Računovodstvo, revizija i financije 7/2026

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave, amortizacije te održavanja postrojenja i opreme prema zahtjevima HSFI-ja 6 i MRS-a 16. Daje i primjere knjiženja nabave postrojenja i opreme ovisno o tome financira li se navedena imovina iz vlastitih novčanih sredstava društva, iz kredita i sl. Također daje primjere knjiženja tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme. Budući da su u poslovnoj praksi učestala pitanja i ona koja su povezana sa zamjenom dijelova postrojenja i opreme, na kraju članka autorica objašnjava računovodstveno praćenje zamjene značajnih dijelova postrojenja i opreme.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Računovodstveno praćenje nabave postrojenja i opreme
3. Nabava postrojenja i opreme iz vlastitih izvora financiranja
4. Nabava postrojenja i opreme iz tuđih izvora financiranja
5. Naknadno utvrđivanje vrijednosti postrojenja i opreme
6. Troškovi održavanja postrojenja i opreme
7. Zamjene značajnih dijelova postrojenja i opreme
8. Zaključak

Društava s ograničenom odgovornosti u hrvatskom gospodarstvu najčešći su organizacijski oblik društava kapitala i trgovačkih društava općenito pa je i zanimanje za ulaganje u ta društva posebno zanimljivo za stručnu javnost. U ovom članku objavljujemo računovodstveni prikaz ulaganja trgovačkih društava u raznim imovinskim oblicima u društva s ograničenom odgovornosti.

1. Uvod
2. Ulaganje u novoosnovana društva s ograničenom odgovornosti
3. Vrijednost ulaganja u društvo s ograničenom odgovornosti
4. Računovodstvo ulaganja – procjena na početku
5. Naknadna procjena ulaganja
6. Zaključak

Radna odjeća može biti dio osobne zaštitne opreme koju zbog prirode posla poslodavac mora osigurati zaposlenicima u cilju pravovaljane provedbe zaštite na radu, dok je u nekim slučajevima njezina svrha prepoznatljivost i profesionalnost. Da bi takva odjeća bila porezno priznati trošak za poduzetnika i da se ne bi smatrala plaćom u naravi zaposlenika, potrebno je pripaziti na određene uvjete.

Autor u ovom članku piše o uvjetima koje mora ispunjavati radna odjeća za njezino porezno priznavanje i o tome kako radnu odjeću evidentirati u poslovnim knjigama.

1. Općenito o radnoj odjeći
2. Porezno motrište radne odjeće
3. Računovodstvo radne odjeće
4. Zaključak

Plemeniti metali kao što su zlato i srebro sve više postaju dio imovine poduzetnika – kao oblik ulaganja ili kao trgovačka roba za daljnju prodaju. Zlato se najčešće pojavljuje u obliku investicijskog zlata koje ima i poseban porezni položaj s motrišta poreza na dodanu vrijednost, odnosno, prilikom njegove prodaje primjenjuje se poseban postupak oporezivanja. Srebro nema status „investicijskog“ te stoga s motrišta poreza na dodanu vrijednost ima drukčiji položaj u odnosu na investicijsko zlato. O ulaganju u plemenite metale te o poreznom i računovodstvenom položaju trgovine srebrom i investicijskim zlatom, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Plemeniti metali
3. Porezni položaj plemenitih metala
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u plemenite metale
5. Računovodstveno praćenje nabave i prodaje investicijskog zlata
6. Zaključak

