Pravo i porezi 11/2024

U članku se daje pregled presude Suda EU-a u predmetu C-652/22 Kolin, koji je pokrenut na temelju zahtjeva za prethodnu odluku Visokoga upravnog suda RH. Premda je Sud taj zahtjev proglasio nedopuštenim, riječ je o jednoj od prijelomnih presuda u području javne nabave jer se njome adresira pitanje pristupa tržištu javne nabave u EU-u od strane gospodarskih subjekata iz trećih zemalja s kojima EU nije sklopio međunarodni sporazum kojim se jamči recipročan i ravnopravan pristup javnoj nabavi.

1. Uvod
2. Pregled činjeničnog stanja u postupku javne nabave i prethodna pitanja VUS-a
3. Nedopuštenost prethodnih pitanja VUS-a – ograničenje pristupa EU-ovu tržištu javne nabave
4. Posljedice ove presude u pogledu pristupa tržištu javne nabave
5. Prethodna pitanja VUS-a – meritum spora ostao nerazjašnjen?!
6. Zaključak

U članku se nastoji na cjelovit način sagledati sadržaj, značenje i utjecaj koji će presuda Suda EU u predmetu Kolin imati na postupke javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Posebna pozornost posvetit će se pokušaju razgraničenja između onih pravnih dvojbi koje je Sud EU ovom presudom razriješio, i onih nedoumica koje je u presudi ostavio nedovoljno razjašnjenima. Također, iznijet će se razmišljanja o tome hoće li, u kojoj mjeri, i na koji način, ponuditeljima iz trećih zemalja biti otežano sudjelovanje u postupcima javne nabave na području Europske unije.

1. Uvod
2. Ranije naznake protekcionističkih mjera od strane EU institucija
3. Analiza predmeta Kolin
4. Posljedice presude Kolin i otvorena pitanja za praksu
5. Predmet Qingdao Sifang (C-266/22) – prilika za razradu i objašnjenja?
6. Zaključak

Društvenim ugovorom može se odrediti da član društva s ograničenom odgovornošću može istupiti iz društva te da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva. Ako to nije slučaj, Zakonom o trgovačkim društvima propisano je da član društva može tužbom zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Tomu treba pridodati rješenje da društvo može tužbom protiv svog člana zahtijevati da ga sud isključi iz društva ako za to postoji važan razlog. U tim parničnim postupcima određuje se (i) iznos naknade tržišne vrijednosti poslovnog udjela i rok u kojemu društvo taj iznos mora platiti članu koji istupa odnosno koji se isključuje iz društva. U članku se raspravlja o određenim pitanjima parničnog postupka radi istupanja člana te isključenja člana iz društva, i to aktivnoj legitimaciji za tužbu, nadležnošću suda, sadržaju tužbe i određenim pitanjima prvostupanjskog postupka te presudi i njezinim učincima.

1. Uvodne napomene
2. Istupanje člana iz društva s ograničenom odgovornošću
3. Isključenje člana iz društva
4. Zaključne napomene

Rad na izdvojenome mjestu rada, iako u osnovnim crtama uređen Zakonom o radu, prije izbijanja globalne zdravstvene krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, predstavljao je rijetkost u praktičnom pravnom i poslovnom životu. Tek se zbog svojevrsne normalizacije tzv. rada od kuće u pandemijskom razdoblju javila potreba za njegovom detaljnijom zakonskom regulacijom. Tako je novelom Zakona o radu iz 2022. godine konkretiziran institut rada na izdvojenome mjestu rada te je razgraničen u odnosu na institut rada na daljinu. Unatoč većoj razini konkretizacije u odnosu na prijašnje zakonsko uređenje, odgovor na mnoga pitanja vezana za rad na izdvojenome mjestu rada ostaje nejasan ili, ako i jest jasan, ne prati promjene u svijetu rada na dosljedan način. Stoga se u ovome članku, nakon definiranja zakonskog instituta rada na izdvojenome mjestu rada, promatraju poslodavčeve obveze vezane za provedbu zaštite na radu i osiguranje sigurnosti takva rada te se potom ispituje mogućnost dosljedne primjene zakonskih odredaba o odgovornosti poslodavca za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, a osobito u odnosu na poslodavčevu odgovornost za štetu koju radnik pretrpi s osnove ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

