Računovodstvo, revizija i financije 6/2026

Direktiva (EU) 2026/470 (Content direktiva) objavljena je u Službenom listu Europske unije 26. veljače 2026. godine, a države članice obvezne su ju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 19. ožujka 2027. godine. Ovom direktivom uvode se ciljne izmjene okvira izvještavanja o održivosti, ponajprije kroz znatno sužavanje kruga obveznika i smanjenje administrativnog opterećenja. U ovome se članku daje pregled ključnih novosti i implikacija za hrvatsko zakonodavstvo.

1. Uvod
2. Implementacija Content direktive u Zakon o računovodstvu
3. Ukidanje obveze predaje godišnjih financijskih izvještaja u strojno i ljudima čitljivom formatu
4. Zaključak

U članku autor predstavlja novosti koje donose dvije „nove“ direktive Europske unije: Direktiva o promicanju popravka robe i Direktiva o odgovornosti za neispravne proizvode čije će se odredbe uskoro implementirati u naš pravni poredak. Naime, obje će utjecati na izmjene Zakona o obveznim odnosima, a cilj im je poticanje potrošača da kod materijalnih nedostataka nekog proizvoda idu na njegov popravak umjesto zamjenu te općenito povećanju zaštite potrošača putem proširenja odgovornosti, produljenja rokova odgovornosti i sl.

1. Uvod
2. Novosti koje donosi Direktiva o promicanju popravka robe
3. Novosti u području odgovornosti za neispravan proizvod
4. Ostale novosti ZOO-a

U članku se izlažu novosti u zapošljavanju državljana trećih zemlja u RH, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama Zakona o strancima i Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u RH, između ostaloga, obveza polaganja ispita poznavanja hrvatskog jezika, mogućnost promjene zanimanja i/ili poslodavca, prilaganje potvrde o zdravstvenom i cijepnom statusu te primjereni smještaj za državljane trećih zemalja.

1. Uvod
2. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a
3. Znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma
4. Prestanak radnog odnosa i dopušteno razdoblje nezaposlenosti državljanina treće zemlje
5. Olakšana promjena zanimanja
6. Olakšana promjena poslodavca
7. Primjereni smještaj
8. Potvrda o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu

U poslovnoj praksi poduzetnici učestalo kupuju zemljišta i građevinske objekte ili grade građevinske objekte radi iznajmljivanja ili radi držanja zbog porasta kapitalne vrijednosti. S računovodstvenog motrišta navedena ulaganja predstavljaju ulagačke nekretnine koje se računovodstveno evidentiraju prema zahtjevima HSFI-ja 7 odnosno MRS-a 40. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave i naknadnog utvrđivanja vrijednosti navedenih nekretnina te daje primjere knjiženja nabave tih nekretnina i isporuka usluga zakupa odnosno najma tih nekretnina. Uz to, autorica obrazlaže i daje primjere knjiženja reklasifikacije nekretnina s drugih oblika ulaganja na ulaganja u nekretnine.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Početno utvrđivanje vrijednosti ulagačkih nekretnina
3. Naknadno utvrđivanje vrijednosti ulagačkih nekretnina
4. Računovodstveno praćenje nabave zemljišta koje se klasificira kao ulagačka nekretnina
5. Računovodstveno praćenje nabave nekretnina koje se klasificiraju kao ulagačke nekretnine
6. Reklasifikacije nekretnina s drugih oblika ulaganja na ulagačke nekretnine
7. Zaključak

U okviru dugotrajne materijalne imovine poduzetnik evidentira osobne automobile koje je nabavio za potrebe osobnog prijevoza zaposlenika ili obavljanje određenih djelatnosti koje se ne mogu obavljati bez osobnih automobila (npr. pružanje usluge iznajmljivanja vozila). Kada vozila više nisu potrebna, poduzetnik ih prodaje. Prilikom prodaje potrebno je obratiti pozornost na cijenu po kojoj se vozila prodaju i njihov porezni položaj s motrišta PDV-a ako je prodavatelj obveznik PDV-a. Treba li na prodajnu cijenu obračunati PDV ili ne, ovisi o tome kada je vozilo nabavljeno, od koga je nabavljeno te je li prilikom nabave bila mogućnost odbitka pretporeza ili nije. O računovodstvenom i poreznom položaju prodaje osobnih automobila koji su dio dugotrajne imovine kod obveznika PDV-a, može se pročitati u ovom članku.