Troškovi prehrane najčešće se neoporezivo nadoknađuju radnicima isplatom novčane paušalne naknade ili se priznaju na temelju primljenog računa od ugostitelja. Međutim, poslodavac također može, u vlastitoj režiji, organizirati prehranu radnika pripremom obroka u vlastitim kantinama ili ugostiteljskim objektima. Ovim se člankom obrađuje računovodstveno i porezno motrište organizacije prehrane radnika trgovačkih društava u vlastitoj režiji, uz osvrt na situacije kad se radnicima takva prehrana pruža u vlastitim kantinama bez naknade, s djelomičnom naknadom te s potpunom nadoknadom troška od samog radnika. Na kraju članka daje se osvrt na pružanje prehrane radnicima u vlastitim ugostiteljskim objektima.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Računovodstveni okvir troškova prehrane radnika
3. Porezno motrište prehrane radnika u režiji poslodavca
4. Knjigovodstveno praćenje pripreme obroka radnicima u vlastitim kantinama trgovačkih društava
5. Pitanje oporeziva dohotka zbog razlike između tržišnih cijena obroka u drugim ugostiteljskim objektima i kantinama trgovačkih društava koji nisu ugostitelji
6. Pružanje usluga pripremanja obroka za radnike u ugostiteljskim objektima
7. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži porez na nekretnine kao zajednički prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te postupanja s potraživanjima nastalima zbog stečaja poslovne banke. Na praktičnim primjerima prikazana su knjiženja u različitim organizacijskim i pravnim okolnostima, uz upućivanje na odgovarajuće odredbe proračunskih propisa. Tako je kod poreza na nekretnine bitno tko obavlja poslove utvrđivanja i naplate poreza, dok je kod stečaja banke u odnosu na oročene depozite za ispravak vrijednosti potraživanja potrebno teretiti rashode razreda 3.

1. Porez na nekretnine
2. Potraživanje od banke u stečaju

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže okvirni kredit po transakcijskom računu i prijenos dugotrajne nefinancijske imovine između povezanih neprofitnih organizacija. U iskazivanju obveze za iskorišteni ugovoreni okvirni kredit po transakcijskom računu mogu se primijeniti različiti pristupi, pri čemu svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Ako se prenosi imovina bez naknade između povezanih neprofitnih organizacija, bilo bi primjereno koristiti posebne računa rashoda odnosno prihoda.

1. Kredit po transakcijskom računu kod poslovne banke
2. Prijenos dugotrajne nefinancijske imovine između povezanih osoba koja nema knjigovodstvene vrijednosti

Kod obračuna bolovanja postoji niz situacija koje zahtijevaju dobro razumijevanje postupaka oko izračuna naknade plaće. Od 16. travnja na snazi je novi Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 37/26.) kojim se objašnjavaju postupci utvrđivanja naknade plaće, pravila za bolovanje koje se nastavlja, objašnjava se koje isplate ulaze u šestomjesečni prosjek te se navode isplate koje se ne uračunavaju u osnovicu za obračun naknade plaće. Mijenja se i način obračuna osnovice kod samostalnih osiguranika. O svemu više u nastavku članka.

1. Način utvrđivanja osnovice za naknadu plaće
2. Bolovanje u slučaju rada kod više poslodavaca (dodatan rad)
3. Pravo HZZO-a na provjeru ispravnosti točnosti podataka o isplaćenim plaćama
4. Obračun naknade plaće za obrtnike i djelatnosti slobodnih zanimanja
5. Izračun naknade za bolovanje kod prekida bolovanja
6. Primjena iste osnovice za obračun naknade plaće kod prekida bolovanja / promjene uzroka ili dijagnoze bolesti
7. Podnošenje zahtjeva HZZO-u za povrat naknade
8. Postupanje kada poslodavac ne isplaćuje naknadu plaće za bolovanje radniku (kod nelikvidnosti ili stečaja poslodavca)
9. Obračun naknade plaće za upućene (izaslane) radnike
10. Naknada plaće zbog njege člana obitelji
11. Rokovi izdavanja Izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad – „doznake“
12. Visina naknade plaće
13. Zaključak

Plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi uglavnom se odnose na plaće koje nisu isplaćene, a radnik je na njih ostvario pravo u proteklom razdoblju. U praksi je uočeno da je često riječ o neisplaćenim plaćama ostvarenim u proteklom razdoblju ili razdobljima koji obuhvaćaju ponekad i nekoliko proteklih godina. S obzirom na to da je plaća osnova za utvrđivanje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koji se financiraju iz doprinosa te osnova za podmirivanje poreznih obveza, to znači da su u plaćama sadržani doprinosi iz plaće za I. i II stup mirovinskog osiguranja te porez na dohodak, a i možebitni prirez (za plaće koje su trebale biti isplaćene prije njegova ukidanja, tj. 1. siječnja 2024. godine), što znači da se plaća ugovara u bruto svoti, a time se i utužuje u bruto svoti ako poslodavac nije isplatio plaće.

