Pravo i porezi 11/2025

U ovom se članku analizira inkluzivni dodatak, ali prvenstveno s motrišta trenutačno aktualnih pravnih (odlučnih) pitanja glede njegova ostvarivanja. Riječ je o strogo osobnom pravu, ali sa snažnim imovinskim implikacijama, odnosno takvom pravu koje s trenutkom ostvarivanja stvara imovinsko pravo – financijsku tražbinu – prema RH, pa se postavlja pitanje o nasljedivosti njegove imovinskopravne (financijske) komponente. Osim toga, posebno se postavlja pitanje imovinskopravne komponente tog prava ako Hrvatski zavod za socijalni rad ne izda rješenje u strogim zakonskim rokovima od 15 odnosno 30 dana, pa nakon toga podnositelj zahtjeva umre, što se prema izvorima iz resornog ministarstva dogodilo s otprilike 15 tisuća osoba koje su podnijele zahtjev. Razmatraju se pitanja nasljedivosti, šutnje administracije, ovisnosti imovinskih zahtjeva o vještačenju te sva druga odlučna pitanja. Razmatra se i kvalifikacija tog prava kao stečenog prava te mogućnosti budućih zakonodavnih intervencija u njega.

1. Uvod
2. Koliko je prema procjeni trebao koštati inkluzivni dodatak, a koliko stvarno košta
3. Inkluzivni dodatak kao pravo
4. Rok za donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku
5. Postupanje prema pravilima općega upravnog postupka
6. Protek rokova – tzv. šutnja administracije
7. Inkluzivni dodatak – pitanje osobnog i imovinskog, što je kod njega nasljedivo, a što nenasljedivo
8. Neodrživost primjene Zakona prema kriteriju oportuniteta
9. Inkluzivni dodatak – pogubnost manipulacija s Obrascem PFU
10. Anticipiranje porasta broja korisnika
11. Porast broja invalida
12. Zaključak

e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi otvoreno je do 15. studenoga 2025. godine. Objavljeni nacrt nakon devet godina primjene donosi brojne i opsežne izmjene trenutačno važećega zakonskog okvira koji u RH uređuje područje javne nabave. U članku se iznosi osvrt na najznačajnije predložene izmjene i dopune te se objašnjavaju razlozi za predlaganje navedenih izmjena i dopuna.

1. Uvod
2. Povećanje transparentnosti
3. Podizanje pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi
4. Izmjene u pogledu obveznih osnova za isključenje
5. Nova osnova za poništenje postupka javne nabave
6. Nova definicija neprihvatljive ponude
7. Dodatna usklađenja s važećim direktivama
8. Izmjene koje se odnose na žalbeni postupak
9. Zaključak

U članku se pokušava na temelju važećih propisa te uz primjenu racionalnog pristupa sagledati nedavne javno iznesene kritičke osvrte na uređenje instituta izvlaštenja u RH, a osobito u kontekstu razvoja projekata u vezi s obnovljivim izvorima energije. U tom smislu, pokušat će se propitati stupanj transparentnosti i javnosti postupaka koji prethode pokretanju samog izvlaštenja.

1. Uvod
2. Hodogram razvoja OIE projekata
3. Pretpostavke izvlaštenja
4. Umjesto zaključka

Otprve se može učiniti da u zakonom propisanim pretpostavkama prigovora treće osobe nema ništa spornoga. Intencija je ovog članka pokazati netočnost takve premise. Autor u ovom članku analizira konstitutivne elemente pojma prigovora treće osobe, s naglaskom na aktualna sporna pitanja iz sudske prakse. Oko nekih pitanja sudovi su postigli načelnu suglasnost, međutim, oko drugih pitanja se i dalje ne mogu dogovoriti. U ovom se članku daje vlastito viđenje aktualne problematike koja uvjetuje razumijevanje instituta prigovora treće osobe.

1. Uvod
2. Ovlasti treće osobe i sadržaj prigovora
3. Postupci osiguranja s naglaskom na prisilno zasnivanje založnog prava
4. Zaključak

Rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada dobro su od 2022. godine poznati oblici rada iz Zakona o radu, ali od 2023. godine i iz Zakona o državnim službenicima. Manje je poznata zakonska mogućnost iz obaju tih općih akata da se navedeni oblici rada mogu kombinirati. Ne može se kombinirati hoće li netko obavljati rad privremeno ili povremeno jer su oni normativno izvan svake sumnje zakonski izraženi kao alternative, no rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada izraženi su pomoću veznika „i”, čime se otvara mogućnost njihove kumulacije i kombinacije. Zakonska uređenja glede toga su precizna i jasna, no za državne službenike problem stvara Obrazac „Prijava za rad na izdvojenom mjestu rada/rad na daljinu“ u Uredbi o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi koji ne odgovara normativnom uređenju zakonske razine. Zbog dvojbene formulacije obrasca može se dogoditi da pravno utemeljen zahtjev za kombinacijom tih dvaju oblika rada državnom službeniku bude neopravdano odbijen. U ovom se članku cjelovito iznosi i analizira navedena problematika s jasnim stajalištem da je takva kombinacija pravno dopuštena, održiva i da ju treba prihvatiti.

