Objavljen je broj 6 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za srpanj 2026.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Usud bitka
Fenomen u ljudskom biću jest spoznaja kategorije svrhe i djelatnosti naspram pojava. U zbiljskom životu ljudska namjera može promašiti cilj, hotimično ili slučajno.
Nije slučajno što u našoj Zemlji nemamo napredak onakav kakav su ostvarile druge zemlje, ne samo tzv. zapadne nego i zemlje iz „socijalističkog lagera“ kao npr. Poljska, Češka i dr. U nas nema odlučnosti da bi se sprovela neka svrha, uvela djelatnost kojom bi učinili iskorak, riješili problem i osigurali dohotke građanima. To dolazi do izražaja ne samo kod privatnih poduzetnika (podatkovni centar Pantheon, farma pilića) nego i kod javnih investicija. Najsvježiji primjer je protivljenje Konjičkog kluba trasi novoga Jarunskog mosta u Zagrebu, ili pak u rješavanju otpada energetskom oporabom (80 % otpada ne može se reciklirati). Kad bi netko drugi naložio da nešto moramo učiniti tako i tako, ne bi bilo protivljenja. Najnoviji primjer je fiskalizacija.
Da se naš narod svemu protivi, rječito govori slučaj iz Splita početkom XX. stoljeća kada je gradska vlast dodijelila koncesiju za proširenje – izgradnju tvornice (destilerije), a već sljedeće godine oduzela jer bi bila štetna za splitski okoliš. Poduzetnik Morpurgo je 1905. godine morao preseliti djelatnost (sa znanjima – know-how) u Trst gdje se i danas u destilerijskom gigantu proizvodi glasoviti Stock 84 i druga pića. A gdje je naše Dalmacijavino?
S druge strane, pod egidom kulturnog nasljeđa slavimo naše vladare (rimske, caricu Mariju Tereziju i dr.) jer mi od 9. stoljeća i nemamo baš neke povijesne sreće, jedino su ratovi i bune bile konstanta. Ili, pak, ako uzmemo da dio nas potomak Ilira pa smo tako bili sudionici tisućljetne moći Rimskog Carstva koje je vladalo „starim svijetom“. No i to je nestalo. Kada je 1945. godine došla komunistička vlast, to više nije bilo mjesto za prosperitetan život poduzetnika i poljoprivrednika. Uspostava pravde i pravednosti ne daje uvijek blagostanje kao svrhu promjene režima.
Postižemo li svrhu kad se u poreznom nadzoru (ponekad je takav dojam) razračunava sustav s poduzetnikom? Propusti su mogući, ali ako ishod poreznog nadzora bude zatvaranje djelatnosti; to ostavlja duboke traume, a radnike bez posla i dohodaka. Nije li bolji učinak naloga za otklanjanje nepravilnosti od nepodnošljivoga poreznog tereta, ponekad čak i pogrešno utvrđenog zbog pogrešne primjene materijalnog propisa. U više slučajeva struka je na to upozoravala, no, nažalost, tek je sud morao presuditi i odbiti porezni teret. Ima, pak, slučajeva da ono što je poreznim nadzorom utvrđeno bespogovorno prihvaća sudom određeni vještak. Je li to zbog neznanja ili oportuniteta, teško je reći, no u svakom slučaju javlja se problem. Sudac suočen s potvrdnim vještačenjem, jednakim nalazu poreznog inspektora, ne može prihvatiti stručna mišljenja koja upućuju na drukčiji ishod poreznog nadzora. Često smo kao struka sustavno ponižavani. Tumačenje propisa može biti u opreci sa svrhom propisane norme. Bilo bi razborito za očekivati što bi na kraju sud rekao o primjeni određenog propisa. Naša iskustva nisu ohrabrujuća s obzirom na razinu znanja pravnika o problematici računovodstva, poreza i porezno-bilančnog prava. I tako život ide dalje i dalje.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, urednik