1. Porezni položaj prodaje osobnih automobila s motrišta PDV-a
2. Postupak prilikom prodaje osobnih automobila
3. Izdavanje računa i fiskalizacija
4. Računovodstveno praćenje prodaje osobnih automobila u tuzemstvu
5. Računovodstveno praćenje prodaje osobnih automobila u drugu zemlju članicu
6. Povrat plaćenog PPMV-a prilikom prodaje vozila
7. Zaključak

Priznavanje prihoda jedno je od ključnih pitanja financijskog izvještavanja jer izravno utječe na iskazani rezultat poslovanja, financijski položaj poduzetnika, a usko je povezano s nastankom porezne obveze PDV-a. MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima jasno i nedvosmisleno zahtijeva razgraničenje prihoda koji se priznaju u trenutku dovršetka cjelokupne transakcije od onih koji se priznaju tijekom vremena u određenim fazama transakcije. Priznavanje prihoda tijekom vremena ili u trenutku dovršetka transakcija je u MSFI-ju 15 drugačije i preciznije objašnjeno nego u HSFI-ju 15. Razlog tome je drukčija definicija uvjeta za priznavanje prihoda koja u fokus stavlja preuzimanje kontrole od strane kupca i korist koja iz toga za njega proizlazi.

1. Obveza i potreba razdvajanja prihoda na prihode priznate tijekom vremena i prihode priznate u trenutku transakcije te povezanost s nastankom obveze prema PDV-u
2. Analiza pokazatelja i uvjeta za priznavanje prihoda tijekom vremena
3. Priznavanje prihoda tijekom vremena na osnovi ugovorne imovine i nastanak obveze za obračun PDV-a
4. Priznavanje prihoda u trenutku dovršetka transakcije
5. Zaključak

Prodaja putem samoposlužnih uređaja postaje sve zastupljeniji oblik prodaje toplih i hladnih napitaka, grickalica i sl. Relativno niski troškovi održavanja i punjenja uređaja, mogućnost rada 24 sata sve dane u godini, visoki higijenski i epidemiološki standardi te mogućnost postavljanja uređaja na otvorenim i u zatvorenim prostorima, dovela je do sve veće popularizacije ovakva načina prodaje. Za samoposlužne uređaje propisan je poseban postupak fiskalizacije u okviru fiskalizacije u krajnjoj potrošnji. Koje uvjete treba ispuniti za obavljanje ovakva vida prodaje te koji samoposlužni uređaji podliježu postupku fiskalizacije, a koji ne, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti prodaje putem samoposlužnih uređaja
3. Računovodstveno praćenje prodaje putem samoposlužnih uređaja
4. Zaključak

Konsolidiran godišnja financijska izvješća su financijska izvješća grupe poduzetnika u kojoj matično društvo ima vladajući utjecaj odnosno kontrolu nad jednim ili više društava kćeri, a prikazuju grupu kao cjelinu. Konsolidirana financijska izvješća predaju za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine za prethodnu, odnosno u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 19. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24. – 151/25., dalje: ZOR) i čl. 250.b. odnosno 431.b. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/24., dalje: ZTD). Konsolidaciju financijskih izvješća mikro, mali i srednji poduzetnici pripremaju prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja.

1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
2. Iznimke od obveze konsolidacije financijskih izvješća
3. Sadržaj konsolidiranih financijskih izvješća
4. Konsolidacija financijskih izvješća za velika društva i subjekte od javnog interesa
5. Konsolidacija financijskih izvješća za mikro, mala i srednja društva
6. Konsolidirano godišnje izvješće i izvješće poslovodstva
7. Konsolidirano izvješće o održivosti
8. Konsolidirano izvješće o plaćanjima javnom sektoru
9. Informacije o porezu na dobitak
10. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
11. Pravila i postupci konsolidacije
12. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
13. Javna objava konsolidiranih financijskih izvješća
14. Poslovna spajanja unutar grupe prema HSFI-ju 2 (iskazivanje goodwilla)
15. Bilješke o konsolidaciji
16. Zaključak

U ovoj rubrici daju se odgovori na aktualna računovodstvena i porezna pitanja iz poslovne prakse. Odgovori na pitanja iz područja računovodstva temelje se na primjeni računovodstvenih propisa, a odgovori na pitanja iz područja oporezivanja na primjeni poreznih propisa iz područja poreza na dodanu vrijednost, fiskalizacije, poreza na dobitak itd. Neka od aktualnih pitanja iz poslovne prakse odnose se na računovodstveno praćenje dorade robe, samoizdavanje računa, porezno motrište naknade za manipulativni trošak u graditeljskoj djelatnosti, utvrđivanje plaća direktora u graditeljskoj djelatnosti, ovrhu na naknadama vezanim za godišnji odmor i na regresu, na potpisivanje prijeboja te pretpostavke za provedbu prijeboja itd.

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju predlošci knjiženja naplate prihoda putem kartičarske kuće te ispravak knjiženja tekućega i prethodnoga izvještajnog razdoblja. Smatramo da se prihod može odobriti tek kada kartičarska kuća plati svoje dugovanje za svoga korisnika kartice. Do tada je to još uvijek samo obračunani prihod. Ispravak pogrešnih knjiženja obveza pa time i rashoda ovise o tome u kojem su razdoblju uočena i iz kojih su prihoda obveze pogrešno podmirene.

1. Naplata potraživanja za prihode posredovanjem kartičarske kuće
2. Ispravak pogrešnog knjiženja

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže tečajne razlike i zaduživanje za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Tečajne razlike mogu biti prihod / rashod razdoblja samo ako su realizirane. Do tada se prihodi / rashodi odgađaju. Darivanje se može provoditi tako da darovatelj preuzme obvezu neprofitne organizacije prema kreditnoj instituciji za kreditno financiranje nabave njezine dugotrajne nefinancijske imovine.

1. Tečajne razlike
2. Darivanje za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine

Odobravanje zajmova radnicima u praksi nije rijetkost. U takvim okolnostima postavlja se pitanje ugovaranja kamata i visine kamatne stope, način isplate i povrata pozajmice, osiguranja naplate dane pozajmice i slična pitanja.

U ovome članku obrazlažemo pravna i porezna postupanja u vezi s obračunom kamata na zajmove između pravnih i fizičkih osoba te dajemo nekoliko najčešćih primjera knjiženja i obračuna iz poslovne prakse.

1. Općenito o zajmu koji poslodavac daje radniku
2. Sklapanje ugovora o zajmu
3. Isplata zajma radniku
4. Način i rok (ili rokovi) otplate pozajmljene svote
5. Ugovorne kamate na zajam odobren radniku
6. Zatezne kamate
7. Obustava od plaće ili naknade plaće
8. Sredstva osiguranja naplate potraživanja
9. Otpust duga

Rad sezonskih radnika, dakle radnika za vrijeme sezone, koji može biti utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove, u fokusu je razmatranja osobito u ovo doba godine. Stoga autori u ovome članku, sa statusnog motrišta te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, razmatraju bitna pitanja i aktualnosti vezane za takav rad.

1. Uvod
2. Na temelju kojih ugovora mogu raditi sezonski radnici
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima

S ciljem olakšavanja prelaska granice za stanovništvo u pograničnom području dviju susjednih država, a osobito u vrijeme turističke sezone na Jadranu, RH i BiH te RH i Crna Gora sklopile su Sporazum o pograničnom prometu i suradnji. Osim toga, radi usklađivanja propisa vezanih za socijalna i fiskalna davanja, u primjeni su Međunarodni ugovori između RH i navedenih zemalja. Više o pravima i obvezama poslodavaca pograničnih radnika koja proizlaze iz navedenih propisa, donosimo u nastavku članka.

1. Rad državljana treće zemlje u RH
2. Pogranične propusnice između RH i BiH
3. Socijalno osiguranje
4. Ishođenje OIB-a
5. Obračun poreza na dohodak
6. Popunjavanje JOPPD-a
7. Isplata neoporezivih primitaka

U ovom članku razmatramo položaj zaposlenih osoba koje su upućene na temeljno vojno osposobljavanje, kako s pravnog i socijalnog stajališta, tako i s motrišta primitaka koja im za to razdoblje pripadaju. U središtu razmatranja nalazi se plaća koju isplaćuje Ministarstvo obrane te njezin porezni tretman, koji nije jedinstven nego ovisi o načinu na koji je poslodavac uredio odnos s radnikom za vrijeme odsutnosti. Jednako tako, prikazujemo kako će postupiti samostalni osiguranik koji je upućen na vojno osposobljavanje.

1. Uvod
2. Postupanje s radnicima koji odlaze na vojno osposobljavanje
3. Temeljno vojno osposobljavanje – ročnici koji obavljaju samostalnu djelatnost
4. Prijava i odjava s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
5. Zaključak

Primjena posebnog postupka oporezivanja OSS odnosi se na isporuku dobara na daljinu i usluga osobama koje nisu porezni obveznici unutar EU-a, čija primjena za porezne obveznike zapravo znači pojednostavljenje u oporezivanju jer se tada ne trebaju registrirati za potrebe PDV-a u svim zemljama članicama EU-a u kojima prodaju dobra na daljinu i pružaju usluge. Primjenom elektroničkog sustava OSS u tzv. e-trgovini porezni obveznici iz RH mogu podmiriti obvezu PDV-a pri prodaji na daljinu prema svim državama članicama EU-a u jednoj državi članici „sve na jednom mjestu“. Ipak, primjena posebnih postupaka oporezivanja je mogućnost, ali ne i obveza, te porezni obveznici mogu sami odlučiti hoće li primjenjivati ovaj postupak ili ne.

U Hrvatskim propisima o PDV-u, a tako i u EU-u, propisna su četiri posebna postupka oporezivanja. U nastavku se objašnjava posebni postupak OSS-a koji se najčešće primjenjuje te se daje primjer obračuna i prijave.

1. Uvod
2. Koja su porezna rješenja za obveznike koji pružaju usluge i/ili prodaju dobra na daljinu u EU-u
3. Temeljne odredbe za primjenu posebnog postupka oporezivanja OSS
4. Primjer prijave za posebni postupak OSS
5. Umjesto zaključka

U RRiF-u br. 5/26. pisali smo kako porezni obveznici sa sjedištem u RH mogu ostvarivati povrat PDV-a iz drugih zemalja članica Europske unije. Za ostvarenje navedenog povrata PDV-a porezni obveznici iz RH trebaju predati zahtjev za registraciju za korištenje sustava za povrat PDV-a (engl. VAT Refund) nadležnoj ispostavi Porezne uprave u RH te se navedeni povrat ostvaruje isključivo elektroničkim putem. U ovom članku autorica objašnjava pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a u svakoj od zemalja članica EU-a, koji su rokovi, način podnošenja zahtjeva te koja se dokumentacija pritom zahtijeva.

1. Uvod
2. Uvjeti za povrat PDV-a koje propisuju druge zemlje članice EU-a
3. Isplata povrata PDV-a iz EU-a hrvatskim poreznim obveznicima
4. Zaključak

Kamate koje se isplaćuju pravnim osobama sa sjedištem u inozemstvu podliježu plaćanju poreza na dobitak po odbitku. Stopa poreza po odbitku na kamate je 15 %, a u slučaju isplate osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u državama koje se nalaze na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, stopa iznosi 25 %. Međutim, treba uzeti u obzir i međunarodne ugovore koji propisuju primjenu niže stope od 15 % (npr. 10 % ili 5 %), a u nekim slučajevima i izuzeće od oporezivanja. Osim toga, prema pravilima oporezivanja porezom po odbitku isplate kamate povezanim društvima iz različitih država članica EU-a i EGP-a moguće je obaviti bez obustave poreza po odbitku. O svemu tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Oporezivanje isplate kamata povezanim društvima država članica EU-a
3. Oporezivanje isplata kamata povezanim društvima država članica EGP-a
4. Oporezivanje isplata kamata povezanim društvima koja su rezidenti Švicarske Konfederacije
5. Isplata kamata pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Isplata kamata pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
7. Zaključak

Radi učinkovitije naplate javnih davanja, porezno tijelo i porezni obveznici mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, sve do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu. Cilj je sklapanja porezne nagodbe skraćivanje trajanja poreznog postupka te poticanje poreznih obveznika na dobrovoljno izvršenje poreznih obveza. Uvjeti za sklapanje porezne nagodbe su prihvaćanje novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora te odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova od strane poreznog obveznika.

Ako su u postupku poreznog nadzora porezne obveze utvrđene procjenom, tada porezno tijelo može sklapanjem porezne nagodbe smanjiti novoutvrđenu poreznu obvezu za 5 %, dok se na preostalu svotu novoutvrđenih obveza nakon umanjenja za 5 %, ovisno o ugovorenoj svoti i roku plaćanja, mogu još dodatno smanjiti utvrđene zatezne kamate. Međutim, rok plaćanja od 90 dana je maksimalni rok unutar kojeg PU može umanjiti kamate za 50 % po sklopljenoj poreznoj nagodbi.

1. Uvod
2. Za koje se obveze može sklopiti porezna nagodba u postupku poreznog nadzora
3. Uvjeti za sklapanje porezne nagodbe
4. Smanjenje novoutvrđene porezne obveze ako je porezna osnovica utvrđena procjenom
5. Smanjenje kamata i rokovi plaćanja novoutvrđenih obveza
6. Zaključni razgovor s poreznim obveznikom
7. Primjer izračuna novoutvrđenih obveza u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom
8. Sklapanje porezne nagodbe za dio novoutvrđene porezne obveze
9. Zaključak

Svaki porezni rezident RH obvezan je prijaviti inozemne primitke bez obzira na to je li porez već plaćen u inozemstvu i hoće li u RH nastati obveza plaćanja poreza (načelo oporezivanja svjetskog dohotka). Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16. – 151/25.) omogućuje dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka iz prethodnih poreznih razdoblja bez obračuna zateznih kamata i bez novčane kazne, uz uvjet da se primitak oporezuje prema propisima važećim na dan dobrovoljne prijave. Kako se takav primitak prijavljuje, pročitajte u nastavku, a o općenitoj obvezi predaje dobrovoljne prijave pročitajte u RRIF-u 5/26.

1. Dobrovoljna prijava konačnog dohotka iz inozemstva
2. Dobrovoljna prijava godišnjeg dohotka iz inozemstva
3. Prijava neoporezivih primitaka
4. Utvrđivanje obveze za doprinose
5. Dobrovoljna prijava konačnog dohotka iz inozemstva

Kad poduzetnici razmatraju ulaganje u razvoj svojeg poslovanja, pitanje financiranja njihove poslovne ideje temeljan je i nužan uvjet realizacije planiranoga poslovnog pothvata. Kako vlastitih izvora sredstava često nema dovoljno, svaki poduzetnik, prije ili poslije, započne razmatranje angažiranja tuđih sredstava u svrhu financijske podrške svome poslovnom razvoju.