1. Uvod
2. Neprikladna zakonska terminologija
3. Smisao, funkcija i teleologija zakonskih pravilâ rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada
4. Zakonski izričaji „rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu rada“ i „privremeni ili povremeni rad“
5. Važnost kombiniranja rada na daljinu i rada na izdvojenome mjestu rada te njegovo poticanje
6. Neusklađenost priloga Uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi sa Zakonom o državnim službenicima
7. Neusklađenost priloga Uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi sa Zakonom o državnim službenicima
8. Službenički odnosi kao dio radnoga prava u RH
9. Poslovi koji se u državnoj službi ne smiju obavljati na izdvojenome mjestu rada ni na daljinu
10. Tko u državnoj službi ne smije raditi na daljinu ili na izdvojenome mjestu rada
11. Zaključak

U članku se ispituje narav i pravno uređenje ugovora o dodatnom radu kako je uređen čl. 18.a, 18.b i 18.c Zakona o radu. Pritom se skreće pozornost na određene posebnosti u vezi s obavljanjem dodatnog rada zaposlenih u državnoj službi, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te javnoj službi (osobito u djelatnosti zdravstva).

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje dodatnog rada
3. Uvjeti i prava radnika koji rade u dodatnom radu
4. Ugovaranje dodatnog rada u državnoj, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) te javnoj i zdravstvenoj službi
5. Zaključak

Autor u članku obrađuje radnopravni institut čija je primarna svrha pomoći poslodavcu u kvalitetnijoj organizaciji radnih procesa, putem određivanja rasporeda radnog vremena u različitom trajanju.

1. Uvod
2. Način utvrđivanja rasporeda radnog vremena
3. Vrste rasporeda radnog vremena
4. Nejednaki raspored radnog vremena
5. Zaštita određenih skupina radnika

U pretprošlom i prošlom broju ovog časopisa pisali smo o pravnom i poreznom statusu poslovanja zadruge te o temeljnim statusno-pravnim pitanjima likvidacije zadruge uz prikaz računovodstvenog i poreznog motrišta likvidacije zadruge. U ovom broju nastavljamo s obradom tematike o zadrugama, razmatrajući određena temeljna pitanja radnog odnosa u kojemu je poslodavac zadruga.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Zasnivanje radnog odnosa u zadruzi i radno vrijeme
4. Radnopravni položaj upravitelja zadruge
5. O radnopravnom motrištu likvidatora zadruge

U ovom se članku analizira institut probnog rada zaposlenika u hrvatskom školstvu s naglaskom na pravna gledišta, evaluacijske postupke i zaštitu radničkih prava. Probni rad predstavlja važan alat kojim poslodavac procjenjuje stručne i osobne kompetencije zaposlenika u uvjetima stvarnoga radnog okruženja. U kontekstu školstva, ovo razdoblje ima dodatnu težinu zbog uloge učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u odgojno-obrazovnom procesu.

1. Uvod
2. Pravni okvir probnog rada u školstvu
3. Evaluacija zaposlenika tijekom probnog rada
4. Prava i zaštita zaposlenika na probnom radu
5. Prijedlozi de lege ferenda

Zakon o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 115/16. i 106/18.) propisuje da porez na promet nekretnina ne plaćaju osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva. Što to u praksi znači i kada se primjenjuje propisano oslobođenje, objasnit ćemo u članku, uz primjere iz sudske prakse.

1. Uvod
2. Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina
3. Izlazak iz suvlasništva
4. Razvrgnuće suvlasništva ili dioba zajedničkog vlasništva isplatom
5. Zaključak

Postupkom javnog savjetovanja najavljene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Općega poreznog zakona, Zakona o porezu na dobit i Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit. Donošenje ovih zakona predlaže se po hitnom postupku.

Autor u ovome članku daje pregled novosti na temelju nacrta prijedloga zakona objavljenih na eSavjetovanju. Detaljnije o svemu pisat ćemo nakon konačnog usvajanja propisa.

1. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PDV-u
2. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona
3. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit
4. Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit

Njemačko Ministarstvo financija na svojim je mrežnim stranicama objavilo publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2024.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2024) (izdanje kolovoz 2025., pravno stanje na datum 31. prosinca 2024.). U nastavku se daje znatno skraćeni i prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima o stopama poreza na dobit, dohodak, PDV i dr.

1. Uvod
2. Ukupni gospodarski pokazatelji
3. Porezno opterećenje dobiti društava kapitala
4. Nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba
5. Opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima
6. Porezi na imovinu
7. Porez na dodanu vrijednost

Usluga smještaja najraširenija je socijalna usluga. Riječ je o zakonskoj usluzi koja je razrađena u Zakonu o socijalnoj skrbi, no to je sadržajno i nomotehnički učinjeno nepregledno, razasuto na više mjesta u Zakonu te ne odveć stručno, a kamoli jasno ili precizno. Zbog toga se u ovom članku ta usluga predstavlja i opisuje ponajviše s obzirom na najčešća pitanja koja se glede nje postavljaju u praksi sustava socijalne skrbi. Autorica je u članku nastojala iznijeti, predstaviti i jednostavno objasniti bitne odrednice te ključne karakteristike usluge smještaja. Pritom je obradila pojam, vrste, pružatelje i korisnike te usluge, ali i cijene usluge te naposljetku sudjelovanje korisnika u plaćanju cijena socijalne usluge smještaja. Ovaj je članak nastavak obrade problematike socijalnih usluga, što je započeto u br. 10/25. časopisa Pravo i porezi s temom „Socijalne usluge i podusluge zakonske razine. Pojam, vrste, korisnici, pružatelji, mreža i cijene“.

1. Uvod
2. Usluga smještaja – pojam i zapreke za ostvarivanje
3. Vrste usluge smještaja
4. Pružatelji usluge smještaja
5. Domovi socijalne skrbi kao pružatelji usluge smještaja
6. Ravnatelj doma za socijalnu skrb i čelnici osoba koje pružaju uslugu smještaja kao davatelji uzdržavanja
7. Drugi pružatelji usluge smještaja
8. Korisnici usluge smještaja
9. Cijena usluge smještaja
10. Sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene usluge smještaj
11. Zaključak

U članku se iznosi rasprava o praktičnoj i operativnoj vrijednosti osnovnih načela obveznog prava koja su uređena u prvoj glavi Zakona u obveznim odnosima, u njegovim početnim člancima. Osnovna načela obveznog prava nisu tipičan zakonski sadržaj, nego sui generis, a jednako tako ih se i primjenjuje – s obzirom na specifičnu narav i ulogu koju imaju u obveznom pravu. U ovom se članku pokušava odgovoriti na pitanje može li takvo načelo poslužiti kao jedini temelj stranačkoga zahtjeva te kako ga treba poimati u smislu kriterija sudske ocjene, a naposljetku se daje odgovor zašto se uglavnom zazire od neposredne i samostalne primjene pravnih načela.

1. Pravna narav, obilježja i funkcije osnovnih načela obveznog prava
2. Načelo obveznog prava samo po sebi – apstrakcija iz početnih članaka ZOO-a
3. Načela obveznog prava i sudska ocjena konkretne pravne stvari
4. Zašto zazirati od primjene pravnih načela per se i njihove neposredne primjene, odnosno zašto sudovi od toga zaziru?
5. Operativnost ili operativnost per se
6. Zaključak

U članku se analizira institut poslova izvanredne uprave prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s naglaskom na njegovu evoluciju i odnos prema novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada. Institut izvanredne uprave, izvorno zamišljen kao mehanizam zaštite prava suvlasnika, u praksi se pokazao kao čest uzrok blokade odlučivanja i odgoda u održavanju i modernizaciji zajedničkih nekretnina. Rad kritički propituje opravdanost načela jednoglasnosti u suvremenom kontekstu, povezujući ga s novim normativnim rješenjima koja uvodi profesionalizaciju upravljanja i kvalificirane većine za određene odluke. Zaključuje se da bi stvarnopravni okvir Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima trebalo reinterpretirati u svjetlu novog propisa kako bi se postigla veća učinkovitost, pravna sigurnost i održivost stambenog fonda.