Ako nadležni sud donese presudu u korist radnika, poslodavac je u određenom roku prema sudskoj presudi obvezan učiniti ono što nije učinio, a to znači podmiriti sve navedene obveze uime radnika i isplatiti neto plaće radniku. Pri tome je obvezan primijeniti propise koji su vrijedili u trenutku kada su plaće trebale biti isplaćene. Na temelju rečenoga može se zaključiti da je riječ o vrlo složenom postupku o kojem pišemo u ovom članku.

1. Temeljne zakonske odredbe koje se odnose na određivanje plaća i podmirivanja obveza iz plaća i na plaće
2. Obveza plaćanja doprinosa iz i na plaće po sudskoj presudi
3. Oporezivanje plaća koje se isplaćuju po sudskoj presudi
4. Porezni položaj zateznih kamata na zakašnjelo plaćanje doprinosa i poreza na dohodak i isplatu neto plaće
5. Primjer obračuna plaće po sudskoj presudi
6. Obračun zateznih kamata
7. Koji je porezni status ostalih primitaka koji se isplaćuju prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka
8. Zaključak

Nagradu za dobro obavljenu uslugu – napojnicu pružatelju usluga može dati svaka osoba – fizička ili pravna ako je riječ o plaćanju gotovinom ili karticama te ako je proveden postupak fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji. Napojnicu na transakcijski račun može uplatiti fizička osoba i pravna osoba koja nije obveznik zaprimanja eRačuna jer se neoporezive napojnice ne mogu ostvariti u segmentu B2B ako je uplata na transakcijski račun, a primatelj je obveznik zaprimanja eRačuna. Najviša svota neoporezive napojnice iznosi 3.600,00 € godišnje. Što su sve preduvjeti za naplatu napojnica te kako se s poreznog motrišta tretiraju primljene i dane napojnice u poslovanju poduzetnika, pročitajte u ovom članku.

1. Što je nagrada za dobro obavljenu uslugu – napojnica
2. Tko smije naplatiti napojnicu i na koji način
3. Obveze naplatitelja napojnice – poslodavca
4. Problemi prilikom fiskalizacije napojnica
5. Računovodstveno praćenje naplate i isplate napojnica
6. Računovodstveno praćenje danih napojnica
7. Zaključak

Studenti, bilo da se školuju redovito ili izvanredno na višim i visokim školama te fakultetima, mogu raditi i bez zasnivanja radnog odnosa, posredovanjem ovlaštenog posrednika. Poslodavac, pravna ili fizička osoba, tada svoju obvezu prema angažiranom studentu podmiruje plaćanjem računa koji mu ispostavi posrednik. No to nije jedini put. Sa studentom se može dogovoriti i suradnja izravno, putem ugovora o djelu ili autorskog honorara, bez uključivanja posrednika. U tom se modelu primitci oporezuju kao drugi dohodak, počevši već od prve isplate, uz obvezu poštovanja radnopravnih propisa. Vrijedi spomenuti i da studenti mogu ostvariti napojnice. Sve navedeno detaljno razrađujemo u nastavku članka.

1. Novi neoporezivi primitak za 2026. godinu
2. Utvrđivanje primitka za rad putem studenske udruge
3. Nadoknada troškova službenog puta i dr. studentu
4. Fiskalizacija računa i napojnice koje primaju studenti
5. Oporeziva studenska zarada
6. Utjecaj studenske zarade na priznavanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova
7. Evidencija o radnom vremenu studenta
8. Zaključak

U RRiF-u br. 5/26. pisali smo o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a, a u RRiF-u br. 6/26. o pravilima za povrat PDV-a prema zemljama članicama EU-a. Pravila za povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja propisana su nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om koji se primjenjuju u svakoj pojedinoj zemlji iz koje se traži povrat PDV-a. U ovom broju časopisa autorica u objašnjava pod kojim uvjetima porezni obveznici iz RH mogu ostvarivati povrat PDV-a iz Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Velike Britanije, Makedonije, Norveške i drugih zemalja.

