 39/26. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit koji je stupio na snagu 16. travnja 2026. godine. Izmjene i dopune Pravilnika primjenjivat će se za prijavu poreza na dobitak i prijavu poreza po tonaži broda za 2026. godinu i nadalje odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2026. godine. Iznimno, porezni obveznik koji podnosi Obrazac PD ili Obrazac PD-NN za razdoblje koje je počelo teći od 1. siječnja 2026. godine prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, primjenjuje „stare“ obrasce objavljene u Nar. nov., br. 156/23. U nastavku izdvajamo najvažnije promjene.

1. Investicijski fondovi bez pravne osobnosti (čl. 6. st. 3. – 12. Pravilnika)
2. Prijava postupka prijenosa imovine (čl. 41.h Pravilnika)
3. Izmjene i dopune sadržaja prijave poreza na dobit – Obrazac PD i Obrazac PD-NN (čl. 47.c Pravilnika)
4. Obrazac PD-IPO (čl. 47.b. st. 5. Pravilnika)
5. Obrazac PT – Prijava poreza po tonaži broda (čl. 47.a st. 5. Pravilnika)
6. Obrazac PD-PO – Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu (čl. 11.a st. 12. t. 5. Pravilnika)

Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH) uputila je u saborsku proceduru Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (dalje: Prijedlog dopune Zakona o PDV-u) kojim se predlaže uvođenje novoga normativnog instituta – mogućnosti određivanja promjenjive (tzv. „plivajuće“) stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama. Time se, u uvjetima pojačane volatilnosti na globalnim energetskim tržištima, uspostavlja pravni okvir za izvanrednu i ciljanu fiskalnu intervenciju Vlade RH. Prema najavama navedeni bi Zakon trebao biti izglasan u Saboru do kraja travnja 2026. godine. Detaljnije o tome pišemo u ovom članku.

1. Prijedlog dopune Zakona o PDV-u
2. Mogućnost promjene stope PDV-a na energente
3. Utjecaj na cijene promjenom stope PDV-a na energente
4. Umjesto zaključka

Financiranje putem zajmova jedan je od najčešćih oblika pribavljanja sredstava u poslovnoj praksi, a podjednako ga primjenjuju svi poduzetnici, bez obzira na njihovu veličinu. Neovisno o tome je li riječ o zajmu primljenom od povezane ili nepovezane pravne odnosno fizičke osobe, svaka takva transakcija sa sobom nosi određene računovodstvene zahtjeve i porezne obveze koje je nužno pravodobno i ispravno primijeniti.

U ovom će se članku obrazložiti računovodstveno praćenje primljenih zajmova te porezno motrište troškova kamata kod poduzetnika.

1. Uvod
2. Ugovaranje zajma i kamate na primljeni zajam
3. Kamate s motrišta PDV-a
4. Računovodstvo primljenih zajmova i troškova kamata
5. Zaključak

Sustav povratne naknade odnosi se na pića i mliječne proizvode koji se stavljaju na tržište u ambalaži za koju je propisan obračun naknade. Osnovna karakteristika ovog sustava je da proizvođači koji na tržište RH stavljaju pića i mliječne proizvode pakirane u ambalaži, plaćaju povratnu naknadu kao stimulativnu mjeru kojom se potiče posjednika da otpadnu jednokratnu ambalažu preda na zbrinjavanje. O posebnostima obračuna, poreznom položaju i računovodstvenom praćenju povratne naknade pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveznici obračuna i plaćanja povratne naknade
3. Vrste naknada za ambalažu
4. Označavanje ambalaže u sustavu povratne naknade i dostava podataka proizvođača pića
5. Porezni položaj povratne naknade
6. Iskazivanje povratne naknade na računu
7. Računovodstveno praćenje povratne naknade u djelatnosti trgovine
8. Propisane evidencije i izvještavanje FZOEU-a
9. Zaključak

Ulaganja u druga društva koja ulagateljima daju određenu glasačku moć na skupštini procjenjuju se prema računovodstvenim metodama ovisno o tome koliki je utjecaj ulagatelja na donošenje odluka o poslovnim i financijskim politikama društva u koje je obavljeno ulaganje. Između ostaloga, za ulaganja u druga društva može se, u određenim okolnostima, primijeniti metoda udjela. U ovom je članku riječ o primjeni metode udjela kojom se može procjenjivati ulaganje u druga društva kako to predviđaju standardi financijskog izvješćivanja.