1. Uvod
2. Normativni okvir ZV-a u vezi s poslovima redovite i izvanredne uprave
3. Kriteriji razgraničenja između redovite i izvanredne uprave
4. Normativna transformacija instituta izvanredne uprave – ZUOZ kao odgovor na ograničenja ZV-a
5. Koegzistencija i prijelazni izazovi između ZV-a i ZUOZ-a
6. Zaključak

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 83/23, dalje: Zakon) razvrstao je mogućnosti raspolaganja pomorskim dobrom koje su oblikovane u posebne pravne institute, a sve u svrhu što jasnije i preciznije upotrebe pomorskog dobra. Postignuta jasnija i preciznija upotreba pomorskog dobra pruža veću pravnu sigurnost uz povećanu zaštitu pomorskog dobra na pravnom području. Shvaćanje pravne slike raspolaganja pomorskim dobrom spriječit će pogrešnu primjenu materijalnog prava, odnosno spriječit će primjenu pravnog instituta bez zakonom propisanih pretpostavki ili mogućnosti raspolaganja pomorskim dobrom izvan propisanog opsega.

1. Uvod
2. Posebna upotreba pomorskog dobra
3. Dozvola na pomorskom dobru
4. Privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra
5. Upravni nadzor nad primjenom Zakona
6. Zaključak

U ovom se članku analiziraju dva naizgled konkurentna načela: načelo javnosti i načelo tajnosti podataka. Naime, načelo javnosti omogućuje sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupku donošenja odluka koje mogu imati utjecaj na okoliš, međutim, u tom postupku pojedina javnopravna tijela objavljuju podatke koji kumulativno mogu kompromitirati sigurnost lokacije gospodarenja otpadom. Autor će u ovom radu, imajući u vidu narav podataka koji se u postupku koji propisuje Pravilnik o gospodarenju otpadom, razmotriti opravdanost ograničenja primjene načela javnosti.

1. Uvod
2. Pojam i ciljevi gospodarenja otpadom
3. Načela gospodarenja otpadom
4. Aarhuška konvencija i načelo javnosti
5. Odstupanje od načela javnosti u Aarhuškoj konvenciji
6. Sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima vezanim za okoliš u RH
7. Latentni rizici iz Pravilnika o gospodarenju otpadom
8. Pravni temelj zaštite poslovne tajne
9. Zaključno razmatranje

Proces odlučivanja i izbora u kolegijalnom tijelu uglavnom je rutinski u manjim tijelima i onima jednostavnije strukture. U većim i složenijim tijelima rutinski je ako je riječ o konsolidiranim tijelima i sustavima te takvima u kojima se slijede minimalni pravni standard. No tamo gdje je drugačije i, osim toga, isprepliće se niz interesa, takmaca, suparništava, ambicija i sl., počesto može biti manjkav ili posve neodrživ zbog različitih utjecaja u redovan tijek stvari. U ovome članku obradit će se odlučna pitanja u procesima odlučivanja i izabiranja u kolegijalnim tijelima s naglaskom na dobrim praksama i načelima prava. Obradit će se i pretpostavke redovnoga i urednoga takva procesa te čimbenici koji na to utječu i koje bi svakako trebalo uzeti u obzir.

1. Uvod
2. Utvrđivanje sastava kolegijalnoga tijela
3. Sazivanje sjednice
4. Dnevni red sjednice
5. Proces izbora u kolegijalnim tijelima – najvažniji trenutci i čimbenici
6. Zaključci

1. Fiskalna iluzija
2. Mandat i dužnost
3. Lex imperfecta
4. Mimo zakona (lat. praeter legem)
5. Na daljinu

I. Porez na dodanu vrijednost

I. – 8. Pravo na odbitak pretporeza po neplaćenim računima kada se porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ispisuje iz registra obveznika PDV-a

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

V. – 14. Zaduženje čestica u vlasništvu Republike Hrvatske porezom na nekretnine

V. – 15. Primjena Zakona o fiskalizaciji na društva za osiguranje

V. – 16. Izrada rješenja za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine

OBVEZNO PRAVO

1. Ugovor o cesiji i nesposobnost za plaćanje (čl. 10. ZOO-a)

U konkretnoj situaciji dugoročne poslovne suradnje stranaka kao i činjenicu da je tužitelj prestao ispunjavati svoje obveze uobičajenim načinom, koje obveze je dotad uredno ispunjavao, te je potom predložio podmirenje obveze cesijom, ocjena ovog suda je da tuženik nije postupio s pažnjom dobrog gospodarstvenika kad pri takvim okolnostima slučaja nije provjerio financijsko stanje svog dužnika.

1. Ugovor o zakupu poslovnog prostora (čl. 322. ZOO-a)

Tužitelji nisu postupali u dobroj vjeri, već su svojim radnjama pokušali odugovlačiti postupak primopredaje te teret svojih propusta staviti na teret tuženika. Tuženik je s druge strane ulagao sve razumne i opravdane napore da se primopredaja poslovnog prostora izvrši što je prije moguće, uz maksimalno poštivanje druge strane i maksimalnu kooperaciju.