1. Uvod
2. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Srbije
3. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Bosne i Hercegovine
4. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Crne Gore
5. Povrat PDV-a hrvatski poreznim obveznicima iz Švicarske
6. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Velike Britanije
7. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Norveške
8. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Sjeverne Makedonije
9. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima s Islanda
10. Primjeri povrata PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja
11. Zaključak

Jedan od bitnih uvjeta za ostvarivanja prava na povrat PDV-a kupcima iz trećih zemalja u okviru putničkog prometa jest da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba biti viša od 100,00 € s PDV-om. Kupci mogu ostvariti povrat izravno od prodavatelja, odnosno u maloprodaji gdje su dobra kupljena, doznakom na račun kupca ili putem posrednika. To za prodavatelja znači da za vraćenu svotu PDV-a navedenim fizičkim osobama može smanjiti poreznu obvezu u tom razdoblju oporezivanja. Napominjemo da se povrat PDV-a može ostvariti i za dobara za opremanje i opskrbu bilo kojega prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe te na rabljena dobra kupljena u RH. Međutim, povrat PDV-a nije moguć za usluge obavljene tim stranim fizičkim osobama u RH. U ovom se članku objašnjava postupak i navode uvjeti povrata PDV-a stranim državljanima – fizičkim osobama iz trećih zemalja, odnosno iz trećih područja, te primjena Obrasca PDV-P na temelju kojeg se može ostvariti povrat PDV-a.

1. Uvod
2. Temeljni uvjeti za povrat PDV-a u okviru putničkog prometa
3. Sadržaj Obrasca PDV-P – elementi i popunjavanje
4. Isplata povrata PDV-a kupcu u putničkom prometu
5. Evidentiranje povrata PDV-a u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama prodavatelja
6. Osobitosti povrata PDV-a kod prodavatelja – obrtnika „dohodaša“
7. Zaključak

Porezom na nasljedstva i darove oporezuju se novac, novčane tražbine i vrijednosni papiri (bez obzira na vrijednost) te pokretnine čija pojedinačna tržišna vrijednost prelazi 6.700,00 €, ali se porez ne plaća ako za isti predmet već postoji obveza drugog poreza prema posebnom propisu (primjerice PDV-a). Udjeli u trgovačkim društvima ne smatraju se vrijednosnim papirima pa nisu predmet ovog oporezivanja, a stjecanje nekretnina nasljeđivanjem ili darovanjem oporezuje se porezom na promet nekretnina. Oporezuje se isključivo stjecanje bez naknade, zbog čega izvan njegova obuhvata ostaju naplatni poslovi poput ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Porez na nasljedstva i darove
3. Postupak utvrđivanja poreza na nasljedstva i darove
4. Zaključak

Radi dospjelih, a nepodmirenih obveza po osnovi poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, PU provodi ovršni postupak nad poreznim dužnicima. Postupci ovršnih i drugih radnji obavljaju se isključivo u područnim uredima, za što se korištenjem informacijskog sustava PU-a poreznim dužnicima izdaju informatizirana rješenja kroz aplikaciju eOvrha. Informatizacijom navedenog procesa osigurana je bolja kontrola naplate poreznog duga te je smanjen utjecaj ljudskog faktora u provedbi mjera ovršnog postupka.

Postupak prisilne naplate poreznog duga provodi se na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava, donošenjem rješenja o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava koje ovršenik ima na računu kod banke s nalogom Financijskoj agenciji za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava na propisane račune te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koje ovršenik ostvaruje kod poslodavca.

Jednako tako, PU u sklopu administrativne suradnje poduzima i radnje koje se odnose na uzajamnu pomoć pri naplati tražbina po osnovi poreza i drugih javnih davanja prema zahtjevima država članica EU-a i zahtjevima država izvan EU-a.

