U časopisu Pravo i porezi br. 1/07. objavili smo prvi dio članka o značenju upisa u sudski registar. U ovom broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove značajne tematike, razrađujući učinke upisa u sudski registar. Napominje se da su načela obveznosti i stvarnosti upisa temeljna pretpostavka za ostvarenje funkcije sudskog registra i navode ovlasti registarskog suda u vezi s njihovim ostvarenjem. Raspravlja se o modalitetima učinka upisa u sudski registar i obrazlažemo temeljnu razliku između konstitutivnosti i deklaratornosti pojedinih spisa. Navodi se mjerilo po kojem se određuje je li neki upis konstitutivne odnosno deklaratorne naravi. Razmatra se upis i objavu upisa u sudski registar i raspravljajmo o stanjima koja mogu nastati kada se upis i objava upisa razlikuju, a napose kad se upis razlikuje od stvarnog stanja. Posebno se raspravlja o subjektivnoj pretpostavci kod trećih osoba o kojoj ovisi djelovanje upisa odnosno stvarnog stanja prema trećim osobama. Iznose se posljedice znanja treće osobe o tome da se stvarno stanje razlikuje od onog upisanog u sudskom registru.
Autor u ovome članku komentira jednu odluku (revizijskog) Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Komentirana odluka odnosi se na primjenu vjerodostojnog tumačenja čl. 3. st. 1. Zakona o zateznim kamatama te je općenito značajna za razjašnjenje problematike zakonskih zateznih kamata i njihovog obračunavanja.
Pod liječničku tajnu potpadaju svi podatci o pacijentu i njegovoj okolini koji su liječniku povjereni ili koje je on spoznao pri obavljanju svoga poziva, kao i pisana priopćenja pacijenta, bilješke o pacijentu i svi nalazi do kojih se došlo medicinskim ispitivanjem. Čuvanje liječničke tajne je etička i pravna dužnost liječnika, odnosno zdravstvenih djelatnika, a neovlašteno odavanje liječničke tajne može za osobu koja ju je povrijedila imati različite posljedice i odgovornosti.Autor u ovome članku, nakon pojmovnog i sadržajnog objašnjenja instituta liječničke tajne, ukazuje na uzroke i načine povrede iste, a posebno na modalitete ovlaštenog i neovlaštenog odavanja podataka koji predstavljaju liječničku tajnu.
Uvod
Pojam liječničke tajne
Sadržaj liječničke tajne
Odnos liječnika i pacijenta - pravo na povjerljivost (privatnost)
U ovom se članku najprije razmatra dopuštenost ugovaranja meritorne sudske kontrole u hrvatskom i poredbenom pravu. Potom se razmatra valjanost ugovora o arbitraži koji predviđaju meritornu sudsku kontrolu arbitražnog pravorijeka, ako se takva kontrola ne može ugovoriti. Pitanje dopuštenosti ugovaranja sudskog preispitivanja arbitraže u pogledu merituma najprije ćemo razmotriti u kontekstu hrvatskog, a potom poredbenog prava. Zatim se prikazuju određeni prijedlozi o tome kako bi se de lege ferenda moglo riješiti pitanje dopuštenosti ugovaranja proširene sudske kontrole arbitraže. Na kraju ovog članaka iznose se neka zaključna razmatranja.
U sudskoj se praksi pojavilo sporno pitanje - pripada li osobi koja je kasnije kupila nekretninu prema osobi koja je ranije kupila istu nekretninu, a čija kupnja je u parničnom postupku utvrđena pravno nevažećom, jače pravo, u situaciji kada je kasniji kupac istu nekretninu kupio od istog prodavatelja protivno Uredbi o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, a nekretnina je predana u posjed prvom kupcu. Zadaća ovoga članka jest pokušati odgovoriti na to pitanje.
Uvod
Događaj iz sudske prakse
Način rješavanja predmetnog spora
Postoji li valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva u prikazanom slučaju
U časopisu Pravo i porezi br. 1/07. objavili smo prvi dio članka o stjecanju stvarnih prava na nekretninama od strane stranaca. U ovom broju našega časopisa nastavljamo s obradom te bitne tematike, razmatranjem pitanja vezanih uz stjecanje nekretnina stranih osoba prema nekim međunarodnim sporazumima.
Stjecanje ograničenih stvarnih prava
Stjecanje koncesije (i obveznih prava na nekretninama)
Ciljevi uvođenja poreznih olakšica u porezni sus tav mogu biti različiti primjerice, poticanje i oživljavanje gospodarstvenih aktivnosti (općenito ili na pojedinim manje razvijenim područjima i sl.), poticanje zapošljavanja, socijalni razlozi, ravnomjerna raspodjela poreznog tereta prema gospodarskoj snazi i dr.U ovome članku osvrnuti ćemo se na porezne olakšice na osnovi premija osiguranja i smanjenja porezne osnovice na osnovi povećanja osobnog odbitka. Olakšice u sustavu oporezivanja dohotka fizičkih osoba jedan su od osnovnih razloga podnošenja godišnje porezne prijave onih poreznih obveznika koji za ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, na temelju čl. 40. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - dalje: Zakon) nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave.