1. Ulaganja u druga trgovačka društva
2. Računovodstvena metoda udjela
3. Primjena metode udjela u računovodstvu trgovačkih društava
4. Povećanje udjela za dobitke od ulaganja
5. Smanjenje udjela za gubitke od ulaganja
6. Prestanak primjene metode udjela
7. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno motrište jednogodišnje biljne proizvodnje koja se odnosi na proizvodnju pšenice, a čije računovodstveno praćenje uređuju HSFI 17 odnosno MRS 41. Posebnosti ove vrste ulaganja, kao i svih ostalih ulaganja koja su povezana s biološkim transformacijama, najviše se očituju u rasporedu troškova, posebice troškova koji se mogu uključiti u vrijednost proizvedenih žitarica. Budući da su navedena ulaganja vezana za zemljište, u članku je prikazana i nabava poljoprivrednog zemljišta na kojemu se podiže nasad pšenice.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Računovodstveno praćenje nabave poljoprivrednog zemljišta
3. Računovodstveno praćenje ulaganja u nasad pšenice
4. Primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje pšenice
5. Zaključak

Ovim se člankom objašnjava obveza javne objave godišnjih financijskih izvještaja za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili trećim zemljama. Nakon osvrta na odredbe Zakona o računovodstvu i njegove nedavne izmjene, utvrdit će se koju će obveznu dokumentaciju podružnice predavati za potrebe javne objave.

1. Uvod i temeljni zakonski okvir
2. Obveznici javne objave GFI-ja
3. Obveza javne objave za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili trećoj državi
4. Zaključak

Prodaja imovine trgovačkog društva njegovim članovima (osnivačima / vlasnicima) koji su fizičke osobe nije rijetkost u praksi. Najčešća pitanja koja se u takvim slučajevima javljaju odnose se na određivanje prodajne cijene i načina namirenja utvrđene cijene odnosno nastale tražbine.

U ovom računovodstvenom praktikumu autor daje smjernice kako odrediti cijenu u slučaju prodaje imovine članovima društva (fizičkim osobama) te navodi u praksi najčešće korištenje načine naplate.

1. Smjernice za određivanje prodajne cijene
2. Prodaja imovine članovima društva (fizičkim osobama) i naplata nastalog potraživanja
3. Prodaja imovine članovima društva ispod tržišne cijene – dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja
4. Umjesto zaključka

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju predlošci knjiženja podmirenja izvorne obveze putem kreditne kartice te manjak sitnog inventara koji nema knjigovodstvene vrijednosti. Ako se izvorna obveza podmiruje putem kreditne kartice, a proračunski korisnik nema svoj vlastiti transakcijski račun, prihod iz nadležnog proračuna trebao bi se odobriti tak kada se pomiri obveza prema kartičaru. Iako sitan inventar koji nedostaje nema knjigovodstvenu vrijednost, primjereno bi bilo radi novoga načelnog pristupa promjenama u obujmu imovine isknjižiti putem podskupine 915.

1. Plaćanje kreditnom karticom
2. Manjak sitnog inventara koji nema knjigovodstvenu vrijednost

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže potraživanja za prihode od prodaje proizvoda i njihovo vrijednosno usklađenje te sufinanciranje neprofitne organizacija za koje se ne traži protučinidba. Za postupanja s naplatom potraživanja neprofitna organizacija mora imati svoje procedure te u skladu s njima treba ispraviti potraživanja koja gube svoju kvalitetu putem posebnog računa. Potpora kojom se financira rad neprofitne organizacije može se ugovorno imenovati i sufinanciranjem. Tada ne postoji izravna protučinidba osobi koja se tim ugovorom obvezuje dati sredstva.

