Porezni položaj (ne)isplaćene otpremnine

      Otpremnina predstavlja oblik materijalnog obeštećenja odnosno novčanu pomoć koja se radniku može isplatiti za slučaj da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te ostalim aktima koji uređuju prava radnika. Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuju Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. U ovom se članku razmatra u kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj. Prema najnovijim odredbama propisa o oporezivanju dohotka i obračunu doprinosa, u slučaju da poslodavac nije isplatio radniku oporezivu otpremninu u trenutcima njezina dospijeća, treba na obrascu JOPPD zadužiti i doprinose i poreze. O tome svemu pišemo u nastavku.

1. Pravo radnika na otpremninu
2. Visina otpremnine prema odredbama Zakona o radu
3. Primitci koji ulaze u osnovicu za utvrđivanje prava na otpremninu
4. Utvrđivanje otpremnine kada u prethodna tri mjeseca nema isplaćenih plaća
5. (Ne)oporezivanje isplaćene otpremnine