PRIVREMENA KOMPENZACIJA RAZLIKE RASTA MINIMALNE PLAĆE TEMELJEM UREDBE O MINIMALNOJ PLAĆI ZA 2026. GODINU
Vlada Republike Hrvatske na svojoj 123. sjednicu održanoj 24. listopada 2025. donijela je Uredbu o minimalnoj plaći za 2026. godini (Nar. Nov. br. 132/25) kojom je svota minimalne plaće, za puno radno vrijeme, određen u svoti od 1.050,00 €. Navedeno znači da je minimalna plaća, u odnosu na 2025. godinu, porasla za 80 €, odnosno 8,25%.
Potrebno je podsjetiti da je minimalna plaća, u razdoblju od 2016. do 2026., povećana za 153% (sa 414,00 na 1.050,00 €). Ovaj veliki skok je rezultat što je minimalna plaća sa 38% prosječne plaće „skočila“ na oko 51% prosječne plaće i na tome postotku se je usidrila zadnjih par godina.
Ovakav veliki rast minimalne plaće posebno negativno utječe na radno-intenzivnu djelatnost u kojoj je trošak rada dominantan u ukupnim troškovima (u pojedinim industrijama trošak rada predstavlja čak do 80% ukupnih troškova). Kako bi se ublažilo negativan utjecaj „prvog udara“ povećanja minimalne plaće, Vlada svake godine donosi određene mjere pomoći za cijelu prerađivačku industriji, pa je tako donijela mjeru pomoći i za 2026. godinu.
Mjera je predviđena za poslodavce koji obavljaju gospodarsku djelatnost i koji imaju glavnu registriranu djelatnost u prerađivačkoj industriji (sektor C). Prema navedenome ova mjera nije predviđena samo za dio sektora C koji se smatra radno-intenzivnu djelatnost, već za cijeli sektor C, ali naprimjer mjeru ne mogu koristiti pojedini poslodavci koji imaju visok udio troška u ukupnim troškovima, a ne nalaze se u sektoru C (npr. zaštitarska djelatnost i slično).
Prihvatljivi poslodavci svi poslodavci koji imaju glavnu registriranu djelatnost u prerađivačkoj industriji (sektor C), a djeluju kao:
Bez obzira ako bi poslodavac obavljao registriranu glavnu djelatnost u prerađivačkoj industriji (sektor C), ne bi mogao koristiti potporu u navedenim slučajevima:
U potporu mogu ući isključivo radnici koje je poslodavac naveo u trenutku podnošenja zahtjeva. Naknadne izmjene ili dopune popisa radnika nisu dopuštene. Mjera se ne može koristiti za radnike zaposlene nakon 30. rujna 2025. godine
Poslodavci koji nisu isplatili utvrđenu ili propisanu plaću prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu za sve mjesece koji prethode mjesecu za koji se traži potporu ne mogu koristiti mjeru.
Poslodavci kod kojih je do dana podnošenja zahtjeva utvrđeno postojanje potraživanja HZZ-a prema poslodavcu, a na temelju korištenja drugih mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a, ne mogu koristiti ovu mjeru dok ne izvrše povrat potraživanja ili ne pristanu na sporazum o izvansudskoj nagodbi za povrat.
Poslodavci kojima je Inspekcijskim nadzorom utvrđeno kršenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode ne mogu koristiti potporu.
Obveznicima fiskalizacije kojima se u postupku nadzora provedbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom utvrde sljedeće nepravilnosti: neizdavanje računa, višak ili manjak u blagajni i ako račun i/ili prateći dokument ne sadrži propisane elemente, odnosno JIR I ZIK te se pokrene prekršajni postupak u vezi provedbe propisa o fiskalizaciji u prometu gotovinom, uskratit će se korištenje potpore te će biti obvezni vratiti isplaćeni iznos potpore.
Poslodavci koji na dan podnošenja zahtjeva imaju nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa ne mogu koristiti ovu mjeru. Ako bi HZZ pribavio Potvrdu s naznakom postojanja bilo kakvog dugovanja, pozvat će podnositelja zahtjeva da, najkasnije u roku od pet radnih dana od dana zaprimanja takvog poziva HZZ-u dostavi urednu Potvrdu o nepostojanju dospjelih, a nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa. Ako podnositelj zahtjeva ne postupi sukladno takvom pozivu, HZZ će postupiti prema pribavljenoj Potvrdi
Poslodavci koji su na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada (dalje u tekstu: „crna lista“) sukladno Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada ne mogu koristiti mjeru. Ako bi tijekom razdoblja korištenja potpore poslodavac dospio na „crnu listu“, ugovor će se raskida.