1. Prijeporna potraživanja za prihode od prodaje
2. Sufinanciranje u vidu potpore / dara

Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 152/24.) oslobađa od oporezivanja naknade, potpore i nagrade koje poslodavac isplaćuje radnicima do propisanih svota. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno mogu se radnicima neoporezivo isplatiti u svoti od 30,00 €, dok se dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno, neoporezivo može isplatiti u svoti od 15,00 €.

Za službena putovanja u inozemstvu određuje se pravo na neoporezivu svotu dnevnice za službeni put prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo (Nar. nov., br. 16/24.). Prema visinama propisanim u toj Odluci svi poduzetnici mogu, pod određenim uvjetima, isplatiti neoporezivo dnevnice za službeni put u inozemstvo. Više o tome možete pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Obračun i isplata dnevnice za službeni put u tuzemstvu
3. Obračun dnevnica na službenim putovanjima u inozemstvo
4. Putni nalog kao vjerodostojna isprava za obračun dnevnica
5. Mogu li se dnevnice isplatiti zaposlenicima u slučaju školovanja i usavršavanja
6. Nadoknada troškova nastalih na službenom putu osobama koje nemaju status zaposlenika

U posljednjih nekoliko godina stalno raste broj državljana trećih zemlja koji u RH zasnivaju radni odnos. Na radni odnos državljana trećih zemalja, pa tako i na pitanje plaće, primjenjuju se propisi RH koji uređuju rad i radne uvjete. Međutim, kod određivanja plaće državljana trećih zemalja treba voditi računa i o Uredbi o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u RH. Autorice u članku stoga iznose način određivanja plaće za različite kategorije državljana trećih zemalja koji zasnivaju radni odnos u RH.

1. Uvod
2. Općenito o ugovorima o radu koji se sklapaju s državljanima trećih zemalja
3. Pravo koje se primjenjuje na ugovore o radu i radni odnos državljana trećih zemalja
4. Određivanje plaće državljana trećih zemalja
5. Zaključak

Primitci koji se isplaćuju članovima uprave strancima uobičajeno se oporezuju na način propisan za drugi dohodak. U nekim slučajevima na isplatitelju je i obveza za obračunom doprinosa, dok je u nekim slučajevima obveza stranog člana uprave da se samostalno prijavi na obvezna osiguranja. Ako je član uprave stranac u radnom odnosu u RH, na njega se odnose posebna pravila u vezi s obračunom plaće i doprinosa za obvezna osiguranja. O navedenome pišemo u nastavku.

1. Pravno motrište statusa članova uprave
2. Obvezno osiguranje i porezni položaj primitaka članova uprave stranaca
3. Porezni položaj i visina osnovice za doprinose za članove uprave zaposlene u društvu
4. Primitci članova uprave stranaca – (ne zaposlenici) drugi dohodak
5. Članovi uprave umirovljenici – stranci
6. Umjesto zaključka

U praksi je čest slučaj da radnici nakon dugotrajne privremene nesposobnosti za rad ili korištenja prava na rodiljni ili roditeljski dopust ponovo počnu koristiti pravo na privremenu nesposobnost za rad zbog nove bolesti. Ako od „stare“ do „nove“ privremene nesposobnosti za rad nije prošlo barem tri mjeseca, odnosno ako nisu isplaćene barem dvije plaće prije mjeseca u kojemu je utvrđena privremena nesposobnost za rad, naknada plaće se neće moći utvrditi kao prosjek isplaćenih plaća. Na koji način se utvrđuje osnovica za naknadu plaće u tom slučaju, a posebno tijekom 2026. godine kada je najniža osnovica za obračun doprinosa dovoljno visoka da se prilikom preračuna “bruto” na “neto” osnovicu zahtijeva oporezivanje, objasnit će se u ovom članku.

1. Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad
2. Naknada plaće kada prethodno nema isplaćenih plaća
3. Zaključak

U poslovnoj praksi poduzetnici često primaju i daju predujmove odnosno novčana sredstva za buduće isporuke dobra ili usluge. U članku se objašnjava kada za porezne obveznike nastaje obveza PDV-a po primljenim predujmovima odnosno pravo na pretporez po danim predujmovima. Također se daju računovodstvena i porezna postupanja kod predujmova ovisno o tome jesu li predujmovi primljeni odnosno dani za buduće isporuke u tuzemstvu za koje se obračunava tuzemni PDV ili za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze, za isporuke u EU-u ili izvan EU-a, odnosno treće zemlje. Jednako tako treba voditi računa i o obvezama koje se od 1. siječnja 2026. godine odnose na fiskalizaciju izdanih, odnosno primljenih eRačuna za predujam.

1. Uvod
2. Obveze s primljenim predujmovima
3. Postupci s danim predujmovima
4. Primljeni i dani predujmovi iz prethodnih godina
5. Zaključak

Porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH mogu ostvariti povrat PDV-a iz drugih zemalja članica Europske unije po računima za isporuke dobara i usluga te za uvoz dobara u tim zemljama članicama EU-a prema propisanim uvjetima. Povrat navedenog PDV-a iz drugih zemalja članica EU-a ostvaruje se isključivo putem elektroničkog portala PU u RH odnosno sustava za povrat PDV-a (engl. VAT Refund). Autorica u članku obrazlaže pravila i uvjete koji trebaju biti ispunjeni kako bi hrvatski porezni obveznici mogli ostvarivati povrat PDV-a iz drugi zemalja članica EU-a.

1. Uvod
2. Podnošenje zahtjeva za povrat PDV-a iz drugih zemalja članica EU-a
3. Sadržaj zahtjeva za povrat PDV-a iz drugih zemalja članica EU-a
4. Uvjeti za povrat PDV-a koje propisuju druge zemlje članice EU-a
5. Izmjene i ponovno slanje zahtjeva
6. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima iz RH
7. Zaključak

Porezni dužnici koji u poreznim evidencijama imaju dospjeli neplaćeni porezni dug, mogu s PU-om sklopiti upravni ugovor u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca.

Upravni ugovor s poreznim obveznikom sklapa čelnik poreznog tijela, a prijedlog za sklapanje podnosi se ispostavi PU-a nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe i građane te sjedištu za pravne osobe. Predmet upravnog ugovora mora biti dospjeli porezni dug, a upravni se ugovor može sklopiti radi namirenja duga u cijelosti ili djelomično, za što porezni obveznik treba priložiti sredstva osiguranja naplate kao dodatnu mogućnost naplate u slučaju nepoštovanja ugovorenih rokova plaćanja.

Međutim, prema izmjenama Općega poreznog zakona koji se primjenjuje od 1. siječnja 2025. godine, prijedlog za sklapanje upravnog ugovora o namirenju poreznog duga može se podnijeti putem elektroničkog servisa ePorezna, a koji ne mora sadržavati prijedlog sredstava osiguranja naplate za iskazani dug do visine 10.000,00 €, čime se ubrzava cijeli postupak.

1. Uvod
2. Porezni dug koji može biti predmet upravnog ugovora
3. Tko podnosi prijedlog za sklapanje upravnog ugovora
4. Uvjeti za sklapanje upravnog ugovora
5. Rok za sklapanje upravnog ugovora i kamatna stopa
6. Potvrda Porezne uprave o stanju poreznog duga
7. Sadržaj prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
8. Podnošenje prijedloga za sklapanjem upravnog ugovora putem ePorezne
9. Postupak obrade prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
10. Jednostrani raskid upravnog ugovora
11. Prijevremena otplata duga s osnove poreza na dohodak od nesamostalnog rada koji je predmet upravnog ugovora
12. Zaključak