U ovom će se članku razmotriti neki od najčešćih modela financiranja investicijskih projekata kod trgovačkih društva, analizirat će se njihove komparativne karakteristike te obuhvatiti najvažnije značajke sklapanja takvih poslova, s naglaskom na bitne činjenice kojih poduzetnici moraju biti svjesni pri donošenju odluke o sudjelovanju u takvim aranžmanima.

1. Uvod
2. Krediti poslovnih banaka
3. Emisija korporativnih obveznica
4. Zajmovi od povezanih i nepovezanih osoba kao model financiranja kapitalnih projekata
5. Umjesto zaključka

Godišnji odmor jedan je od najvažnijih radno-pravnih instituta u nas. Pitanja njegova odobravanja, korištenja, prenošenja i dr., učestala su tijekom cijele kalendarske godine, a osobito u ovome razdoblju u kojemu se taj odmor intenzivnije koristi.

O najvažnijim pitanjima tog instituta pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pojam
3. Izvori (normativni okvir)
4. Trajanje godišnjeg odmora
5. Utvrđivanje godišnjeg odmora
6. Raspored korištenja godišnjeg odmora
7. Razmjerni dio godišnjeg odmora
8. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima i njegovo prenošenje u sljedeću godinu
9. Naknade u vezi s godišnjim odmorom
10. Godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
11. Sankcije

Kronični nedostatak radne snage na hrvatskom tržištu rada te skori kraj školske i akademske godine odnosno početak ljetnih praznika predstavlja odličnu priliku za zapošljavanje odnosno rad učenika. U ovom ćemo članku dati osnovne informacije za sve poslodavce koji tijekom školskih praznika planiraju zaposliti učenike putem učeničkih servisa.

1. Uvod
2. Kada i kako redoviti učenici mogu raditi u povremenom radu
3. Koje poslove maloljetni učenici ne smiju obavljati
4. Poslovi na kojima maloljetnik može raditi
5. Aktivnosti u kojima uz prethodno odobrenje inspektora rada smije uz naknadu sudjelovati osoba mlađa od 15 godina ili osoba s 15 i starija od 15, a mlađa od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje
6. Vođenje evidencija o učenicima na povremenom radu redovitog učenika
7. Nadzor državnog inspektorata i prekršajne odredbe vezane uz rad učenika
8. Ugovor o povremenom radu učenika
9. Utvrđivanje, (ne)oporezivanje primitaka učenika
10. Primitci putem posrednika koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak
11. Fiskalizacija i porezni položaj napojnica koje se isplaćuju učenicima
12. Utjecaj visine primitaka na povećani osobni odbitak koji koristi roditelj

Ugovor o alotmanu predstavlja jedan od specifičnih ugovora u području ugostiteljstva i turizma kojim se uređuju prava i obveze između ugostitelja i turističke agencije, sa svrhom u određenom razdoblju stavljanja na raspolaganje određenog broja ležaja, odnosno smještajnih jedinica u određenom objektu, uz pružanje ugostiteljske usluge.

Stoga, s obzirom na vrijeme započinjanja turističke sezone, u nastavku članka razmatramo neka aktualna pitanja ovog instituta.