Izdatci na osnovi uplaćenih premija osiguranja
Osobni odbitak
Povećanje osobnog odbitka za zdravstvene usluge
Povećanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora
Povećanje poreznog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06. - dalje: ZUD 138/06.), zamijenio je dotad važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 48/95., 20/97., 68/98., 45/99., 76/99., 92/01., 117/01., 4/02., 117/03. i 42/05. - dalje : ZUD 48/95.), a u obavljanje ugostiteljske djelatnosti unio je novosti koje na drukčiji način nego dosad uređuju uvjete i način obavljanja ugostiteljske djelatnosti.Namjera ovog članka je upoznati ugostitelje i korisnike njihovih usluga s odredbama novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a posebice ukazati na novosti u uređenju odnosa u ugostiteljstvu te razlike između dosadašnjeg i sadašnjeg načina i uvjeta obavljanja ugostiteljske djelatnosti.
Uvod
Bitne značajke novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
Definiranje pojma ugostiteljske djelatnost
Subjekti koji mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost
Pojam i vrste ugostiteljskih objekata
Način poslovanja ugostitelja
Minimalni uvjeti za vrstu i uvjeti za kategoriju
Postupak utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
Diskrecijska (slobodna) ocjena je jedan od "klasičnih" oblika slabije vezanosti pravnom normom (uz tumačenje prava i pronalaženje pravne norme). Diskrecija se ponekad pogrešno poistovjećuje i s: arbitrarnošću; situacijom u kojoj se zakonodavac ustegne od postavljanja apstraktnog pravila za sve jednake slučajeve, ali se pritom obraća nekome trećem čimbeniku, po čijem pravilu se uprava treba voditi; popunjavanjem pravnih praznina; tehničkom ocjenom; slobodnom ocjenom dokaza; subjektivnim djelovanjem uopće i/ili s faktičnom nemogućnošću zakonske kontrole takvog djelovanja.Diskrecijsko odlučivanje nazočno je u materijalnome i postupovnom pravu, te je svojstveno upravnoj djelatnosti, ali nije na nju ograničeno.Bitni elementi tog instituta su zakonska ovlast te individualizirani i konkretizirani odabir između dopuštenih alternativa, u skladu sa svrhom dane ovlasti. Diskrecijska je ocjena podložna kontroli zakonitosti i svrhovitosti.Angloamerički pristup diskreciji samo se djelomice podudara s kontinentalnoeuropskim, pa je u ovome članku ukratko zasebno razmatran.
Uvod
Diskrecijska ocjena kao oblik slabije vezanosti pravnom normom
Još neka teorijska i usporedna određenja diskrecijske ocjene
Pristup u diskrecijskom odlučivanju u angloameričkoj pravnoj teoriji - ukratko
Temeljni cilj posljednjih izmjena i dopuna Carinskog zakona je pojednostavnjenje i ubrzavanje provedbe carinskih postupaka, kako bi hrvatska carinska služba postigla stupanj učinkovitosti kakav imaju carinske službe država Europske unije. Izmjene i dopune posljedica su, u najvećem dijelu, preuzete obveze usklađivanja carinskih propisa Republike Hrvatske s carinskim sustavom Unije, a nakon analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti carinskog zakonodavstva s europskim u poglavlju 29. Carinska unija, te izrade Pregovaračkih stajališta.
U ovome članku autorica daje prikaz dosada šnjeg razvoja zaštite potrošača u pravu EZ-a s naglaskom na Smjernicu o nepoštenim odredbama potrošačkih ugovora i Smjernicu o nepoštenom poslovnom djelovanju poduzetnika prema potrošaču. Kroz odredbe tih akata autorica ukazuje na probleme koji su nastali provedbom minimalne harmonizacije na području zaštite potrošača, koji se očituju u nejednakoj zaštiti potrošača u pojedinim državama, a posljedica čega je fragmentacija unutarnjeg tržišta i nedovoljan razvoj prekogranične trgovine. Drugi problem koji je razvidan jest ograničeni doseg tih Smjernica jer se njima pokrivaju samo neke nepoštene odredbe odnosno samo određena nepoštena poslovna djelovanja, što u konačnici ne može rezultirati ostvarenjem visoke razine zaštite potrošača. Stoga je hvalevrijedna odluka Komisije da provede reviziju akata usvojenih na području zaštite potrošača te kroz tu reviziju pokuša usvojiti novi pristup u pravnom uređivanju tog područja, kojim će pojačati prekograničnu trgovinu i poboljšati kvalitetu života europskih građana.
Uvod
Razvoj zaštite potrošača u pravu zajednice
Provedba sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na području zaštite potrošača
Odluke suda EZ-a i učinci na zaštitu potrošača
Zaštita gospodarskih interesa potrošača
Smjernice vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima
Smjernica vijeća i parlamenta 2005/29 o nepoštenim poslovnim djelovanjima poduzetnika prema potrošaču na unutarnjem tržištu
"Prefakturirani" porez na promet nekretnina je naknada oporeziva PDV-om, a na uslugu ustupanja osoblja koju inozemno društvo zaračunava podružnici u RH treba obračunati PDV
Porezni položaj usluga obavljenih inozemnom poduzetniku - rad auto-dizalice na nekretnini u inozemstvu, najam, rad osoblja
Trgovačko društvo koje obavlja usluge smještaja starijih i nemoćnih osoba nije ustanova za socijalnu skrb i obveznik je PDV-a
Usluge smještaja i prehrane radnika na terenu u komercijalnom ugostiteljskom objektu - PDV 10%
Domaći poduzetnik je obvezan na kupljena autorska prava od inozemnog poduzetnika obračunati PDV i porez po odbitku