Fizičke osobe često sudjeluju u aktivnostima sportskog i drugog klađenja kako zbog vlastite zabave, tako i u svrhu pokušaja ostvarenja dodatne zarade. Priređivanje igara klađenja u Hrvatskoj predstavlja visoko reguliran posao koji sadržava brojna ograničenja u pogledu promocije i oglašavanja, dobnih skupina kojima se usluge smiju pružati, ali i brojne posebnosti u sustavu oporezivanja koji je za klađenje, kao i za ostale igre na sreću, prilično specifičan. Ovim će se člankom predstaviti zakonski okvir djelatnosti priređivanja igara klađenja, obraditi porezni položaj dobitaka ostvarenih klađenjem te uputiti na najvažnije specifičnosti na koje poduzetnici koji obavljaju ovu djelatnost moraju obratiti posebnu pozornost.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Prostorni i tehnički uvjeti za primanje uplata klađenja, pravila igre te najvažnija ograničenja
3. Propisan temeljni kapital priređivača igara klađenja, nužnost posjedovanja bankarske garancije i obveza plaćanja naknade
4. Porezno motrište priređivanja igara klađenja
5. Oporezivanje dobitaka od igara klađenja – primjeri s knjiženjima
6. Zabrane u vezi s inozemnim igrama na sreću
7. Društveno odgovorno poslovanje priređivača igara klađenja
8. Zaključak

Svaki porezni rezident RH obvezan je prijaviti inozemne primitke bez obzira na to je li porez već plaćen u inozemstvu i bez obzira na to hoće li u RH nastati obveza plaćanja poreza (načelo oporezivanja svjetskog dohotka). Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16. – 151/25.) omogućuje dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka iz prethodnih poreznih razdoblja bez obračuna zateznih kamata i bez novčane kazne, uz uvjet da se primitak oporezuje prema propisima važećim na dan dobrovoljne prijave. Kako se takav primitak prijavljuje, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Rezident je porezni obveznik u RH
3. Primitci iz inozemstva
4. Postupak dobrovoljnog prijavljivanja inozemnih primitaka
5. Dobrovoljna prijava – primjena metode kumulativnog obračuna
6. Prijava neoporezivih primitaka

1. EK predstavila novi pravni oblik tvrtki “EU Inc.”
2. Nova pojednostavljenja za tvrtke oko izvještavanja o održivosti i dubinske analize
3. Izmijenjena direktiva za električne punjače i točionike plina

U današnjem poslovanju, koje obilježavaju brze promjene i jaka konkurencija, jasno definirana strategija postala je osnovni uvjet za opstanak i razvoj svakog poduzeća. Strategija nije samo popis želja, već skup konkretnih odluka i aktivnosti kojima se planira kako najbolje iskoristiti resurse, prepoznati prilike na tržištu i na vrijeme izbjeći potencijalne prijetnje. Cilj rada je prikazati na koji način kontroling pridonosi ostvarivanju strateških ciljeva poduzeća kroz teorijski okvir, primjenu konkretnih alata i studiju slučaja u brodograđevnom poduzeću. S obzirom na složenost projekata u brodogradnji, navedeni primjer najbolje će prikazati kako se strategija pretvara u konkretne i mjerljive rezultate.

1. Uvod i temeljna određenja strategije
2. Proces strateškog planiranja
3. Uloga kontrolinga u realizaciji strateških ciljeva
4. Primjer praćenja poslovne strategije i uloge kontrolinga u brodogradnji
5. Zaključak

Za hrvatsko je gospodarstvo, osim pružanja usluga u turizmu, od velikog značenja i ugostiteljska djelatnost, a aktualnih tema o tom pitanju ne nedostaje. S razvojem turizma, sve više stranaca u RH posluje u navedenim djelatnostima te osnivaju trgovačka društva, podružnice i obrte. Dolaskom toplijeg i ljepšeg vremena, kampovi i drugi smještajni objekti brzo se pune, a znatnim ulaganjima u unaprjeđenje kvalitete kamping turizam zauzima sve važniju ulogu. Prekomjerna buka može predstavljati velik zdravstveni, društveni i ekološki problem, osobito ako dolazi iz ugostiteljskog objekta. Iako je ograničena dopuštena razina buke, mnogi ugostitelji se ne pridržavaju tih ograničenja. Također, zbog izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći, mnoga putovanja mogu biti otkazana.

U nastavku se objašnjavaju učestala pitanja iz područja ugostiteljstva i turizma koja se pojavljuju u praksi.

1. Aktualna pitanja iz ugostiteljstva
2. Aktualna pitanja iz turizma

EU direktiva o transparentnosti plaća ili punog naziva Direktiva (EU) 2023/970 o jačanju načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja uskoro treba biti transponirana u naše nacionalno zakonodavstvo.

Direktiva je nastavak prethodnih nastojanja da se na razini Europske unije uspostavi jednakost u području plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, s time da je ovoga puta fokus stavljen na pravila o transparentnosti plaća te na mehanizme zaštite od ovog oblika potencijalne diskriminacije, bilo da je riječ o izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji na temelju spola.

1. Uvod
2. Podatci i analiza razlika u plaćama
3. Novi pojmovi i načelo jednakosti
4. Mjere transparentnosti plaća
5. Nova obveza izvješćivanja
6. Kada se pristupa zajedničkoj procjeni plaća
7. Pravni lijekovi i izvršavanje
8. Tijelo za jednakost
9. Tijelo za praćenje
10. Zaključak

Drugim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine iz 2026. godine promijenjene su svote najnižih osnovnih plaća po grupama složenosti poslova.

Kolektivni ugovor, na temelju odluke o proširenju primjene, obvezuje većinu poslodavaca u djelatnosti trgovine u Republici Hrvatskoj. U članku se daje pregled važećih rješenja i njihov učinak na obračun plaće i primjenu u praksi.

1. Uvod
2. Plaća radnika u trgovini
3. Materijalna prava radnika
4. Ostala prava radnika
5. Usporedba plaće prema KUT-u iz 2025. i 2026. godine

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen 2026. godine uređuje sustav plaća i materijalnih prava radnika u ovoj djelatnosti, uključujući određivanje osnovne plaće prema grupama složenosti poslova, dodatke na plaću te naknade plaće. Ujedno se detaljnije uređuju i druga materijalna prava radnika, kao što su otpremnine, solidarne pomoći, dnevnice i druge naknade.

U članku se daje pregled tih prava uz povezivanje s važećim poreznim propisima kojima su određeni neoporezivi iznosi pojedinih primitaka.

1. Uvod
2. Primjena KU-a
3. Plaća, naknade plaće i drugi primici
4. Materijalna prava radnika prema KU-u
5. Umjesto zaključka

Autor u ovom članku detaljno, na zanimljiv i transparentan način, potkrepljujući ga recentnom sudskom praksom, razmatra institut ustupa tražbine radi osiguranja, koji u hrvatskom pravnom poretku nije jednoznačan institut.

Zapravo, cesija se poduzima i da bi se vjerovniku kao cesionaru dalo imovinsko osiguranje za podmirenje tražbine, ali i imovinsko dobro u vidu tražbine iz kojega se može namiriti po dospijeću njegove tražbine koju ima prema cedentu (uz obvezu da višak koji je namiro iz ustupljene mu tražbine vrati cedentu, tj. svojem obveznopravnom dužniku).

1. Uvodne napomene: odnos redovne i oslabljene cesije
2. Uređenje u obveznom pravu (čl. 89. ZOO-a)
3. Cesija radi osiguranja u stvarnom pravu (čl. 310. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
4. Ogledni primjer ugovor o cesiji radi osiguranja tražbine
5. Zaključak

U prošlom broju objavili smo članak o istupanju člana društva s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.). U ovom broju našeg časopisa nastavljamo s obradom tematike koja se nadovezuje na istupanje, a to je isključenje člana d.o.o.-a. Autorica u ovom članku analizira i pravila vezana za institut isključenja člana društva, koji su uvjeti, postupak i posljedice kako za društvo, tako i za isključenog člana.