1. Uvod
2. Pozitivno zakonsko uređenje ugovaranja rada na izdvojenome mjestu rada
3. Obveze poslodavca s osnove zaštite na radu pri ugovaranju rada na izdvojenome mjestu rada
4. Odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom na izdvojenome mjestu rada
5. Zaključak

Autor u članku detaljnije predstavlja zakonsko uređenje radnopravnog instituta plaćenog dopusta radnika. Ovaj je institut posljednjom većom izmjenom Zakonom o radu iz 2022. godine nešto podrobnije i preciznije uređen nego što je to prije bio slučaj pa su i te izmjene posebno predstavljene. Ipak i dalje postoje mogućnosti za različite interpretacije dionika radnih odnosa pa je čest slučaj dodatnog uređivanja ovog instituta kolektivnim ugovorima, a nešto rjeđe i pravilnicima poslodavaca te ugovorima o radu.

1. Uvod
2. Pravo na plaćeni dopust
3. Pravo na naknadu plaće
4. Sankcije
5. Primjeri uređenja plaćenog dopusta u kolektivnim ugovorima
6. Na kraju

Neprijavljeni rad i obavljanje neregistriranih gospodarskih djelatnosti društvene su pojave u svim državama te predstavljaju izazov za zaštitu prava radnika, ali i nacionalnu ekonomiju države. Stoga je bilo potrebno osigurati poticajno okruženje za prelazak iz područja neprijavljenog rada i neregistriranih djelatnosti u zakonske okvire, zbog čega je 1. siječnja 2023. godine stupio na snagu potpuno novi propis – Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada.

1. Uvod
2. Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada
3. Postupanje nadležnih tijela
4. Podugovaranje
5. Informacijski sustav „JEER“ i evidencija neaktivnih osoba
6. Crna i bijela lista poslodavaca
7. Zaključak

U listopadu 2024. godine u hitnoj je proceduri noveliran Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora stupio je na snagu sredinom studenoga 2011. godine, a donesen je s namjerom uređenja zasnivanja i prestanka zakupa poslovnog prostora u vlasništvu javnopravnih tijela (RH, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine) i omogućavanja kupoprodaje poslovnog prostora sadašnjem zakupniku (korisniku). Od dvije kasnije novele zakona posebno je važno izdvojiti novelu iz prosinca 2018. godine kada je uvedena zabrana podzakupa poslovnih prostora u državnom vlasništvu. Sadašnji zakupnik, osoba koja kontinuirano obavlja svoju poslovnu djelatnost u poslovnom prostoru u vlasništvu države, odnosno ono što Zakon o poticanju razvoja maloga gospodarstva definira kao mikro i male subjekte maloga gospodarstva (trgovac na malo, obrtnik, ugostitelj i slično), u središtu su svakog zakona koji uređuje zakup i kupoprodaju poslovnog prostora u vlasništvu države, županija, gradova, općina ili pravnih osoba koji su osnovale javne vlasti. Zadaća ovog članka je analizirati što nam donose najnovije izmjene i dopune Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora iz listopada 2024. godine, koje su s prvim danima studenoga stupile na snagu. Važno je naglasiti da se taj zakon ne primjenjuje na poslovne prostore u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

1. Uvodne napomene – dosadašnje odredbe
2. Zabrana davanja poslovnog prostora u podzakup ili na uporabu trećim osobama
3. O kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu tijela državne, područne ili lokalne vlasti
4. Izmjene i dopune zakona iz 2024. godine – desetogodišnji zakup, prodaja garaža i nastavak kampanje protiv davanja u podzakup
5. Zakup poslovnog prostora prema pravilima iz 2024. godine
6. Uređenje pojave novih sadašnjih zakupnika
7. Nemogućnost obavljanja djelatnosti za vrijeme izvanrednih okolnosti i radova
8. Raspolaganje garažama i garažnim mjestima