1. Uvod
2. Zakonske odredbe radi naplate javnih davanja i izvršnost rješenja
3. Mjere ovršnog postupka koje provode područni uredi Porezne uprave
4. Donošenje rješenja o ovrsi
5. Pravila upravnog postupka i izvršnost rješenja o ovrsi
6. Pljenidba dospjele novčane tražbine (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod poslodavca
7. Otpis dospjeloga poreznog duga
8. Otpis neznatnoga poreznog duga
9. Zaključak

1. U primjeni direktiva o transparentnosti plaća
2. Nova pravila za digitalne platforme za kratkoročni najam
3. Strože mjere za borbu protiv korupcije
4. U primjeni nove odredbe za lakši pristup poduzeća tržištu kapitala
5. Europska komisija najavljuje modernizaciju zakonodavstva EU-a
6. EU kreće u reformu propisa o spajanjima kompanija
7. Njemačka izdvaja pet milijarda eura za čistu industriju

Ima trgovačkih društava koja golemi dio imovine koriste u najmovnom odnosu. Takav se pristup temelji na poslovnoj logici prema kojoj je najvažnija poslovna aktivnost s kojom se stvara novac, dok se raspoloživi novac ulaže u konkretno poslovanje, imovina koja se pri tome koristi je u najmovnom odnosu. Time se postiže fleksibilnost, kako u izboru potrebne imovine (poslovnih prostora i opreme), tako i lokacijski s obzirom na okolnosti (tržišne, porezne, kadrovske i dr.).

Osim općeg pristupa koji obrađujemo u ovom članku, poseban je naglasak na troškovne i porezne čimbenike te na to koji je način korištenja osobnog automobila najpovoljniji.

1. Pristup
2. Kriteriji za poslovno odlučivanje
3. Bilančne i stvarne posljedice u vezi s vrstama najmova
4. Osobni automobili – što je najpovoljnije
5. Zaključna misao

U članku se objašnjava razlika između cijene koštanja i prodajne cijene te se prikazuje način izračuna cijene koštanja proizvoda. Posebna pozornost posvećuje se razlikovanju marže i dodatka na trošak, analizi doprinosa pokrića, pragu pokrića te učinku promjene količine. Naglašava se značajnost upravljačke kalkulacije prodajne cijene, što je osobito važno pri donošenju odluka o cijenama, popustima i prihvaćanju narudžbi.

1. Uvod
2. Pojmovna određenja s primjerima
3. Koji troškovi ulaze u cijenu koštanja
4. Kako izračunati cijenu koštanja proizvoda
5. Zaključak

Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) jedno je od temeljnih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) osigurava svim obvezno osiguranim osobama. Navedeno pravo uređeno je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13. – 105/25., dalje: ZOZO) te Pravilnikom o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 37/26., dalje: Pravilnik). Od stupanja na snagu novog Pravilnika za samostalne osiguranike naknada za bolovanje utvrđuje se na temelju satne osnovice, a ne više dnevne naknade. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Utvrđivanje naknade za bolovanje samostalnih osiguranika
3. Zaključak

Ugostiteljska djelatnost jedna je od najčešćih djelatnosti obrtnika, a restoransko poslovanje (koje uključuje i fast food objekte, pizzerije i dr.) nosi niz posebnih obveza propisanih poreznim i ugostiteljskim propisima.

Temelj pravilnog poslovanja restorana čine normativi, kalkulacije i evidencije, oni omogućuju kontrolu utroška namirnica, pravilno evidentiranje zaliha, utvrđivanje porezno priznatih manjkova te zakonito vođenje poslovnih knjiga. Ugostitelji pri tome moraju poštovati Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, porezne propise i odluke Hrvatske obrtničke komore o dopuštenim visinama kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih specifičnosti poslovanja restorana u obliku obrta, obveznika poreza na dohodak.

1. Uvod
2. Uvjeti i lokacije za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u restoranima
3. Utvrđivanje normativa o utrošku namirnica u restoranu
4. Kalo, rastep, kvar, lom i tehnološki manjak u restoranu koji posluje putem obrta
5. Kalkulacija i isticanje prodajnih cijena u restoranu
6. Izdavanje računa i obveza fiskalizacije u restoranskom poslovanju obrta
7. Poslovne knjige i evidencije obrtnika – ugostitelja koji posluje u restoranu
8. Porez na potrošnju u restoranskom poslovanju obrta

Prijevoz robe zračnim prometom po masi prevezene robe čini manje od 1 % ukupne međunarodne robne razmjene. Međutim, ako gledamo po vrijednosti prevezene robe, oko 33 % svjetske robne razmjene prevozi se zračnim prometom. To znači da zračni promet dominira u prijevozu skupe, lagane i hitne robe (npr. elektronika, lijekovi, luksuzna roba), što ga čini značajnim i teško zamjenjivim. Stoga je i važno dobro poznavati procedure i carinske postupke u zračnom prometu.