Naime, za razliku od istupanja, kada član društva svojom odlukom izlazi iz društva, moguće je i da d.o.o. isključi određenog člana kada je taj član svojim ponašanjem ili osobnim svojstvima ugrožavao samo društvo odnosno ugrožavao je postizanje cilja zbog kojeg je to društvo osnovano. Iako je d.o.o. u osnovi društvo kapitala, kod njega ima i osobnih elemenata pa je jasna i obveza lojalnog postupanja i postupanja tako da se ne nanosi šteta društvu.

1. Uvod
2. Isključenje zbog neuplate
3. Isključenje na temelju društvenog ugovora
4. Isključenje na temelju tužbe
5. Isplata naknade
6. Završna razmatranja

Neprofitne organizacije ne osnivaju se kako bi obavljale gospodarske djelatnosti, ali ih mogu obavljati pod određenim uvjetima. Zbog obavljanja gospodarske djelatnosti, neprofitne organizacije mogu postati obveznice poreza na dodanu vrijednost, ali i poreza na dobitak. Kada takve pravne osobe nabavljaju osobne automobile, za pravilno porezno postupanje važno je odrediti svrhu nabave i uporabe vozila. O nabavi osobnih automobila kod neprofitnih organizacija koje su obveznice PDV-a i poreza na dobitak, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada je neprofitna organizacija obveznik PDV-a
3. Kada je neprofitna organizacija obveznik poreza na dobitak
4. Porezni položaj osobnih automobila
5. Nabava i troškovi uporabe osobnih automobila u tuzemstvu
6. Zaključak

Neke neprofitne organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo mogu svoje knjige voditi u sustavu jednostavnog knjigovodstva. One u ovaj sustav moraju ponekad prijeći iz sustava dvostavnog knjigovodstva. Pritom, a s obzirom na to da su različita pravila iskazivanja poslovnih događaja navedenim knjigovodstvenim sustavima, moraju se uvažiti razlike među njima kako bi se ispravno otvorile poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva. Nakon njihova otvaranja, slijedom toga poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva vode se prema pravilima jednostavnog knjigovodstva o kojemu je opširno pisano u časopisu RRiF br. 4/26., u članku Jednostavno neprofitno knjigovodstvo. Ovaj članak je izravno povezan s prethodno navedenim člankom pa se predlaže da ih se objedinjeno čita.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje jednostavno knjigovodstvo
3. Osnovne odrednice dvostavnog knjigovodstva
4. Poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva

Proračunske organizacije imaju svoja pravila iskazivanja poslovnih promjena. Jedno od njima svojstvenih promjena je iskazivanje promjena u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Za te promjene se ne smiju zaduživati računi rashoda odnosno odobravati računi prihoda. Odgovarajući pravilnik navodi kada se i kako moraju iskazati ove promjene. U ovom članku razmatraju se samo promjene koje se odnose na imovinu.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Što su promjene u vrijednosti i obujmu
4. Primjeri promjena u vrijednosti i obujmu imovine

Žalitelj može, uz žalbu koja ne sprječava nastavak postupka javne nabave, nastanak ugovora o javnoj nabavi ili nastanak okvirnog sporazuma, podnijeti prijedlog za određivanje privremene mjere s ciljem pravodobnog ispravljanja kršenja Zakona ili sprječavanja nastanka štete. U prijedlogu za određivanje privremene mjere žalitelj mora dokazati ili učiniti vjerojatnim postojanje okolnosti na kojima temelji svoj prijedlog. O podnesenom prijedlogu rješenjem odlučuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.

1. Uvod
2. Pravna priroda i načela žalbenog postupka
3. Izjavljivanje žalbe
4. Suspenzivni učinak žalbe
5. Prijedlog za određivanje privremene mjere
6. Izvješće o radu Državne komisije u 2024. godini
7. Predmet prijedloga za određivanje privremene mjere
8. Zaključno

1. Nenamjenske donacije i vlastiti prihodi kod ustanova u kulturi koje su proračunski korisnici državnog proračuna
2. Financiranje civilne zaštite