U ovom se članku tematizira ispunjenje obveze, ali takvo ispunjenje glede kojega su nastupile neke nepovoljne okolnosti od trenutka sklapanja ugovora pa do dospijeća. Riječ je o ispunjenjima s materijalnim i pravnim nedostatcima, o specifičnostima ispunjenja u uvjetima kada se obveze ispunjavaju istodobno, zatim neizvjesnosti ispunjenja obveze jedne strane koji pred drugu stranu postavlja niz izazova te, naposljetku, problematici nemogućnosti ispunjenja. Nemogućnost ispunjenja, pak, može biti uvjetovana izvanjskim objektivnim čimbenicima za koje ne odgovara nijedna strana, ali također skrivljenošću jedne strane. U ovom se članku analiziraju pripadajuća pravila ZOO-a o svim tim institutima te se iznose objašnjenja o tome kako se različite situacije koje bi se mogle dogoditi procjenjuju s obzirom na taj pravni okvir. Obrađuju se odredbe čl. 357. – 359. i 373. – 374. ZOO-a koje sadržavaju problematiku ispunjenja, dok su druge teme, poput raskida ugovora i promijenjenih okolnosti prethodno obrađene u časopisu „Pravo i porezi“.

1. Uvod
2. Prijelazne i završne odredbe
3. Materijalni i pravni nedostatci ispunjenja
4. Istodobnost ispunjenja obveze
5. Neizvjesnost ispunjenja ugovorne obveze jedne strane
6. Nemogućnost ispunjenja obveze
7. Zaključak

U članku se razmatra članak 51. novele Zakona o zemljišnim knjigama od 25. listopada 2024. i ukazuje na njegove nedopustive nedostatke. Novelom je na pravnu snagu oživljen Zemljišnoknjižni poslovnik, koji je ex lege prestao vrijediti prije više od pet godina. Zakonodavac je po treći put zaredom odredio rok u kojem ministar pravosuđa treba donijeti novi propis u materiji Zemljišnoknjižnoga poslovnika. Normirano je da na snazi ostaju i dva pravilnika čija je pravna snaga presahnula ukidanjem zakonske osnove temeljem koje su doneseni. Usprkos amandmanu kojim se to pokušalo ispraviti, a koji nije prihvaćen, zakonodavac je naložio pravnu prazninu od dana donošenja do stupanja na snagu triju novih pravilnika. Ta je prijelazna odredba sve samo ne nomotehnički i pravno ispravno napisana. Prokazuje se sustavna pogrješka neodvojenosti zakonodavstva i izvršne vlasti koja dovodi do takvih nepriličnosti.

1. Sustavno sređivanje zemljišnih knjiga i „Uređena zemlja“
2. Amandman na članak 51.
3. Razlozi Vlade RH
4. Kako Zemljišnoknjižni poslovnik, koji već više od pet godina nije na snazi, može „ostati“ na snazi?
5. Propis za provedbu staroga zakona primjenjuje se uvjetno
6. Propis koji nije na snazi ne može se mijenjati
7. Do kada će Zemljišnoknjižni poslovnik iz 1997. biti u primjeni?
8. O pravnoj snazi ostalih dvaju pravilnika
9. Do kada treba trajati produljena primjena?

U Europi i drugim dijelovima svijeta – kako u urbanim tako i ruralnim područjima – raširen je fenomen nekretnina koje zbog različitih razloga, dobrovoljno ili prisilno, stoje prazne dulje vrijeme, a da se ne prodaju ili daju u najam. Iako je određena stopa praznih nekretnina povoljna za tržište jer olakšava mobilnost građana, veća stopa ispražnjenosti na dulje vrijeme sa sobom nosi različite probleme s kojima se suočava lokalna zajednica: od više stope kriminala posredstvom utjecaja na vrijednost okolnih nekretnina do negativnih učinaka na okoliš. U članku se analizira predmetna problematika i daje se prikaz djelotvornih politika i mjera koje se mogu donijeti s ciljem njezina rješavanja, s primjerima nacionalnih i lokalnih propisa u Europi i svijetu.

