Novi broj RRiF-a

Objavljen je broj 6 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za lipanj 2017.

  • Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

Uz ovaj broj časopisa objavljen je i prilog Stručne informacije za 2017. koji se može pogledati ovdje.


Licenciranje

      Ponovo je aktualizirana tema oko licenciranja računovođa. To je dobro s obzirom na potrebu da se na razini struke pronađe optimalno rješenje koje bi zadovoljilo sve zainteresirane. Prema onome što predviđa sadašnji Zakon o računovodstvu, rok za donošenje posebnog zakona o licenciranju računovođa je 1. siječnja 2019.

      Inicijativu oko licenciranja računovođa pokrenula je Hrvatska revizorska komora. Štoviše, ideja je bila da se spoje revizori i računovođe u jednu komoru. Koja će koncepcija ustroja biti prihvaćena, to ćemo još vidjeti. Međutim, bez obzira na oblik ustroja strukovne organizacije, bitno je uzeti u obzir postojeće strukovne certifikate koji su izdani pri strukovnim udrugama „Hrvatski računovođa“ i „Hrvatskoj zajednici računovođa i financijskih djelatnika“ (HZRFD). Naime, u Hrvatskoj već 20 godina postoji strukovno certificiranje pri neovisnim udrugama. Samo je pri Udruzi „Hrvatski računovođa“ strukovni certifikat steklo više od 2.300 ovlaštenih računovođa, plus ono što ih je licencirao HZRFD. Iznimno temeljito i strukovno profesionalno to obavlja Udruga „Hrvatski računovođa“. Pripreme za ispit traju 112 sati iz šest stručnih područja. Pisani ispit traje 6 sati, o svemu postoji dokumentacija i registar ispitanih (licenciranih) računovođa. Ako primijenimo iskustvo iz Njemačke iz 1990. godine kada je pripojen istočni dio, Savezna komora poreznih savjetnika svima je priznala status poreznog savjetnika koji su imali dugogodišnje iskustvo u vezi s porezom i računovodstva i odgovarajuću stručnu spremu. Prostor koji se otvorio trebalo je „pokriti“. Što je zapreka da se u mnogo jasnijoj situaciji u nas ne prizna postojeće stanje, stečeni certifikati ovlaštenih računovođa? Drugo, ustrojstvenim oblikom koji sada imamo (udruge kao pravne osobe), uz dopunu regulatornog propisa (Zakona o računovodstvu), može se na optimalan način postići i cilj kojim bi mnogi bili zadovoljni. Korisnici računovodstvenih usluga i poslodavci već su prepoznali one koji su dokazali svoje znanje i primijenili ga u praksi. Nova situacija sama po sebi to ne može osigurati niti pak koga zaštititi.

      U Sloveniji se pitanje licenciranja dogovorilo na strukovnoj razini, bez zakonskog uređenja. Pripreme za polaganje ispita za ispitanoga (ovlaštenog) računovođu obavljat će oni koji su najbolje kvalificirani (ne daje nikome ekskluzivno pravo), a odbor neovisnih stručnjaka provodit će dva puta godišnje ispite i voditi registar ispitanih računovođa. Odbor nema status pravne osobe. Austrijska praksa pak predviđa Zakon o računovodstvenim zanimanjima, a polaganje ispita za knjigovođe bilanciste (majstorskoga strukovnog ispita) provodi se pri Gospodarskoj komori.

      Na kraju, što je cilj certifikacije? Pružatelji računovodstvenih usluga trebali bi radi zaštite (svojih) potrošača (klijenata) kao voditelji tih poslova (ne tvrtka ili obrt) imati određene kvalifikacije koje su pretpostavka kvalitete i pouzdanosti. Poslodavci, pak, ako žele zaposliti provjerenu osobu, mogu (a ne moraju) to učiniti. Na upravi je odgovornost za financijske izvještaje. Europske smjernice na predviđaju nikakvo zakonsko uređivanje naše profesije.

Dr. sc. Vlado Brkanić

Povratak na vijesti