1. Uvod
2. Kojim je propisima uređen ugovor o alotmanu
3. Koja su temeljna obilježja ugovora o alotmanu
4. U čemu se sastoje glavne obveze ugostitelja
5. U čemu se sastoje glavne obveze turističke agencije
6. Tko i pod kojim uvjetima može odustati od ugovora o alotmanu

Humanitarnu pomoć mogu prikupljati pravne i fizičke osobe u okolnostima i pod uvjetima pripisanim posebnim zakonom. Za prikupljanje humanitarne pomoći, bez obzira na to je li prikupljena kod stalnog prikupljača ili u okviru humanitarnih akcija, osoba koja ju prikuplja, a potom i dijeli, mora imati rješenje nadležnoga upravnog tijela. Prikupljanje sredstava radi pružanja pomoći izvan okvira propisanih posebnim zakonom ne može se u pravnom smislu smatrati prikupljenim sredstvima za pružanje humanitarnom pomoći.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Humanitarna pomoć
4. Osobe koje prikupljaju humanitarnu pomoć
5. Računovodstveno motrište
6. Porezna napomena
7. Zaključak

U skladu s važećim propisima, neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo obvezne su sastaviti i predati financijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. godine. Za navedeno izvještajno razdoblje sastavlja se Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu PR-RAS-NPF, a krajnji rok za predaju je 30. srpnja 2026. godine.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja i predaje izvještaja
3. Rok i način predaje
4. Popunjavanje Obrasca PR-RAS-NPF
5. Čuvanje financijskih izvještaja
6. Promjene u načinu vođenja knjigovodstva
7. Podsjetnik na obvezu revizije i revizijskog uvida za 2025. godinu
8. Zaključak

Objavljene su promjene Zakona o javnoj nabavi koje su u pretežitom broju svojih odredaba stupile na snagu 16. svibnja 2026. godine. Riječ je o najopsežnijim intervencijama u sustavu javne nabave od 2016. godine, usmjerenima na daljnje usklađivanje s europskim direktivama, jačanje transparentnosti, digitalizaciju postupaka te preciznije uređenje jednostavne nabave i sukoba interesa. Autor analizira ključne novosti, njihovu svrhu i očekivane učinke na praksu naručitelja i gospodarskih subjekata.

1. Uvod
2. Promjene Zakona 2016

Polugodišnje financijsko izvještavanje u sustavu proračuna i u 2026. godini donosi niz praktičnih pitanja u vezi sa sastavljanjem i predajom financijskih izvještaja pa se stoga ovim člankom daje pregled obveznika, obrazaca i rokova izvještavanja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. godine. Uz to, daju se praktične upute za popunjavanje obrazaca. Posebno se obrađuju i knjigovodstvene evidencije odabranih poslovnih događaja.

1. Uvod
2. Obveznici, obrasci i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. godine
4. Knjigovodstvene evidencije kod proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisani su pravni instrumenti koji osiguravaju zaštitu zakonitosti u radu tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedan od tih mehanizama je nadzor zakonitosti općih akata. Imajući u vidu značenje općenormativnih akata, jer se oni odnose na široki krug subjekata, osobito je bitan postupak nadzora njihove zakonitosti. U ovom članku opisati će se ključne faze postupka nadzora zakonitosti koju provode tijela državne uprave.

1. Uvod
2. Opći akti predstavničkog tijela
3. Objava općeg akata u službenom glasilu i stupanje na snagu
4. Objavljivanje općih akata u svrhu savjetovanja s javnošću
5. Opći akti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana
6. Obveza dostave općeg akta na nadzor zakonitosti
7. Donošenje odluke o obustavi općeg akta predstavničkog tijela od primjene
8. Podnošenje zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta
9. Zaključak

1. Dječji vrtići
2. Javna nabava
3. Plaće
4. Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
5. Priuštivo stanovanje
6. Zakup nekretnina za organizacije civilnog društva

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a, europodručja i u Hrvatskoj u travnju 2026. godine
3. Tromjesečni indeksi cijena u poljoprivredi u prvom tromjesečju 2026.godine
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u prva tri mjeseca 2026. godine
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
7. Turizam
8. Trgovina na malo u ožujku 2026.godine
9. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u Hrvatskoj i EU-u za ožujak 2026. godine
10. Zaposlenost u travnju 2026. godine