1. Uvodno
2. Zašto su nekretnine prazne?
3. Politike i mjere za rješavanje praznih nekretnina
4. Zaključno

U ovom se članku sagledava cjelovito značenje posjeda i posjedovanja stvari (s usmjerenosti na nekretnine) u pravnim poredcima u hrvatskim zemljama od XIX. stoljeća naovamo, posebno u doba nastanka katastra i zemljišnih knjiga. To se ne čini zbog pravnopovijesnih razloga, nego stoga što posjed može imati kudikamo dalekosežnije implikacije od onih koje mu po uzoru na BGB dodjeljuje Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, a po njegovu pak uzoru (i uz ponešto prilagodaba po uzoru na švicarsko pravo) i pozitivni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Posjed je, primjerice, u sustavu ABGB-a (tj. OGZ-a) bio pravo i kao takav dugo je bio prisutan u našim zemljama, imao je katastarsku i zemljišnoknjižnu relevantnost i bio je svojevrsno „odijelo“ prava vlasništva, što se u nekim (iznimnim) slučajevima moglo održati do danas. Kako sustav zemljišnih knjiga kod nas nikada nakon 1918. godine nije bio cjelovit i uredan, a kamoli usklađen s katastrom, posjed može imati dalekosežno značenje koje prelazi okvire njegove faktičnosti, tehničkosti i provizornosti. U ovom se članku prikazuje i ta njegova dimenzija.

1. Uvod
2. Posjed kao faktičnost
3. Faktična vlast kao opredmećeni odraz prava vlasništva
4. Uvođenje katastra i zemljišnih knjiga
5. Posjed i vlasništvo u ABGB-u, odnosno hrvatskom OGZ-u
6. O potrebi cjelovitoga, smislenog i kritičkog razumijevanja posjeda

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a čiji se primitci i izdatci odnosno dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga, oporezuju se porezom na dohodak od samostalne djelatnosti. Tim se fizičkim osobama utvrđuje dohodak kao razlika poslovnih primitaka i poslovno opravdanih izdataka. Propisima je utvrđeno da, uz odgovarajuće uvjete, ti porezni obveznici mogu svoju poreznu osnovicu korigirati (dodatno smanjiti). Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Poticaji na temelju plaća novih radnika (novozaposleni)
3. Poticaji za istraživanje i razvoj
4. Državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i izvođenje praktične nastave i naukovanja

Njemačko Ministarstvo financija na svojim je mrežnim stranicama objavilo publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2023.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2023), izdanje kolovoz 2024. godine, pravno stanje na datum 31. prosinca 2023. godine. U nastavku se daje prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim porezima i javnim davanjima – dobit, dohodak, dohodak od kapitala, socijalna davanja, PDV i dr.

1. Uvod
2. Ukupni gospodarski pokazatelji
3. Porezno opterećenje dobiti društava kapitala
4. Nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba
5. Opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima
6. Porezi na imovinu
7. Oporezivanje financijskog sektora
8. Porez na dodanu vrijednost

Mjenica i zadužnica predstavljaju obveznopravne instrumente s osnovnom svrhom osiguranja plaćanja pri sklopljenom ugovoru u kojemu je jedna strana dužnik, a druga vjerovnik. Autor u članku analizira zakonski okvir mjenice i zadužnice, objašnjava njihove glavne funkcije u svrhu osiguranja plaćanja te daje komparativni osvrt na oba instituta, uz naglašavanje prednosti i nedostataka njihove primjene.

1. Uvod
2. Mjenica i njezina temeljna obilježja
3. Zadužnica i njezina temeljna svojstva
4. Prednosti i nedostatci mjenice i zadužnice
5. Zaključak

Pravo na dom predstavlja fluidan pravni pojam koji svakodnevno mijenja svoje značenje i dosege. Uz navedeni pojam, svakim se danom otvaraju nova pitanja i izazovi na koje se sudska praksa trudi dati odgovore. U ovom čl. autor pokušava prepoznati najproblematičnije aspekte prava na dom iz perspektive sudske prakse, i to s naglaskom na ovršni postupak. U čl. se izlažu sukobljena stajališta sudske prakse glede pojedinih elemenata pojma prava na dom te se analiziraju pravne posljedice do kojih dovode aktualna pravna stajališta pojedinih sudova. Konačno, autor daje svoj komentar i analizu aktualne sudske prakse uz prijedloge kako bi trebalo ispravno tretirati prigovor prava na dom.