1. Ugovor o građenju – nedostaci (čl. 610. ZOO-a)

Kad izvođač nije uklonio nedostatke, naručitelj može postaviti novčani zahtjev u visini troškova uklanjanja nedostataka ako je sam otklonio nedostatke, a ne i prije toga.

STVARNO PRAVO

1. Vlasnička tužba (čl. 167. ZV-a)

Vlasnik odnosno suvlasnik ima pravo za zaštitu od uznemiravanja u slučaju kada je isti posjednik sporne stvari, konkretno sporne nekretnine ili spornog dijela nekretnine, pa ga treća osoba uznemirava u pravu vlasništva njegove stvari na drugi način, a ne oduzimanjem stvari.

1. Smetanje posjeda (čl. 21. ZV-a)

Smetanje posjeda može biti poduzeto kao faktična radnja i kao verbalna radnja.

1. Stjecanje vlasništva na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici (čl. 159. ZV-a)

Okolnost što je zemljište upisano u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo - javno dobro, ne znači da se doista radi o javnom dobru, ako se isto faktično ne koristi kao javno dobro.

1. Vlasnički zahtjev za povrat stvari (čl. 161. ZV-a)

Okolnost što su ugovori koje su zaključili tužitelji s T.-H. d.o.o. raskinuli nije odlučujuća u odnosu na tuženika jer se radi o odnosima između tužitelja i investitora, a tuženik je kao savjesni stjecatelj predmetni stan kupio od SE i TE, koji su isti kupili od T.-H. d.o.o., koji je imao ovlaštenje raspolagati s tim stanom.

RADNO PRAVO

1. Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu (čl. 53. ZR-a)

Ocjena poslodavca o nezadovoljavanju radnika na probnom radu je autonomno pravo poslodavca. Takva ocjena je u sferi poslovne odluke, pa sve i kada bi se radilo o pogrešnoj ocjeni (odluci), to ne može imati za posljedicu nedopuštenost (nezakonitost) otkaza ugovora o radu s probnim radom.

1. Poslovno uvjetovani otkaz (čl. 115. ZR-a)

Na zakonitost odluke o otkazu ugovora o radu ne utječe činjenica da se u odluci o otkazu, poslodavac pozvao na dva razloga uslijed kojih je prestala potreba za obavljanje posla koji je tužitelj obavljao (organizacijski i gospodarski). Za postojanje opravdanog razloga za otkaz zbog prestanka potrebe za obavljanjem određenoga posla, dovoljno je postojanje jednog od navedenih razloga (gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih).

1. Kolektivni ugovor (čl. 266. ZR-a/09)

Time što je poslodavac ispunjavao prema radniku neko vrijeme obveze iz kolektivnog ugovora, a da pri tome nije sudjelovao u pregovaranju, u sklapanju niti mu je pristupio sukladno odredbama ZR-a nema i ne može imati značaj konkludentnog pristupa kolektivnom ugovoru.

1. Dopuštenost odluke o otkazu (čl. 115. ZR-a)

Razlozi za otkaz osnovnog ugovora o radu, koji su nezakoniti, odnose se i na dodatak ugovora, slijedom čega je potpuno nebitna odluka tužene o opozivu s njenog radnog mjesta jer je u postupku koji je prethodio revizijskom utvrđeno da se nije ostvario niti jedan od propisanih uvjeta za otkaz ugovora o radu.

1. Načini prestanka ugovora o radu (čl. 112. ZR-a)

Budući da je odredba ugovora o radu kojom je ugovoreno da ugovor o radu prestaje opozivom prokure u tom dijel

Porezno pravo – PDV

TRGOVANJE IN-APP USLUGAMA

Porezno pravo – Računovodstvo

OBVEZA PREDOČENJA E-POŠTE U POREZNOM NADZORU

Radno pravo

OBILJEŽJA SVOJSTVENA ODREĐENIM SPECIFIČNIM AKTIVNOSTIMA U SEKTORU DRŽAVNE UPRAVE

Duljina trajanja probnog rada

Ako bi na temelju ugovora sklopljenog putem interneta potrošač bio u obvezi izvršiti plaćanje, internetski trgovac mora ga obavijesti o tome da je riječ o narudžbi s obvezom plaćanja

Trgovac koji obavlja prodaju robe putem interneta, kao davatelj usluga informacijskog društva, mora na mrežnoj stranici svoje internetske trgovine istaknuti informacije u skladu s odredbama Zakona o elektroničkoj trgovini

Trgovac koji obavlja prodaju robe potrošačima putem interneta mora na mrežnoj stranici svoje internetske trgovine istaknuti predugovorne informacije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača