Računovodstvo, revizija i financije 6/2025

U ovom članku autorica predstavlja Prijedlog Zakona o fiskalizaciji koji je usvojen na sjednici Vlade RH 24. travnja 2025. godine i kojim se predlaže zamjena postojećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Navedenim se Prijedlogom zakona propisuje jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa kod krajnje potrošnje u segmentu B2C (engl. Business to Consumer), izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika u segmentu B2B (engl. Business to Business) te fiskalizaciju računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela u segmentu B2G (engl. Business to Government). Planirano je da Zakon o fiskalizaciji stupi na snagu 1. rujna 2025. godine uz određene iznimke.

1. Uvod
2. Ključne novosti Prijedloga zakona
3. Temeljne odredbe Prijedloga zakona
4. Fiskalizacija računa u segmentu B2C
5. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
6. Zajedničke odredbe
7. Prijelazne i završne odredbe

Ulaganje u obveznice ubraja se u sigurnija ulaganja jer neovisno o uspješnosti poslovanja izdavatelja obveznica, on je obvezan isplatiti ulagačima kamate i uložena sredstva. Ovisno o namjeri držanja obveznica, razlikuje se računovodstveno praćenje te početno i naknadno vrednovanje te financijske imovine. O posebnostima prilikom evidentiranja ulaganja u ovaj dužnički vrijednosni papir, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Vrste obveznica i rizici ulaganja u obveznice
3. Klasifikacija ulaganja u obveznice
4. Načini stjecanja obveznica
5. Računovodstveno praćenje ulaganja u obveznice
6. Prodaja obveznica
7. Zaključak

Dugotrajna imovina klasificira se kao imovina namijenjena prodaji ako su zadovoljeni uvjeti za takvu klasifikaciju prema zahtjevima računovodstvenih standarda odnosno prema zahtjevima HSFI-ja 8 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja odnosno prema zahtjevima MSFI-ja 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Takva dugotrajna imovina, koja je namijenjena prodaji, klasificira se kao kratkotrajna imovina. Autorica u članku obrazlaže pravila za klasifikaciju i utvrđivanje vrijednosti te imovine.

1. Uvod
2. Uvjeti za klasifikaciju dugotrajne imovine namijenjene prodaji
3. Utvrđivanje vrijednosti dugotrajne imovine namijenjene prodaji
4. Računovodstveno praćenje dugotrajne imovine namijenjene prodaji
5. Reklasifikacija imovine namijenjene prodaji na imovinu za uporabu
6. Prezentiranje imovine namijenjene prodaji u bilanci
7. Objavljivanja u bilješkama uz financijske izvještaje

Osim klasičnih uobičajenih odnosa u trgovini, računovodstveni standardi opisuju i posebne aranžmane između kupaca i dobavljača. HSFI 10, MRS 2 i MSFI 15 obvezuju kupce i prodavače na primjenu posebnih računovodstvenih modela pri rješavanju tih aranžmana, što bitno utječe na priznavanje nabavne vrijednosti zaliha i na neobične kategorije zaliha trgovačke robe. Budući da primjeri dani uz MSFI-je ne uključuju utjecaj Zakona o PDV-u, to stvara velike probleme i neobična rješenja u knjiženjima koja moraju uključivati odredbe Zakona o PDV-u. Osim toga, zanimljivo je da neiskazani troškovi kamata koji su posljedica financijske komponente u nabavnoj cijeni utječu na trošak odnosno vrijednost zaliha zato što se prema odredbama HSFI-ja i MSFI-ja ne uključuju se u trošak zaliha.

1. Uvod
2. Neiskazani troškovi kamata koji su posljedica financijske komponente u nabavnoj cijeni ne uključuju se u trošak zaliha
3. Zalihe na skladištu dobavljača po ugovoru: „naplati i zadrži zalihe na čuvanju“ (Bill-and-hold arrangements)
4. Knjiženje zaliha kod kupca koje su na čuvanju kod dobavljača po ugovoru: „naplati i zadrži zalihe na čuvanju“
5. Zaključak

Pitanja vezana za likvidaciju zadruge aktualna su u našoj praksi. Stoga autori u ovome članku razmatraju bitna pitanja vezana za statusno-pravna pitanja toga instituta.

U ovom se članku također razmatra računovodstveno i porezno motrište likvidacije zadruga, obveznika poreza na dobitak, te postupanje koje je vezano za izradu financijskih i poreznih izvješća za zadruge nad kojima je otvorena likvidacija.

1. Uvod
2. Bitna statusno-pravna pitanja likvidacije zadruge
3. Računovodstveno motrište otvaranja likvidacijskog postupka
4. Obveze tijekom postupka likvidacije
5. Računovodstveno motrište zatvaranja likvidacijskog postupka
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje prijedlog priznavanja u glavnoj knjizi niza različitih poslovnih promjena. Istovrsni praktikum objavljen je u časopisu RRiF br. 5/25.

1. Povrat previše zaračunanoga i naplaćenoga komunalnog doprinosa
2. Nezaračunani / ukalkulirani rashodi razdoblja
3. Prijenos stvari unutar općeg proračuna
4. Primljena donacija sitnog inventara

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knji­že se poslovni odnosi koji su povezani s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine i kratkotrajne imovine u obliku vlastitih proizvoda te zamjena jedne vrste dugotrajne imovine istom vrstom dugotrajne imovine. Pri prodaji imovine mali porezni obveznici trebaju izdati račun jer je imovina (dobro) isporučeno, a kod zamjene imovine može nastati i djelomično darivanje.

1. Prodaja nekih oblika nefinancijske imovine
2. Zamjena stvari koje imaju obilježje dugotrajne nefinancijske imovine

Osoba s prebivalištem u RH može sklopiti ugovor o radu s poslodavcem koji ima sjedište u državi EU-a ili Europskoga gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, te prema tom ugovoru za toga poslodavca obavljati poslove u RH. Podsjećamo da je radni odnos jedna od osnova obveznog osiguranja, a prema Uredbama EU-a radnik se može s te osnove osigurati i koristiti prava iz toga osiguranja samo u jednoj državi, a to je država njegova prebivališta i obavljanja znatnog dijela posla. Bez obzira na to što poslodavac ima sjedište u nekoj od država EU-a ili EGP-a te Švicarskoj, on mora prijaviti radnika u mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema propisima iz toga područja u RH, a to znači da i doprinose treba plaćati po stopama i na račune uređene hrvatskim propisima. Detaljno o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Prijava radnika u socijalna osiguranja u RH
3. Plaćanje doprinosa u RH
4. Mogućnost da radnik preuzme odgovornost za plaćanje doprinosa
5. Izvješćivanje o obračunanim i uplaćenim doprinosima na Obrascu JOPPD
6. Plaćanje poreza na dohodak

Radniku nerezidentu iz treće zemlje izaslanom na rad u EU poslodavci isplaćuju plaću i ostale primitke. Obračun poreza na dohodak nije u nadležnosti tuzemnih propisa, već u nadležnosti države izaslanja ili države rezidentnosti konkretnog radnika. S obzirom na to da je radnik u sustavu obveznih osiguranja RH, doprinose treba obračunati u skladu s tuzemnim propisima. O tome pišemo u nastavku.

1. Izaslanje / upućivanje radnika iz trećih zemalja u EU i podmirivanje doprinosa za obvezna osiguranja
2. Određivanje rezidentnosti radnika iz trećih zemalja izaslanog u EU
3. Zašto je potrebno da nerezident ima PK-karticu
4. Oporezivanje plaće radnika iz treće zemlje izaslanog u EU
5. (Ne)oporezivi primitci koji se isplaćuju radniku iz treće zemlje izaslanom u EU i obračun doprinosa na primitke

Najniža mjesečna osnovica, prema Pojmovniku Zakona o doprinosima, je najniži svota prema kojoj je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom. Kako je riječ o osiguranicima kojima je mjesečna osnovica za obračun doprinosa plaća, bitno je spomenuti i odredbe Zakona o minimalnoj plaći i Uredbe o visini minimalne plaće za 2025. godinu prema kojima minimalna plaća za 2025. godinu za puno radno vrijeme iznosi 970,00 €. O tome pišemo u nastavku.

1. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa
2. Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa
3. Primjena najniže mjesečne osnovice

O iznajmljivačima, građanima iz RH, pisali smo u časopisu RRiF br. 5/25., str. 91. Osim fizičkih osoba – građana RH, uslugu smještaja u nekretninama odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor i dr. mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako izravno pružaju uslugu gostu te ako je svota pruženih usluga tijekom godine manja od 60.000,00 €. S motrišta PDV-a trebaju se odmah upisati u registar obveznika PDV-a ili mogu odabrati posebni postupak za oporezivanje malih poreznih obveznika. Međutim, ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, nisu u RH obvezni registrirati se za potrebe PDV-a, a porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo, o čemu ćemo detaljnije pisati u sljedećem broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Porezne obveze iznajmljivača – građana iz EU-a za pružene usluge smještaja u RH
3. Kako iznajmljivači iz EU-a mogu pružati usluge smještaja
4. Obveza plaćanja turističke pristojbe
5. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
6. Nerezidenti iz EU-a kao pružatelji usluge najma prostora u RH
7. Zaključak

Davanje dobara bez naknade, tj. besplatno, često je dio poslovne prakse mnogih poduzetnika – bilo u svrhu promidžbe, darivanja kupaca bilo prodajnih akcija. U praksi se ova dobra često nazivaju gratis dobra. Njihov porezni tretman, posebice u kontekstu PDV-a, ovisi o namjeni, vrijednosti i uvjetima davanja. Propisima su jasno definirane dvije vrste isporuka bez naknade na koje se ne obračunava PDV – darovi male vrijednosti i uzorci, međutim porezna praksa pokazuje da se u određenim situacijama na gratis dobra koja se daju kupcima, uz uvjet kupnje, također ne obračunava PDV. Ovaj članak razmatra različite vrste gratis isporuka odnosno isporuka bez naknade te situacije u kojima se PDV na njih ne treba obračunati.

1. Uvod
2. Oporezivanje isporuka bez naknade
3. Darovi male vrijednosti
4. Uzorci
5. Gratis dobra kao sastavni dio oporezive isporuke – uvjetne ponude
6. Umjesto zaključka

U časopisu RRiF br. 3/25. pisali smo o povratu PDV-a iz RH poreznim obveznicima iz trećih zemalja te je važno naglasiti da od 1. siječnja 2025. godine svi porezni obveznici iz trećih zemalja imaju pravo na povrat PDV-a koji su im zaračunali porezni obveznici na području RH, odnosno brisan je uvjet uzajamnosti. U ovom članku autorice objašnjavaju pod kojim uvjetima i na koji način porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici EU-a ostvaruju povrat PDV-a koji su im zaračunali porezni obveznici sa sjedištem u RH, a povrat PDV-a se može ostvariti na isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu ili pri uvozu dobara u RH.

1. Uvod
2. Uvjeti za povrat PDV-a iz RH poreznim obveznicima iz EU-a
3. Zahtjev za povrat – elementi i popunjavanje
4. Primjeri povrata PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
5. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima iz EU-a
6. Zaključak

Kada fizička osoba štedi u inozemnoj financijskoj instituciji i ostvaruje primitke od kamata iz društva u inozemstvu, takvi su primitci oporezivi porezom na dohodak od kapitala prilikom pripisa ili isplate te kamate. U nastavku se objašnjava način obračuna poreza na dohodak od kamata inozemnih isplatitelja.

1. Uvodno
2. Tko je obveznik obračuna poreza na kamatu
3. Razmjena podataka između poreznih tijela EU-a, SAD-a i ostalih
4. U kojem se trenutku plaća porez na dohodak
5. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Porez na dohodak nije plaćen u inozemstvu
7. Porez na dohodak plaćen je u inozemstvu
8. Zaključak

Način utvrđivanja osnovice poreza na promet nekretnina odnosno tržišne vrijednosti nekretnine u postupcima utvrđivanja poreza na promet nekretnina uređen je Zakonom o porezu na promet nekretnina pa se u tim postupcima ne primjenjuju Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i pripadajući mu pravilnici. Zakon o porezu na promet nekretnina je, dakle, lex specialis u odnosu na Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina.

Autorica u članku skreće pozornost na razlike u procjeni vrijednosti nekretnina koje proizlaze iz navedenih zakona i daje pregled relevantne sudske prakse u vezi s utvrđivanjem osnovice poreza na promet nekretnina na temelju usporednih podataka.

1. Uvod
2. Tržišna vrijednost nekretnine prema Zakonu o porezu na promet nekretnina
3. Tržišna vrijednost nekretnine prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina
4. Razlike u procjenjivanju vrijednosti nekretnina
5. Sudska praksa
6. Zaključak

Trgovina je djelatnost, ali i vještina kupnje robe radi prodaje drugima da bi se pritom zaradilo.

Za obavljanje trgovačke djelatnosti treba imati registrirano obavljanje trgovine uz zadovoljenje određenih uvjeta. Kod obavljanja trgovine potrebno je pridržavati se točno propisanih odredaba i pravila za trgovinu.

Autorica u ovome članku obrazlaže uvjete i načine obavljanja trgovačke djelatnosti kod obrtnika, propisane evidencije koje obrtnici trgovci trebaju voditi te druge posebnosti obavljanja trgovačke djelatnosti.

1. Općenito o trgovini
2. Obavljanje trgovačke djelatnosti
3. Oporezivanje trgovaca obrtnika
4. Poslovne knjige i evidencije kod obavljanja trgovačkog obrta na malo
5. Izdavanje računa
6. Nabava proizvoda i dobara od građana koji nemaju registriranu djelatnosti

Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz djelatnosti, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti. Kada je riječ o izuzimanja u obliku financijske imovine, to ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. No kada je riječ o izuzimanju dobara i usluga, tada se vrijednost izuzimanja može smatrati primitkom ili nepriznatim izdatkom. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Izuzimanje dobara i usluga prema propisima o porezu na dohodak
3. Izuzimanje odnosno korištenje dobara i usluga obveznika PDV-a
4. Evidentiranje izuzimanja dobara ili usluga za vlastite potrebe obrtnika
5. Izuzimanje nekretnine iz samostalne djelatnosti
6. Izuzimanje dobara i usluga zaposlenika
7. Kada se manjak smatra izuzimanjem

Dana 15. svibnja 2025. godine stupila je na snagu Odluka o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo kojom je određena objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca i obvezno isticanje dodatne cijene, kako bi se povećala transparentnost u formiranju cijena i dodatno ojačala zaštita potrošača. Na koje se trgovce i proizvode primjenjuje navedena odluka, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Općenito o primjeni Odluke
3. Isticanje dodatne cijene
4. Objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca
5. Inspekcijski nadzor
6. Zaključak

Autori u ovome članku, u osnovi, sa statusnog motrišta i motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, razmatraju aktualnosti vezane za rad stalnih sezonskih radnika, koji je utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove.

1. Uvod
2. Rad na temelju ugovora o radu za stalne sezonske poslove
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima

Pravo na godišnji odmor jedno je od najvažnijih prava iz radnog odnosa koje pripada radniku. U ovom se članku stoga iznose najčešća pitanja poslodavaca i radnika u vezi s pravom na godišnji odmor te se daju odgovori. Između ostaloga, to su pitanja koje je minimalno trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti svojim radnicima, kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji radnicima pripada te kako utvrditi godišnji odmor radniku kojemu prestaje radni odnos.

1. Uvodne napomene
2. Pravo na godišnji odmor i minimalno trajanje godišnjeg odmora
3. Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
4. Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
5. Utvrđivanje broja dana punoga ili razmjernoga godišnjeg odmora koji pripadaju radniku
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
8. Raspored korištenja godišnjeg odmora
9. Korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka
10. Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u nepunom radnom vremenu kod poslodavca / više poslodavaca
11. Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u dodatnom radu
12. Odricanje od prava na godišnji odmor

U ovom se članku razmatra ugovaranje u korist i na teret trećega, odnosno je li moguće i dopušteno, suprotno općim učincima ugovora prema kojima ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane, ugovoriti neko pravo u korist treće osobe ili obvezu na teret treće osobe. Ugovaranje u korist i na teret trećega normirano je čl. 337.-341. ZOO-a1, koje su sadržajno gotovo identične čl. 149. – 153. ZOO/912, koji je prije uređivao tu materiju.

Prema tome, sudska praksa prema ZOO/91 može se primijeniti i danas.

1. Uvod
2. Ugovaranje u korist treće osobe
3. Osiguranje života u korist treće osobe
4. Ugovaranje na teret trećega
5. Zaključak

Temeljna ideja dionica i poslovnih udjela jest da ih određena druga osoba posjeduje i onda ima utjecaj na određeno društvo. No pod određenim okolnostima društvo može stjecati vlastite dionice i poslovne udjele, stoga autorica u članku ukratko razmatra slučajeve kada dolazi do stjecanja vlastitih dionica i poslovnih udjela te objašnjava koje su posljedice za društvo ako drži vlastite dionice odnosno poslovne udjele.

Naime, vlastite dionice nisu vrsta dionica ni rod dionica, to je samo naziv za dionice koje u određenom trenutku drži samo društvo.

1. Uvodne napomene
2. Vlastite dionice
3. Posljedice stjecanja vlastitih dionica
4. Motivi za stjecanje
5. Vlastiti poslovni udjeli

Financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine sastavljaju i predaju neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo. Za navedeno izvještajno razdoblje sastavlja se Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu PR-RAS-NPF. Rok za predaju u FINA-u je do 30. srpnja 2025. godine.

1. Zakonodavni okvir
2. Završne napomene
3. Obveznici predaje polugodišnjega financijskog izvještaja
4. Rok za predaju polugodišnjeg financijskog izvještaja
5. Načini predaje financijskih izvještaja
6. Popunjavanje financijskog izvještaja
7. Zaključak

Neprofitne organizacije (neprofitne pravne osobe) mogu pružati određene usluge rezidentima i nerezidentima. U cilju pravilnoga poreznog postupanja, neprofitna pravna osoba treba odrediti svoj položaj jer njezine obveze kao pružatelja usluga ovise o tome je li ona obveznik PDV-a ili ne, o kojoj vrsti usluge je riječ i tko je primatelj usluge. U nastavku članka objašnjavamo koje usluge najčešće pružaju neprofitne pravne osobe te što one moraju poduzeti s motrišta odredaba Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

1. Uvod
2. Porezni položaj usluga koje može pružati neprofitna organizacija
3. Obveze neprofitne pravne osobe – pružatelja usluga
4. Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike
5. Zaključak

U okviru odredaba o dokazivanju kriterija za kvalitativan odabir gospodarskog subjekta, prije donošenja odluke uvedena je obveza (u postupku javne nabave velike vrijednosti) odnosno mogućnost (u postupku nabave male vrijednosti) traženja ažuriranih popratnih dokumenata. Time se dokazuju činjenice koje su prethodno navedene u ESPD-u. To se može u opravdanim situacijama zahtijevati višestruko.

1. Uvod
2. Ažurirani popratni dokumenti
3. Zahtjev za dostavu ažuriranih popratnih dokumenata
4. Objašnjenje i upotpunjavanje ažuriranih popratnih dokumenata
5. Višekratno traženje objašnjenja i upotpunjavanja ažuriranih popratnih dokumenata
6. Rok za dostavu ažuriranih popratnih dokumenata
7. Zamjena podugovaratelja ili gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj
8. Dopuna referencija u fazi ažuriranih popratnih dokumenata
9. Zamjena stručnjaka u fazi ažuriranih popratnih dokumenata
10. Provjera informacija u skladu s čl. 264. ZJN 2016
11. Zaključno

Nakon provedenih lokalnih izbora i proglašenja konačnih rezultata izbora, slijedi konstituiranje predstavničkih tijela te stupanje na dužnost novoizabranih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Tom se prilikom može postaviti pitanje smije li na dužnost stupiti osoba koja obavlja neku nespojivu dužnost. U ovom će se članku nastojati odgovoriti na neke od dvojbi oko pitanja nespojivosti.

1. Uvod
2. Nespojive dužnosti
3. Postupanje u slučaju nespojivosti
4. Dvojbe oko moguće nespojivosti dužnosti