1. Propisi i osnovni pojmovi
2. Obveza primjene sigurnosno zaštitnih odredaba
3. Pravila pri unosu robe u carinsko područje i iznošenju robe iz carinskog područja EU-a
4. Carinski nadzor i carinski postupci pri prijevozu robe zrakom
5. Postupovna pravila uporabe ETD-a kao provozne deklaracije za postupak provoza Unije
6. Postupak u otpremnom carinskom uredu
7. Postupak u odredišnom carinskom uredu
8. Prijevoz zračnih pošiljaka cestom

Hrvatski sabor je krajem svibnja 2026. godine jednoglasno usvojio izmjene i dopune Zakona o trgovini. Osnovni cilj koji se želi postići ovim izmjenama je dodatno ojačati zaštitu djece i mladih uređivanjem pojedinih aspekata prodaje alkoholnih i energetskih pića.

1. Uvod
2. Zabrana prodaje energetskih pića maloljetnicima i dokazivanje punoljetnosti na automatiziranim blagajnama
3. Provjera punoljetnosti kod prodaje putem interneta
4. Povećanje ovlasti jedinica lokalne samouprave – ograničavanje vremena prodaje
5. Izmjene u području nadzora i kazni
6. Na kraju

U skladu s izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu, usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije i zahtjevima OECD-a, o čemu smo pisali u časopisu PiP br. 10/25., donesena su četiri nova pravilnika koji se odnose na turističke vodiče. Nadalje, donesen je pravilnik koji se odnosi na stručni ispit za rad u turističkim zajednicama. Novim je pravilnicima znatno smanjen popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i sada ih je stotinjak, dok se tridesetak odnosi na lokalitete vezane uz Domovinski rat. Polaganje stručnih ispita za turističke vodiče provodi se na razini četiriju regija, a ne više po županijama i usmjeren je na praktične vještine. Jednako tako, osigurana je odgovarajuća edukacija za vođenje na lokalitetima, a posebno onim vezanim uz Domovinski rat zbog pravilne i istinite interpretacije Domovinskog rata. U nastavku se daje pregled najznačajnijih izmjena pravilnika.

1. Uvod
2. Tko može pružati usluge turističkog vodiča
3. Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče
4. Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije
5. Pravilnik o popisu zaštićenih cjelina (lokaliteta)
6. Pravilnik o iskaznici turističkog vodiča
7. Pravilnik o stručnom ispitu za rad u turističkoj zajednici

Jedan od većih i složenijih problema s kojima se susreće tržište rada u nas, kao i sudionici radnih odnosa i s njima povezna tijela javne vlasti, jest neprijavljeni rad. Zakonom koji ga uređuje prvi put u nas posebnim je propisom uređena ova iznimno važna materija. Taj je Zakon mijenjan, a o važnim pitanjima koje nam donose te izmjene, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Temeljna pitanja koja uređuje ZiDZSNP
3. Definicija, oblici neprijavljenog rada (rada na crno) i rad državljanina treće zemlje
4. Rad državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
5. Samozaposlena osoba
6. Pretpostavka trajanja radnog odnosa
7. Postupanje inspekcije
8. Obveze poslodavca
9. Jedinstvena elektronička evidencija rada
10. Evidencija o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad
11. Sankcije za neprijavljeni rad uređene ostalim propisima
12. Zaključno

Članovi trgovačkog društva u svakom društvu imaju značajnu ulogu, odlučujuću o krucijalnim pitanjima koja su zakonom utvrđena da o njima raspravljaju i odlučuju.

Tako, članovi trgovačkih društva kapitala zajednički odlučuju putem organa koji se naziva (glavna) skupština, dok takva organa, u načelu, nema kod trgovačkih društva osoba.

