Klizna skala - obilježja i način ugovaranja te određivanja računske formule

Premda se ovaj institut ukratko izložio i objasnio u članku koji smo objavili u br. 9/2021. časopisa Pravo i porezi i br. 10/2021. časopisa Računovodstvo, revizija i financije, zbog niza upućenih nam upita, ali i pitanja koja se u graditeljskoj branši stalno postavljaju glede klizne skale kao pogodnoga ugovornog mehanizma za očuvanje novčane vrijednosti činidbe koja se kao protučinidba daje izvođaču, čini nam se da je toj temi potrebno posvetiti zaseban članak. Taj institut nije u hrvatskom pravu ni nepoznat ni nov, ali praksa relevantnih (visokih) sudova pokazuje da je još od Zakona o obveznim odnosima iz 1978. godine klizna skala razmjerno skromno zastupljena u sudskoj praksi, za razliku od nekih drugih klauzula koje služe očuvanju stvarne vrijednosti ugovorene činidbe. To donekle odražava i situaciju u poslovanju te prevladavajući interes koji je do sada gotovo isključivo bio usmjeren na valutnu klauzulu. S recentnim snažnim poremećajima u cijenama u graditeljstvu, interes za kliznu skalu umnogome je veći pa se ona stoga ponešto iscrpnije nego u prijašnjim člancima razlaže u daljnjemu tekstu. U ovome članku klizna se skala ponajprije obrađuje s obzirom na način njezina ugovaranja, koji bi trebao rezultirati nepostojanjem ili barem minimalnim brojem nepoznanica u ugovoru koji nastaje među izvođačem i naručiteljem u povodu građenja.

1. Uvod
2. Zakonska definicija i obilježja klizne skale
3. Formula klizne skale
4. Odnos klizne skale i zakonskih pravila o izmjeni cijene
5. Izazovi pri formuliranju klizne skale
6. Zaključne napomene o bitnim činjenicama prilikom ugovaranja klizne skale