1. Uvod
2. Općenito o pravu na dom
3. Test razmjernosti
4. Dopuštenost prigovora pravo na dom
5. Rokovi
6. Zaključak

U ovome se članku objašnjavaju pravila za izradu kaznenih odredaba u općim aktima, ali ne u svim takvim aktima, nego u onima koji prvotno ne uređuju kaznenu ili prekršajnu materiju, već kazneni dio čini njihovu uzgrednost zastupljenu na kraju tog akta. Stoga su od ovoga isključena kaznena i prekršajna zakonodavstva. Izrada kaznenih odredaba ima drugačija i posve specifična načela i pravila od nomotehnike u odnosu na druge materije. Zato je potrebno čitateljima približiti način pristupa, strukturiranja i formulacije takvih odredaba, a posebno specifičnosti glede upućivanja i propisivanja okvira kažnjavanja. Pritom je važno pružiti osvrt i na načela koja su presudna za pravilno normiranje kaznenih djela i prekršaja (i za praktičnu primjenu tih odredaba).

1. Uvod
2. Sastavljanje kaznenih odredaba
3. Tehnike normiranja kaznenih materija
4. Propisivanje i odmjeravanje sankcije u kaznenim odredbama
5. Buduće vrijeme u izričaju kaznenih odredaba
6. Zaključak

Autor u članku obrazlaže pojam Compliance te objašnjava povezanost tog pojma s obvezom pravnih osoba da pri donošenju poslovnih odluka poštuju pravne propise, ponajprije odredbe ZTD-a, nakon čega obrazlaže pravne posljedice takvih nezakonitih odluka u smislu kaznenopravne odgovornosti koja se očituje u kaznenom djelu zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. Kaznenog zakona.

1. Uvod
2. Pojam Compliance i njegova povezanost s pravilom poslovne prosudbe
3. Pravilo poslovne prosudbe
4. Kaznenopravna odgovornost za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. KZ/11
5. Praksa sudova u Republici Hrvatskoj
6. Pojam štete
7. Pojam protupravne imovinske koristi
8. Zaključak

1. Legitimno očekivanje
2. Stečena prava
3. Sjedinjenje (konfuzija)
4. Know-how
5. Tuđa stvar
6. Vršiti / izvršavati

• Biračko pravo za radničko viječe
• Godišnji odmor
• Određivanje radnog vremena radnika koji obavlja rad na području više država članica Europske unije
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca
• Radno vrijeme prilikom upućivanja radnika na terenski rad
• Radno vrijeme radnika koji rad obavlja putem digitalne radne platforme - odgovor na dodatni upit
• Ugovor o radu za stalne sezonske radnike
• Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata te Zakon o radu

• OBVEZNO PRAVO

Ugovaranje novčane kazne (čl. 322. ZOO-a)

• Ugovaranje novčane kazne na novčanu obvezu je volja stranaka određenog ugovornog odnosa, pa posljedica izvršenja Sudske nagodbe koja sadrži ugovornu kaznu predviđenu za novčanu obvezu, ne može imati utjecaj, niti može biti suprotna bilo kakvom političkom, društvenom ili ekonomskom interesu države ili pak temeljnim načelima prava i društvenog morala.

Priznanje duga (čl. 220. ZOO-a)

• Obračun zastarjelog duga, izrađen od samog dužnika, ne predstavlja priznanje duga koje za posljedicu ima odricanje od zastare ako obračun predstavlja tek matematički izračun duga bez jasno i nedvojbeno izražene volje dužnika da prizna dug.