S obzirom na ta da je društvo s ograničenom odgovornošću najzastupljeniji oblik trgovačkog društva u nas, u nastavku pišemo o bitnim pitanjima o kojima i kako odlučuju članovi toga društva.

1. Uvod
2. Položaj članova trgovačkog društva u samome društvu
3. Odnos članova d.o.o.-a i skupštine
4. Pitanja o kojima odlučuju članovi društva na skupštini
5. Naznaka računovodstvenog motrišta
6. Većina koja je nužna za donošenje odluka na skupštini društva
7. Relevantne knjige u d.o.o.-u
8. položaj članova društva u okviru radnog odnosa
9. Novosti u vezi s članovima društva koje donosi zadnja novela ZTD-a

U stručnoj praksi javlja se pitanje trebaju li neprofitne organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo imati svoje računovodstvene politike (smjernice, postupanja). Izravnih odredaba o tome u odgovarajućim propisima nema. No, bez obzira na to, osobe koje vode neprofitno računovodstvo imaju, u biti, računovodstvene politike. One možda nisu sastavljene u pisanom obliku ili ih nisu donijele ovlaštene osobe ili se razlikuju od slučaja do slučaja, no ipak postoje stoga što je u zakonodavnom okviru ostavljen prostor za različita postupanja u okviru nekih načelnih odredaba o nekim pitanjima.

U članku se daje predložak računovodstvenih politika „male“ udruge kao jedne od najčešćih organizacija koje primjenjuju neprofitno računovodstvo.

1. Uvod
2. Računovodstvene politike kod neprofitnih organizacija
3. Zaključak

Plaće i naknade lokalnih dužnosnika uređene su nizom posebnih propis te se u praksi pojavljuju pitanja u vezi s utvrđivanjem plaća i naknada lokalnih dužnosnika, primjenom proračunskih ograničenja te utjecajem različitih vrsta pomoći na izračun mase sredstava za plaće. Autorica u članku obrađuje najvažnija pravila i ograničenja te daje praktična objašnjenja njihove primjene.

1. Uvod
2. Plaća i ograničenje visine plaće lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika
3. Naknada i ograničenje naknade za rad župana, gradonačelnika i općinskog načelnika te njihovih zamjenika koji svoju dužnost ne obavljaju profesionalno
4. Ograničenje mase sredstava za plaće
5. Utjecaj plaća lokalnih dužnosnika na masu sredstava za plaće nakon prestanka dužnosti
6. Planiranje sredstava pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i sredstava fiskalnog izravnanja
7. Utjecaj pomoći na masu sredstava za plaće
8. Sredstva pomoći za plaće zaposlenih na provedbi projekata koji se (su)financiraju iz sredstava pomoći
9. Zaključak

Digitalizacija postupaka javne nabave potaknula je razvoj i dinamičkog sustava nabave, kao potpunoga elektroničkog procesa namijenjenog nabavi uobičajenih roba, usluga i radova dostupnih na tržištu. On je otvoren svim gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije za kvalitativni odabir tijekom cijelog razdoblja njegova trajanja. Javni naručitelj pri nabavi u okviru dinamičkog sustava nabave primjenjuje, u načelu, pravila ograničenog postupka javne nabave na odgovarajući način. Autori u članku prikazuju važeće normativno uređenje dinamičkog sustava nabave, analiziraju relevantnu praksu nadležnih tijela te skreću pozornost na njegove praktične prednosti i mogućnosti primjene u sustavu javne nabave.

1. Uvod
2. Definicija dinamičkog sustava nabave
3. Dinamički sustav nabave prema Direktivi 2014/24/EU
4. Dinamički sustav nabave prema ZJN 2016
5. Statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu
6. Koje su obveze naručitelja u okviru dinamičkog sustava nabave
7. Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave kod dinamičkog sustava nabave
8. Primjena odredaba ZJN 2016 o ograničenom postupku javne nabave kod uspostave dinamičkog sustava nabave
9. Izjavljivanje žalbe u ograničenom postupku javne nabave s namjerom uspostavljanja dinamičkog sustava nabave
10. Izmjena razdoblja trajanja dinamičkog sustava nabave
11. Završetak dinamičkog sustava nabave
12. Zaključak