Odgovornost za naknadu štete RH - javni ovršitelji


Predmet: Odgovornost za naknadu štete RH proizlazi iz činjenice da je tužiteljica, nakon ispunjenja svih uvjeta, imenovana za javnu ovršiteljicu, da bi, nakon zakonskih odgoda početka njezine službe, prestankom zakona temeljem kojeg je na tu dužnost i imenovana, ta služba prestala, čime je ostala bez očekivanih legitimnih očekivanja zbog čega trpi i određenu imovinsku i neimovinsku štetu.

Broj presude: Gž-463/2018-3, od 14. siječnja 2019., od 22.04.2019

Sud: Županijski sud

U ovom postupku nije sporno da je tuženica donijela navedeni Zakon o javnim ovršiteljima i potom ZIDZOJO te i Zakon o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima kojima je najprije ustrojena služba javnih ovršitelja a potom nakon odgode početka njihova rada i ukinuta da je sukladno navedenom ZOJO tužiteljica rješenjem Ministarstva pravosuđa od 24 listopada 2011 imenovana javnim ovršiteljem sa službenim sjedištem u Z R i da joj je rješenjem istog ministarstva Klasa UP I 502 Ur broj 2 11 1 od 20 prosinca 2011 određen početak rada sa 1 siječnja 2012 a potom rješenjem istog ministarstva Klasa UP I 502 Ur broj 19 od 29 prosinca 2011 izmijenjeno je ranije rješenje u dijelu početka rada zbog čega je ona poduzela sve radnje radi početka navedene službe da bi potom ta služba bila ukinuta navedenim Zakonom o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima Sporno je li tuženica odgovorna za štetu koju tužiteljica trpi ovakvim postupanjem tuženice Odlučujući o tom spornom pitanju prvostupanjski sud je nakon ocijene provedenih dokaza čl 8 ZPP temeljem odredbe čl 330 ZPP ovom međupresudom odlučio o pravnoj osnovi tužbenog zahtjeva zaključujući da je tuženica odgovorna za štetu koju ...



Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.



Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku


Povratak na sudsku praksu