Petnaesti zakon o zemljišnim knjigama u 28 godina

U članku se razmatra članak 51. novele Zakona o zemljišnim knjigama od 25. listopada 2024. i ukazuje na njegove nedopustive nedostatke. Novelom je na pravnu snagu oživljen Zemljišnoknjižni poslovnik, koji je ex lege prestao vrijediti prije više od pet godina. Zakonodavac je po treći put zaredom odredio rok u kojem ministar pravosuđa treba donijeti novi propis u materiji Zemljišnoknjižnoga poslovnika. Normirano je da na snazi ostaju i dva pravilnika čija je pravna snaga presahnula ukidanjem zakonske osnove temeljem koje su doneseni. Usprkos amandmanu kojim se to pokušalo ispraviti, a koji nije prihvaćen, zakonodavac je naložio pravnu prazninu od dana donošenja do stupanja na snagu triju novih pravilnika. Ta je prijelazna odredba sve samo ne nomotehnički i pravno ispravno napisana. Prokazuje se sustavna pogrješka neodvojenosti zakonodavstva i izvršne vlasti koja dovodi do takvih nepriličnosti.

1. Sustavno sređivanje zemljišnih knjiga i „Uređena zemlja“
2. Amandman na članak 51.
3. Razlozi Vlade RH
4. Kako Zemljišnoknjižni poslovnik, koji već više od pet godina nije na snazi, može „ostati“ na snazi?
5. Propis za provedbu staroga zakona primjenjuje se uvjetno
6. Propis koji nije na snazi ne može se mijenjati
7. Do kada će Zemljišnoknjižni poslovnik iz 1997. biti u primjeni?
8. O pravnoj snazi ostalih dvaju pravilnika
9. Do kada treba trajati produljena primjena?