Poslodavci koji su u postupku prisilne naplate (blokadi) ne mogu koristiti ovu mjeru.
Tvrtke u stečaju ili u postupku likvidacije mogu koristiti ovu mjeru isključivo ako uredno podmiruju svoje obveze.
Skupina radnika za koje prihvatljivi poslodavci mogu ostvariti potporu jesu radnici zaposleni kod poslodavca koji su u razdoblju zadnja 3 mjeseca u 2025. godini kontinuirano imali obračunatu bruto plaću do 1.050,00 €, te su zaposleni na puno radno vrijeme na ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Ciljana skupina radnika ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i sl. Pod vlasnicima i suvlasnicima smatraju se osobe koje su imatelji više od 25% udjela u kapitalu društva.
Predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova mogu koristiti predmetnu potporu.
Svota do 80,00 € mjesečno po radniku ali ne više od stvarno nastalog i plaćenog ukupnog troška plaće.
Točna svota mjesečne potpore po radniku čini razlika između minimalne bruto plaće za 2026. godinu (1.050,00 EUR) i prosjeka obračunatih (i isplaćenih) bruto plaća po radniku za zadnja 3 mjeseca u 2025. godini.
|
Red. br. |
Prosjeka obračunatih (i isplaćenih) bruto plaća po radniku za zadnja 3 mjeseca u 2025. godini |
Svota potpore |
|
1. |
970,00 |
80,00 |
|
2. |
980,00 |
70,00 |
|
3. |
990,00 |
60,00 |
|
4. |
1.000,00 |
50,00 |
|
5. |
1.050,00 |
0,00 |
Ova potpora je potpora male vrijednosti usklađena s Uredbom Komisije (EU) 2023/2831 o potporama male vrijednosti. Gornja granica potpore male vrijednosti koja se po državi članici dodjeljuje jedinstvenom poduzetniku ne smije prelaziti 300.000,00 EUR tijekom bilo kojeg trogodišnjeg razdoblja. Također, potrebno je uzeti u obzir i sredstva iz fondova Europske unije ako ih je poduzetnik primio kao potpore male vrijednosti, također neovisno o instrumentu njegove dodjele.
HZZ je raspisano javni poziv na svojim mrežnim stranicama. Zahtjevi se zaprimaju putem online aplikacije na web adresi: www.mjere.hzz.hr. do 31. siječnja 2026. godine za isplatu troškova plaće za siječanj, veljaču i ožujak.
Poslodavac mora imati aktivan korisnički račun na web portaluhttps://burzarada.hzz.hr/. Zahtjev se predaje samo jednom za sva tri mjeseca, pri čemu poslodavac ne mora koristiti mjeru za cijelo razdoblje. Poslodavac je obvezan dokazati da ispunjava uvjete mjere za svaki mjesec za koji želi koristiti mjeru.
Isplate sredstava predviđen je do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po provjeri dokaza o isplaćenoj plaći i drugih dokumenata.
Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana poslodavac je dužan obavijestiti HZZ ako je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza.
Poslodavac je dužan zadržati sve radnike koji su kod njega bili u radnom odnosu prvog dana mjeseca za mjesec koji poslodavac prima potporu osim onih kojima ugovor o radu prestaje po nekom od navedenih načina: istek ugovora o radu na određeno vrijeme, otkaz ugovora o radu koji je skrivio radnik svojim ponašanjem, osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu, izvanredni otkaz ugovora o radu, otkaz ugovora o radu koji radnik daje poslodavcu, odlazak radnika u mirovinu. U slučaju prestanka ugovora o radu po nekom od navedenih načina, poslodavac ne ostvaruje pravo na isplatu potpore prema danima koje je radnik odradio u mjesecu otkaza.
Poslodavac je obvezan obračunavati i isplatiti ukupni trošak plaće za radnike i mjesece za koje je dodijeljena potpora.
HZZ će provjeravati obračun i isplatu plaće radnika razmjenom podataka s Poreznom upravom odnosno uvidom u podatke iz Obrasca JOPPD te uvidom u podatke o stanju javnog duga po isteku zakonskog roka za uplatu poreza na dohodak od nesamostalnog rada i doprinosa iz plaće radnika za mjesece za koje je dodijeljena potpora.
Na traženje HZZ-a, a u svrhu opravdanosti potpore, poslodavac je dužan dostaviti ovu i drugu financijsko-računovodstvenu dokumentaciju kojom se dokazuje izvršenje obveze isplate plaće.
Autor: Dražen OPALIĆ, mag. oec.
