Odluka o poništenju postupka javne nabave

Cilj je svakog postupka javne nabave uvijek sklapanje ugovora o nabavi robe, radova ili usluga koje su potrebne naručitelju. Aktivnosti tijekom pripreme i provedbe postupka javne nabave usmjerene su upravo na provedbu postupka s ciljem odabira ekonomski najpovoljnijeg ponuditelja s kojim bi naručitelj sklopio ugovor. Međutim, postupak javne nabave ne mora nužno u svim situacijama dovesti do sklapanja ugovora o javnoj nabavi već može rezultirati i poništenjem postupka javne nabave. U članku se analiziraju zakonske odredbe de lege lata i de lege ferenda te relevantna praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske koje se odnose na zakonitost odluke o poništenju.

1. Uvod
2. Razlozi za poništenje postupka javne nabave
3. Pravna zaštita protiv odluke o poništenju
4. Donošenje odluke o poništenju kada postanu poznate okolnosti zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da su bile poznate prije (čl. 298. st. 1. t. 1. ZJN 2016)
5. Donošenje odluke o poništenju kada postanu poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drukčije obavijesti o nadmetanju ili dokumentacije o nabavi, da su bile poznate prije (čl. 298. st. 1. t. 2. ZJN 2016)
6. Donošenje odluke o poništenju kada je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako javni naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva (čl. 298. st. 1. t. 9. ZJN 2016)
7. Mogu li se dokumentacijom o nabavi proširivati osnove za poništenje postupka nabave
8. Može li se odluka o poništenju donijeti nakon donošenja odluke o odabiru
9. Osnove za poništenje postupka nabave de lege ferenda