Naknada štete (čl. 1081. ZOO-a)

• Prema praksi revizijskog suda svađe i tučnjave između određenih osoba same po sebi nisu izvanredne okolnosti u smislu odredbe čl. 1081. ZOO, ako one nisu rezultat gibanja masa, općeg nereda i slično.

• STVARNO PRAVO

Pretvorba društvenog vlasništva (čl. 12. ZOVO)

• Time je došlo do pretvorbe prava korištenja u pravo vlasništva odnosno, do pretvorbe društvenog vlasništva u odnosu na zemljišta na kojima je zgrada izgrađena i zemljišta koja služe za redovnu uporabu zgrade, ali samo u odnosu na one osobe koje su mogle biti nositelji prava vlasništva a to sindikati kao društvene organizacije, pa tako ni tuženik, nisu mogli biti.

Zaštićeni najmoprimac (čl. 30. ZNS-a)

• Propuštanje podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu stana, odnosno tužbe koja će zamijeniti taj ugovor u primjerenom roku ima za posljedicu gubitak stečenih prava zaštićenog najmoprimca.

Postavljanje kabela u kanalicu (čl. 21. ZV-a)

• Posjed kanalica izvršava osoba koja je postavila kanalice u stambenoj zgradi radi pružanja telekomunikacijskih usluga.

Opravdanje predbilježbe (čl. 119. ZV-a)

• Stranka je ovlaštena u postupku pokrenutom radi opravdanja predbilježbe zahtijevati izdavanje tabularne isprave kada obveza izdavanja tabularne isprave ne proizlazi iz temelja zakonskog stjecanja, već iz pravnog posla.

Prenamjena zajedničkih dijelova zgrade (čl. 372. ZV-a)

• Prenamjenom tavanskog prostora (dogradnja, nadogradnja) može se steći pravo vlasništva na prenamijenjenom tavanskom prostoru kao posebnom dijelu nekretnine, ako su ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva prenamijenjenih prostorija kao posebnog dijela nekretnine u smislu čl. 372. st. 1. i 2. ZV-a.

Pretvorba društvenog vlasništva (čl. 390. ZV-a)

• Trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije između ostalog bile procijenjene u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

Korištenje tuđe stvari (čl. 164. ZV-a)

• U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev suvlasnika protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđi suvlasnički dio stvari odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika.

Stjecanje vlasništva na sporednim dijelovima nekretnine (čl. 72. ZV-a)

• Pravo vlasništva sporednog dijela nekretnine, ako na tom sporednom dijelu nije uspostavljeno pravo vlasništva, može se stjecati samo na istom pravnom temelju kao i pravo vlasništva “glavne stvari”.

• RADNO PRAVO

Izvanredni otkaz (čl. 152. ZR-a/95)

• Poslodavac je u prethodno navedenim okolnostima, kada je smatrao da je radnik počinio osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa zbog koje mu je u konačnici i otkazao ugovor o radu odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu bio ovlašten udaljiti radnika s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti izvanrednog otkaza.

• OVRŠNO PRAVO

Zajednički obrt ovrha (čl. 33. ZO-a)

• Kada se predmetna pljenidba i prijenos novčanih sredstava provodi u postupku izravne naplate gdje je osn

• Porezno pravo - PDV

Sustav izuzeća od PDV-a za male porezne obveznike. slučaj iz Hrvatske

• Porezno pravo – PDV

Stjecanje robe u korist poreznog obveznika

• Javna nabava

Javna nabava u Europskoj Uniji – slučaj u Hrvatskoj

• Porezno motrište otpisa potraživanja
• Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a
• Rad državljana trećih zemalja u RH – primjena propisa
• Početak tijeka otkaznog roka
• Sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme – povećani opseg poslova
• Pretpakirana hrana koja se stavlja na tržište
• Naziv hrane označava ime pod kojim se hrana stavlja na tržište, a može biti propisan, uobičajen i opisan naziv
• Hrana koja se stavlja na tržište mora biti označena rokom trajanja koji se označava datumom minimalne trajnosti najbolje upotrijebiti do ili upotrijebiti do datumom